Konferencija u Rimu o teologiji nade iz napaćene Ukrajine

Na Papinskom sveučilištu Gregoriana i Sveučilištu Notre Dame u Rimu, 14. i 15. svibnja održan je međunarodni susret pod nazivom „Prema teologiji nade za i iz Ukrajine“ uz sudjelovanje kardinala Parolina i nadbiskupa Ševčuka, poglavara Ukrajinske grkokatoličke Crkve, u svrhu osnivanja teološke discipline nade koja bi se temeljila upravo na patnji ukrajinskog naroda, piše Vatican News.

Iz napaćene i ranjene Ukrajine može se roditi teologija nade koja se temelji na vjeri koja je ostala nepokolebljiva unatoč ratu, o čemu svjedoči štovanje ikona tijekom bombardiranja, procesije održane na ratnom području, molitve koje se uzdižu bez prestanka. O tome se govorilo na međunarodnoj konferenciji održanoj 14. i 15. svibnja na Papinskom sveučilištu Gregoriana i Sveučilištu Notre Dame u Rimu. Svrha je te konferencije pod nazivom „Prema teologiji nade za i iz Ukrajine“ bilo osnivanje teološke discipline nade koja bi se temeljila upravo na patnji ukrajinskog naroda.

O toj se praktičnoj teologiji raspravljalo u dva dijela. U prvom dijelu otvorenom za javnost, govore su održali njegovo blaženstvo Svjatoslav Ševčuk, poglavar i otac Ukrajinske grkokatoličke Crkve, te kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, a izlaganje je imao profesor Myroslav Marynovych, predsjednik Instituta za religiju i društvo Ukrajinskog katoličkog sveučilišta (Lavov). U drugom zatvorenom dijelu, održale su se rasprave koje bi trebale postaviti temelje za novi model teološkog istraživanja. U svom pozdravnom govoru, njegovo blaženstvo Svjatoslav Ševčuk rekao je da danas u Ukrajini nada – kao ljepota neraspadljivosti koja, kroz patnju, odijeva svakoga od nas – ima mnoga osvijetljena lica. Ne smijemo oklijevati suprotstaviti se lažima, budući da se nasilje i smrt neprestano nastoje opravdati pribjegavajući kleveti i laži! Kao odgovor na tamu koju širi neprijatelj čovječanstva, mi moramo sjati svjetlošću nade, usred izgubljenog i prestrašenog čovječanstva, istaknuo je poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve.

Kardinal Parolin je govorio o kontinuitetu između pontifikata pape Franje i pontifikata pape Lava XIV.: „Dvojica Pape, dva glasa, ujedinjena istim osjećajem, istim evanđeoskim suosjećanjem, ujedinjena time što ocrtavaju put nade, nade koja se rađa iz boli, put mira koji se gradi u istini, put vjere koja se ne predaje pred logikom rata“. Istaknuo je da teologija mira iz Ukrajine ne nastaje u knjigama, već iz patnje, jer nam iz tog naroda dolazi živo svjedočanstvo. Kardinal Parolin je zatim primijetio da je od veljače 2022. rat u Ukrajini posijao smrt i razaranje: „Duboka nacionalna trauma, čitavi gradovi koji su postali simboli ljudske boli. Pa ipak, upravo na tim mjestima vjera nije nestala, već je pronašla nove izraze“, tako da se može „ustvrditi da je nada u Ukrajini oblik tihog mučeništva“, zaključio je državni tajnik.

Sâma se konferencija – prema riječima kardinala Parolina – rađa iz otvorene rane, jer je Ukrajina simbol nade podvrgnute još težoj kušnji, odnosno gubitku, odvajanju, smrti, iz čega se uzdiže krik koji propituje teologiju. Međutim, vatikanski je državni tajnik primijetio da se upravo u najmračnijim trenucima kršćanska nada očituje kao iznenađujuća sila, jer je nada sposobnost vidjeti dalje od tame, prepoznati da dalje od života postoji uskrsnuće. Rađa se iz sigurnosti koju daje Bog koji je prisutan u povijesti. Kao što nas je podsjetio papa Lav XIV., zlo neće nadvladati, zaključio je kardinal.

Državni tajnik je zatim istaknuo tri zadatka Crkve u Ukrajini, odnosno praćenje naroda, brigu za ranjene i građenje budućnosti. Njih valja provoditi svakodnevno kroz svjedočanstvo, gdje župe moraju postati centri za prihvat i podjelu pomoći, dok se mladi uključuju u volontiranje i zalažu za solidarnost, a u međuvremenu se daje odgovor i na duhovnu hitnost pomaganja i ne prepuštanja očaju. Kardinal je podsjetio da je kršćanska nada uvijek usmjerena prema pomirenju koje zahtijeva put istine i ozdravljenja sjećanja, te potaknuo na obranu vrijednosti slobode i domovine u Ukrajini. Pritom je istaknuo da je kršćanska nada misionarska; ona nas poziva da gradimo mostove kako bismo radili za pravednost, mir i pomirenje jer nitko se ne spašava sam, istaknuo je kardinal Parolin.

Osvrnuvši se na ikonu Gospe koja moli, a koja se nalazi u bazilici Svete Sofije u Kijivu, državni je tajnik opisao marijansku teologiju nade, te istaknuo da kršćanska nada nije luksuz, već hitna potreba za ova izranjena vremena. Myroslav Marynovych je u svom dugom izlaganju naveo izazove teologije nade u Ukrajini, osvrćući se na međunarodni kontekst, ali i na vrijednost lokalnog stanovništva, te zaključio: „Ovo nije vrijeme očaja, već nade“. (kta/rv)