Banja Luka, Čet, 24. Stu. 2022.
U središtu Banjolučke biskupije je u srijedu 23.studenoga 2022 godine održan redoviti Sabor svećenika koji pastoralno djeluju u biskupiji.
U središtu Banjolučke biskupije je u srijedu 23.studenoga 2022 godine održan redoviti Sabor svećenika koji pastoralno djeluju u biskupiji. Na Saboru je bilo prisutno 40 svećenika dijacezanskih i redovničkih, jedan trajni đakon i obojica biskupa, Ordinarij i pomoćni biskup, izvijestila je Tiskovna agencija Banjolučke biskupije.
Susret je imao uobičajena tri dijela: liturgijski, pastoralni i obiteljski tj. sa zajedničkim objedom i druženjem.
Koncelebrirano misno slavlje je u katedrali predvodio biskup ordinarij Franjo Komarica. Na početku slavlja je izrazio svima bratsku dobrodošlicu i zahvalnost, spomenuvši i nenazočnu braću, osobito bolesne svećenike, preporučujući ih u zajedničku molitvu svih nazočnih.
U prigodnoj propovijedi biskup je – zajedno sa svim prisutnima – razmišljao o samoj biti svećeničkog poziva i poslanja što je sadržano u liturgiji ređenja. Protumačio je zatim, značenje svetopisamskih tekstova toga dana. Posebno se zadržao na svetopisamskim porukama Božje utjehe u svakom vremenu, pa i sadašnjem, koje je puno egzistencijalnih problema, nesigurnosti i straha na lokalnom i globalnom području, ali također i izazova i mogućnosti. Potaknuo je svećenike na obnavljanje osobnog povjerenja u Krista, Vođu, Učitelja i Pastira, koji ih je pozvao u svoju uzvišenu službu i zadužio ih da je dostojno žive i da djeluju u njegovo ime u ovom konkretnom vremenu i prostoru. Zahvalio je svima za bratsku ljubav i pomoć njemu tijekom njegove službe – svećeničke i biskupske – te uputio molbu Trojedinom Bogu i Presvetoj Djevici i Bogorodici Mariji za sve svećenike sadašnje i buduće.
Liturgijsko pjevanje svih nazočnih predvodile su redovnice Družbe Klanjateljica Krvi Kristove iz samostana „Novi Nazaret“.
Drugi dio zborovanja odvijao se u dvorani ordinarijata.
Najprije je biskup Franjo održao „Uvodno izlaganje“, u kojem se dotakao „samo nekoliko segmenata naše domaće situacije, odnosno problematike“. Naveo je neke poznate činjenice: tijesnu povezanost između domaće crkvene stvarnosti i našeg naroda“, „međuovisnost između vjernika laika i zaređenih svećenika i Bogu posvećenih osoba“, „još uvijek važnu ulogu Katoličke Crkve u našoj zemlji“.
Zatim je ustvrdio potrebu zajedničkog razmišljanja o novoj evangelizaciji i o načinima njezine provedbe; potrebu svestranog i temeljitog sagledavanja brojnih izazova, poteškoća ali i mogućnosti i šansi u sadašnjem životnom okruženju; spremnost na nove iskorake i hodanje ukorak s promjenama koje zahvaćaju ljude današnjeg vremena; buđenje veće odgovornosti prema dragocjenoj baštini Crkve.
Posebno je spomenuo „veliki dar Božje Providnosti“ u izuzetnom duhovnom i materijalnom doprinosu velezaslužnih redovnika trapista iz opatije Marija Zvijezda i njihovom divnom primjeru uspješnog sučeljavanja sa brojnim problemima, potrebama i izazovima ovdašnjeg stanovništva – u duhu njihovog redovničkog gesla „moli i radi“. Spomenuo je i aktualnu zadaću, koju je biskupija dobila od vodstva Crkve da pravilno vrjednuje i učini korisnim za sadašnje i buduće generacije dragocjenu duhovno-kulturnu i civilizacijsku baštinu više stotina članova nekadašnje opatije odnosno samostana. To se pokušava provoditi u djelo preko prije dvije godine osnovanog Europskog centra za mir i suradnju u Kući susreta Marija Zvijezda. Rad Centra je već pobudio mnoga utemeljena iščekivanja i nade kod brojnih naših sugrađana, a i kod dobronamjernih ljudi u drugim zemljama, poglavito u Hrvatskoj i u zemljama njemačkog govornog područja.
Biskup je naveo još nekoliko izazova i „uočljivih činjenica“: potrebu mijenjanja dosadašnjeg ponašanja; podrška već postojećem zajedništvu svih svećenika dijacezanskih i redovničkih; veće zauzimanje za buđenje novih duhovnih zvanja; prihvaćanje izazova i šansi „dijasporske životne sredine“.
Na kraju svoga izlaganja naveo je imena onih svećenika odnosno redovnika koji su otišli na pastoralno djelovanje u druge biskupije te imena onih koji su došli da djeluju na području Banjolučke biskupije. Svima je zaželio Božju pomoć i blagoslov.
Zatim je pomoćni biskup Marko Semren predstavio – na iscrpan način – Izvješće naše Vrhbosanske metropolije o dosadašnjem Sinodalnom putu naših (nad)biskupija. To je izvješće poslano ljetos u Rim kao pripremni materijal za Sinodu biskupa 2023 godine.
Najprije je naveo osnovne podatke o općoj situaciji u kojoj se nalazi naša Domovinska Crkva. Zatim je iznio glavne naglaske Sinodalnog puta svake od naše četiri (nad)biskupije. Prikazao je glavne probleme, poteškoće, izazove i uspjehe vodstva i članova naše Domovinske Crkve, s obzirom na unutar crkvenu situaciju i odnose i s obzirom na druge oko nas.
Iz njegova Izvješća se moglo razabrati da je Sinodalni put u našim Mjesnim Crkvama dobro i ispravno „zatalasao“ naše zajednice i da je ispravno usmjeren, te ga treba dalje odlučno nastaviti.
Biskup Ordinarij je zahvalio svom pomoćnom biskupu za uloženi veliki trud zajedno s drugim članovima dijacezanskog i metropolijskog odbora. Navijestio je da će tekst Izviješća dobiti svi svećenici i sve redovničke kuće, kako bi ga, zajedno sa drugim članovima župskih i redovničkih zajednica, temeljito upoznali i u duhu izvješća nastavili svoj angažman u Crkvi.
Nakon kraće diskusije i pauze biskupijski povjerenici za pojedina područja u pastoralu biskupije podnijeli su svoja izvješća. I o njima je održana kraća diskusija.
Zatim je uslijedio uobičajeni zajednički objed svećenika, zajedno s njihovim biskupima, te duže bratsko druženje i razgovori o onome što se čulo na saborovanju u crkvi i dvorani. (kta/tabb)
Sarajevo, Sri, 31. Pro. 2025.
Vitez, Sub, 17. Svi. 2025.
Plehan, Sub, 26. Tra. 2025.
Sarajevo, Čet, 24. Tra. 2025.
Novi Travnik, Sri, 23. Tra. 2025.
Sarajevo, Sub, 19. Tra. 2025.
Banja Luka, Čet, 17. Tra. 2025.
Sarajevo, Ned, 13. Tra. 2025.
Banja Luka, Pet, 18. Tra. 2025.
Vatikan, Pet, 18. Tra. 2025.
Varšava, Pet, 18. Tra. 2025.
Vinkovci / Plehan, Pet, 18. Tra. 2025.