KARDINAL PULJIĆ PRIMIO RABINA SCHNEIERA

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, 10. srpnja primio je rabina Arthura Schneiera, utemeljitelja organizacije Apel savjesti i priznatog međunarodnog mirovnog i međureligijskog djelatnika, koji je došao u pratnji svoje supruge. U razgovoru su sudjelovali i biskupski vikar za ekumenizam mons. dr. Mato Zovkić te profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu vlč. dr. Mario Bernadić. Rabin Schneier je više puta boravio u Sarajevu, a ovaj put je došao na poziv reisa-u-leme Mustafe ef. Cerića kao glavni govornik na svečanom obilježavanju tragedije u Srebrenici.

Susret je protekao u prijateljskoj atmosferi s obzirom da se radi o dugogodišnjem prijateljstvu utemeljenom na suradnji oko promidžbe mira i zajedničkog suživota različitih religija, kultura i nacija. Na početku su se prisjetili prethodnih susreta i zajedničkih aktivnosti. U tom kontekstu rabin Schneier se osobito rado prisjetio potpisivanja Bernske deklaracije i zajedničke izjave u kojoj je rečeno da zločin u ime religije predstavlja najveći mogući zločin protiv religije. Rabin Schneier se zanimao za probleme s kojima se susreće Međureligijsko vijeće BiH. Kardinal Puljić, koji je trenutno predsjednik Međureligijskog vijeća, naveo je temeljne probleme s kojim se susreće MRV-e u svom radu istaknuvši poteškoću oko financiranja kao i negativno odnosno ne-dijaloško ozračje koje često širi javno mnijenje. Upoznao je rabina Schneiera i da Zajednica sv. Egidija priprema mirovinu konferenciju koja će se u rujnu 2012. održati u Sarajevu s ciljem da iz glavnog grada BiH budu poslani pozitivni impulsi i da se Sarajevo etablira kao grad mira.

Rabin Schneier se zanimao i za stanje Hrvata katolika u BiH podsjećajući da su mu od ranije poznata ratna stradanja i ovdašnjih Hrvata te se zanimao, traje li egzodus hrvatskog naroda i danas ili je okončan? Kardinal Puljić je sa žaljenjem istaknuo da iseljavanje hrvatskog katoličkog življa iz BiH još uvijek traje i da zato postoje različiti uzroci od općeg problema slabo razvijenog gospodarstva, što ne pogađa samo Hrvate nego i sve žitelje BiH pa mnogi žitelji napuštaju zemlju i odlaze u inozemstvo, do problema političke neravnopravnosti Hrvata u BiH. Kao osobit problem naveo je poteškoće administrativne naravi s kojima se susreću Hrvati na prostorima gdje su manjina te kao primjer naveo poražavajuću činjenicu trinaestgodišnjeg traženja dozvole i potrebne dokumentacije za izgradnju jedne katoličke crkve u Sarajevu. Zapitao je, ako on kao kardinal nailazi na zatvorena vrata u traženju dozvole za tu crkvu, kako je onda s traženjem jednog Hrvata katolika u nekoj stvari koja je njemu potrebna?

Rabin Schneier je iskazao spremnost biti od pomoći u radu Međureligijskog vijeća BiH kao i uspješnog preživljavanja Hrvata katolika na ovim prostorima. (kta)

foto