Mučeništvo karmelićanki iz Compiègnea – trijumf vjernosti u najmračnijem vremenu

Na današnji dan, 17. srpnja 1794., u jeku Francuske revolucije, šesnaest sestara karmelićanki iz Compiègnea u Parizu je pogubljeno na giljotini zbog svoje vjernosti Bogu, Crkvi i redovničkom pozivu.

Dan nakon što je Crkva proslavila blagdan Gospe od brda Karmela, nebeske zaštitnice karmelskog Reda, prisjećamo se ovih blaženica koje su unatoč prijetnjama i progonu odlučile ostati dosljedne zavjetima i duhovnom poslanju.

Karmelićanke iz Compiègnea živjele su u strogoj klauzuri u istoimenom gradu sjeverno od Pariza. Tijekom Francuske revolucije redovnički redovi bili su ukinuti, a samostani raspušteni. Sestre su prisilno napustile svoju zajednicu, ali su ostale zajedno živeći diskretno kao svjetovne žene, svakodnevno moleći za mir u zemlji, za progonjene svećenike i za kralja. Vlasti su ih ubrzo optužile za fanatizam i proturevolucionarno djelovanje, isključivo zato što su ostale vjerne svom pozivu i katoličkoj vjeri.

Uhićene su i izvedene pred revolucionarni sud koji ih je bez stvarnih dokaza osudio na smrt. Na dan pogubljenja, 17. srpnja 1794., sestre su redom pjevale Te Deum i Salve Regina dok su odlazile prema giljotini. Svaka je redovnica prije pogubljenja obnovila svoje redovničke zavjete. Prva je na giljotinu pošla poglavarica, majka Tereza od svetoga Augustina (Thérèse de Saint Augustin), a potom su je slijedile ostale sestre, uključujući novakinje i laične sestre. Posljednja je pogubljena najmlađa među njima.

Znakovito, samo deset dana nakon njihova mučeništva pao je režim terora predvođen Maximilienom Robespierreom, čime je završeno jedno od najmračnijih razdoblja u povijesti Francuske.

Papa Pio X. proglasio je karmelićanke iz Compiègnea blaženima 1906. godine. Crkva njihov spomendan slavi upravo 17. srpnja, dan njihova mučeništva.

Njihova priča pretočena je i u poznatu operu Dialogues des Carmélites francuskog skladatelja Francisa Poulenca. (kta)