Kardinal Parolin: Svatko treba pridonijeti pravednom i trajnom miru; 'ne' jednostranim nametanjima

U intervjuu za talijanski dnevnik “L’Eco di Bergamo” objavljenom danas, 15. veljače, državni tajnik kardinal Parolin govori o prekidu vatre u Gazi, nadajući se da će biti trajan. Siriju, kaže kardinal, valja pratiti na putu inkluzije i skladnog suživota. U diplomaciji je važno promicati uključiv dijalog, strpljenje i izgradnju povjerenja među stranama; temeljno je vjerovati u 'multilateralizam' i jačati ulogu međunarodnih institucija, prenosi Vatican News.

Primirje između Hamasa i Izraela, rat u Ukrajini, stanje u Siriji, prisutnost kršćana na Bliskom istoku, mir u svijetu, problemi suvremene stvarnosti i Crkva, nade koje nadahnjuju Jubilej – neke su od tema o kojima državni tajnik kardinal Pietro Parolin govori u intervjuu koji je dao ravnatelju talijanskoga dnevnika “L’Eco di Bergamo” Albertu Ceresoliju, koji je objavljen danas, 15. veljače.

Prvo pitanje odnosi se na prekid vatre u Gazi te se kardinal nada da će biti trajan, da će okončati patnju palestinskoga naroda u Pojasu Gaze i u ostatku Palestine. Sada moramo dati znakove nade i jednima i drugima: i Izraelcima i Palestincima – rekao je državni tajnik.

Što se tiče Sirije, treba razumjeti u kojem se smjeru ide – napomenuo je te dodao da je potrebna pratnja na putu inkluzije i skladnoga suživota. Kardinal se nada da će međunarodna zajednica, a posebno susjedne države, pomoći da ta zemlja ostane teritorijalno integralna, pomažući stanovništvu u siromaštvu koje je rat izazvao tijekom ovih dugih godina.

Kršćani na Bliskom istoku

Teške društveno-političke stvarnosti na Bliskom istoku dovode do pitanja o ulozi koju kršćani danas mogu tamo imati; ne kao manjina – precizira kardinal Parolin – nego bitna i nezamjenjiva 'komponenta' koja je – kako je rekao – uvijek pridonosila razvoju i napretku svojih zemalja. Što se tiče Svete zemlje, svaki bi kršćanin trebao moći otići tamo slobodno i bez ograničenja – kaže kardinal ne zaboravljajući pritom druga sveta mjesta u Egiptu, Libanonu, Siriji i Jordanu.

Mir u Ukrajini i u svijetu

Što se tiče Ukrajine, državni tajnik napominje da svi mogu pridonijeti miru, ali da se rješenja nikada ne smiju tražiti jednostranim nametanjem, uz rizik gaženja prava čitavih naroda; inače nikada neće biti pravednoga i trajnoga mira. U diplomaciji je potreban pristup koji nadilazi logiku sukoba i podupire inkluzivni dijalog, strpljenje i izgradnju povjerenja među stranama – dodao je. Zbog toga je bitno vjerovati u 'multilateralizam' i jačati ulogu međunarodnih institucija. Međutim, za uspostavljanje mira – napominje kardinal – potrebna je hrabrost, kako ističe papa Franjo, te pravednost i oprost; tri vrijednosti koje se čine sve odsutnijima u suvremenom društvu.

Europa i izazovi budućnosti

Europi pak, kako bi se znala suočiti s velikim izazovima, kulturnima i komercijalnima, kardinal Parolin ponavlja upozorenje svetoga Ivana Pavla II., koje je preuzeo i papa Franjo: 'Europo, ponovno otkrij sebe, budi to što jesi'; dok s obzirom na praktični ateizam, populizam, vjersku nepismenost i religiju „po vlastitoj mjeri“, svakako ima razloga za zabrinutost, moramo također pogledati ohrabrujuće pojave, kao što je zahtjev brojnih mladih ljudi u Francuskoj da budu kršteni – primijetio je državni tajnik te dodao – Međutim, katolici se moraju upitati je li evanđelje, s njihovim vlastitim svjedočanstvom, vjerom, nadom i ljubavlju, i dalje 'izazovno'.

Laici u Crkvi i Jubilej

Još jedna tema o kojoj je kardinal Parolin govorio u intervjuu novinama iz Bergama jest prisutnost laika, a posebno žena, u Crkvi. Prema kardinalovim riječima to je protagonizam koji mora pronaći konkretnu primjenu u svim crkvenim područjima, počevši od župe, također u promicanju svećeničkih zvanja.

Na kraju, osvrćući se na Jubilej, državni je tajnik rekao da je to vrijeme pomirenja, jer potiče na kajanje za vlastite grijehe i obraćenje. Međutim, za to je možda svakodnevni put onaj ponovnoga otkrivanja značenja grijeha i doživljavanja oslobađajućeg iskustva Gospodinova oprosta, osobito u sakramentu pokore – napomenuo je kardinal Parolin. (kta/rv)