BISKUP DRAŽEN KUTLEŠA IMENOVAN NADBISKUPOM KOADJUTOROM SPLITSKO-MAKARSKE NADBISKUPIJE

Objavio je 11. srpnja 2020. Tiskovni ured Svete Stolice


Vatikan,  Sub, 11. Srpanj 2020.

Nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša

Nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša

Sveti Otac papa Franjo imenovao je nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Dražena Kutlešu, dosadašnjeg biskupa porečkog i pulskog, objavio je 11. srpnja 2020. Tiskovni ured Svete Stolice.
 
Mons. Dražen Kutleša rođen je 25. rujna 1968. u Tomislavgradu, Mostarsko-duvanjska biskupija.
 
Nakon završenog Malog sjemeništa u Dubrovniku, nastavio je studij filozofije i teologije u Velikom sjemeništu u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Teološkom fakultetu u Zagrebu u Hrvatskoj, a 2001. doktorat iz kanonskog prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana.
 
Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali. Od 1998. do 2006. mons. Kutleša obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u Grudama, docent kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, vicekancelar biskupijske kurije, član zbora konzultora i prezbiterskog vijeća, član Komisije Justitia et Pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
 
Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe i, od 2011., suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.
 
Imenovan je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije 17. listopada 2011. Zaređen je za biskupa 10. prosinca 2011., a vodstvo Biskupije preuzima 14. lipnja 2012.
 
Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) obnaša trenutno sljedeće službe: član Stalnog vijeća, Predsjednik Biskupske komisije za odnose s državom i Predsjednik Pravne komisije.
 
Donosimo i životopis biskupa Kutleše onako kako ga je napisao biskup Ratko Perić: 
 
BISKUP KUTLEŠA - NADBISKUP KOADJUTOR
 
Danas, 11. srpnja 2020., na blagdan sv. Benedikta, Apostolska Nuncijatura u Republici Hrvatskoj objavila je vijest da je papa Franjo imenovao nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije msgr. Dražena Kutlešu, dosadašnjega porečkoga i pulskoga biskupa.
 
*****
 
Don Dražen je rođen 25. rujna 1968. u Tomislavgradu, BiH, iz hrvatske katoličke obitelji, od oca Kreše i majke Danice rođ. Ćurić, koji žive u Prisoju. Ima brata Grgu, koji je s obitelji nastanjen u Splitu.
 
Školski put. Dražen je pohađao osmogodišnju školu u Prisoju: 1975.-1983. Biskup Pavao Žanić primio ga je u sjemenište i poslao u humanističku gimnaziju „Ruđer Bošković“ u Dubrovnik: 1983.-1987., gdje je maturirao u lipnju 1987.
 
Dražen je nastavio put prema svećeništvu u bogosloviji studirajući filozofiju i teologiju u Sarajevu: 1987.-1993. (posljednja godina na Bolu). Na istoj Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi, koja je tada bila pripojena Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je s radnjom “Od konstitucije 'Romanos Pontifices' (1881.) do dekreta 'Romanis Pontificibus' (1975.)“, u lipnju 1994.
 
Poslan je 1995. godine na studij crkvenoga prava u Rim na Papinsko sveučilište Urbanijanu kao stipendist Kongregacije za širenje vjere s boravkom u misijskom Papinskom Zavodu sv. Petra apostola. Postigao je magisterij iz kanonskoga prava u lipnja 1997. s tezinom: „I rapporti tra il Vescovo diocesano e i Religiosi nell'attività apostolica della Diocesi secondo il C.I.C. (cann. 678-683).“ [Odnosi između dijecezanskoga biskupa i redovnika u apostolskoj djelatnosti Biskupije prema Zakoniku kanonskoga prava (kan. 678-683)].
 
U školskoj godini 1996.-1997. pohađao je tečaj i položio ispite „administrativne prakse“ na istoimenu Studiju pri Kongregaciji za kler.
 
Odslušao je i položio u akademskoj godini 1997.-1998. predmete potrebne za upis na doktorat iz kanonskoga prava. Disertaciju je najviše radio u Mostaru kao službenik na Ordinarijatu od 1998. godine. Obranio je doktorsku tezu na Fakultetu kanonskoga prava Sveučilišta Urbanijane u lipnju 2001. Moderator mu je bio prof. Vito Pio Pinto, danas dekan Rimske Rote. Godine 2003. objavio je u Mostaru dio teze na talijanskom: “Il Triangolo: i Frati Francescani OFM, il Vescovo diocesano e il Clero diocesano nella Diocesi di Mostar-Duvno dal 1881 al 1975 alla luce dei cinque più importanti documenti” [Trokut: Manja braća franjevci, Dijecezanski biskup i Dijecezanski kler u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji od 1881. do 1975. u svjetlu pet najvažnijih dokumenata].
 
Svećenički put. Prošavši pripremne i odgojne faze u malom i velikom sjemeništu, primio je red đakonata po rukama biskupa Žanića u ožujku na Bolu, a red prezbiterata u Prisoju, 29. lipnja 1993. Za misničko geslo uzeo je biblijske riječi: „Hvalit ću te, Gospodine Bože moj, svim srcem svojim, slavit ću ime tvoje dovijeka“ (Ps 86,12). Mladu je Misu slavio u Prisoju u srpnju 1993. Dvogodišnju kapelansku službu obavljao je u katedralnoj župi Marije Majke Crkve u Mostaru i ujedno predavao vjeronauk u mostarskoj gimnaziji: 1993.-1995. Završivši studij u Rimu, postavljen je za vicekancelara 1998. na Biskupskom ordinarijatu i osobnoga tajnika biskupova 2000. godine. Istodobno, kao župni upravitelj rješavao je administrativna pitanja vezana za župu Grude, koju su uzurpirala trojica franjevaca otpuštena iz Reda i suspendirana od svećeničkog djelovanja. Bio je također profesor prava na Teološkom institutu u Mostaru: 2003.-2006.
 
Kard. Giovanni Battista Re, pročelnik Kongregacije za biskupe, od mostarskog je biskupa zatražio vlč. don Dražena u službu na istoj Kongregaciji Svete Stolice. Biskup ga je stavio na raspolaganje Kongregaciji, gdje je primljen u travnju 2006.
Papa Benedikt XVI. Promaknuo ga je za biskupa koadjutora porečkoga i pulskoga, 17. listopada, a zaređen je u Poreču, 10. prosinca 2011. Tijekom 2012. preuzeo je upravu spomenutih biskupija.  
 
Pisani radovi. Osim spomenute doktorske radnje na talijanskom, dr. Kutleša priredio je monografiju „Ogledalo Pravde – Biskupski ordinarijat Mostar o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju“, Mostar, 2001.
 
Kompjutorski je priredio za tisak djelo msgr. dr. Marka Perića, kotorskoga biskupa: 1981.-1983., „Hercegovačka afera“, 2002.
 
Napisao je biografsku studiju „Don Ante Zrno“, objavljenu u monografiji don Bože Goluže, Svjedoci vjere i rodoljublja, Mostar, 2005., str. 529-589.
 
Od 2004. do 2011. u mostarskom biskupijskom mjesečniku Crkvi na kamenu sustavno uređivao rubriku “Pravni odgovori i savjeti”, gdje je objavio 86 stručnih i preglednih članaka iz područja crkvenoga prava.
 
Novomu nadbiskupu koadjutoru u Splitu želimo obilje blagoslova Presvetoga Trojstva. (kta)
Treći dan 32. Mladifesta: Misu slavio nadbiskup Wojda, katehezu držao kardinal Sarah…

Međugorje,  Uto, 03. Kol. 2021.

Treći dan 32. Mladifesta: Misu slavio nadbiskup Wojda, katehezu držao kardinal Sarah…

Program trećeg dana 32. Mladifesta počeo je molitvom koju je na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova u Međugorju predvodio međugorski fra Marinko Šakota.

VIDEO: Papina molitvena nakana za kolovoz posvećena potrebi obnove Crkve

Vatikan,  Uto, 03. Kol. 2021.

VIDEO: Papina molitvena nakana za kolovoz posvećena potrebi obnove Crkve

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u utorak, 3. kolovoza video s Papinom molitvenom nakanom za mjesec kolovoz koja glasi: „Crkva na putu: 'Molimo za Crkvu da od Duha Svetoga primi milost i snagu da se obnavlja u svjetlu evanđelja'“.

Slavlje jubileja i obnove zavjeta u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

Granešina,  Uto, 03. Kol. 2021.

Slavlje jubileja i obnove zavjeta u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

U utorak, 3. kolovoza 2021., u montažnoj župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini, euharistijsko slavlje proslave redovničkih jubileja i obnove zavjeta sestara Kćeri Božje ljubavi predslavio je mons. Vlado Košić, biskup sisački

Gospina milost, Međugorje, Mladifest… i duhovna zvanja

Međugorje,  Uto, 03. Kol. 2021.

Gospina milost, Međugorje, Mladifest… i duhovna zvanja

"Toliki su ovdje otkrili i poziv na svećeništvo i redovništvo te se velikodušno i bez ustezanja stavili na raspolaganje Gospodinu u posvećenome životu”, kazao je fra Miljenko Šteko u svojoj propovijedi na večernjoj svetoj misi drugog dana Festivala