Sveti Vilibald (oko 700-787)

Nema unosa!


07. srpnja

Vilibald nije bio Bavarac, već rođen u Engleskoj negdje oko godine 700. Otac mu Rikard - koji se također štuje kao svetac - bijaše odličnik, a majka mu se zvala Winna. Bila je to svetačka obitelj koja je, osim svetog Vilibalda, Crkvi dala i sv. Vunibalda i sv. Walburgu.

Vilibald nije bio Bavarac, već rođen u Engleskoj negdje oko godine 700. Otac mu Rikard - koji se također štuje kao svetac - bijaše odličnik, a majka mu se zvala Winna. Bila je to svetačka obitelj koja je, osim svetog Vilibalda, Crkvi dala i sv. Vunibalda i sv. Walburgu. Ona je bila u krvnome srodstvu i sa svetim Bonifacijem, apostolom Njemačke.
Vilibald je već u dobi od pet godina dan na odgoj u samostan Waltham. Ondje on ostade sve do svoje 20. godine. Bilo je to vrijeme u kojem je primio solidan kršćanski odgoj te stekao zamjernu literarnu izobrazbu. Čovjek, razumom i srcem obdareno biće, oduvijek je težio za znanjem i ljepotom. U prijašnja vremena tu je težnju mogao ispuniti samo malen broj ljudi jer su škole bile rijetkost. Mladi je Vilibald bio mladić velikih želja. Da bi svoju vjersku i literarnu kulturu što više usavršio, dao se na putovanja i hodočašća pa je tako posjetio Rim, Carigrad i Jeruzalem.
Dobivši dopuštenje da putuje dalje, otpratio je u Rim jednog svećenika iz Hispanije. Ondje ga sebi pozove papa Grgur III. ispitujući ga o njegovim putovanjima. Papa mu na koncu razgovora izrazi želju njegova rođaka Bonifacija koji ga je želio imati uza se u svome misijskome radu u Njemačkoj. Vilibald se oprosti od Tidberkta, svoga vjernoga pratioca na svim putovanjima, te prešavši Alpe, stiže u grad Eichstätt, gdje 22. srpnja 740. bude zaređen za svećenika, a u listopadu 741. od samoga sv. Bonifacija za biskupa. Kao biskup Vilibald sudjelovaše 21. travnja 742. na Prvom njemačkome crkvenome saboru.
Došavši u Eichstätt Vilibald je sagradio samostan s prostranom crkvom. U njoj je želio da se obavljaju onako svečani obredi kako se to običavalo činiti u Monte Cassinu. Inače o biskupskom životu i radu sv. Vilibalda nemamo baš mnogo podataka. Znamo ipak da je bio dobar i veoma revan propovjednik Božje riječi. God. 750. započeo je gradnjom opatije Heidenheim, u kojoj postade opatom njegov brat Vunibald. Sudjelovao je na raznim pokrajinskim crkvenim saborima. Potpisao je 25. ožujka 783. darovnicu u korist opatice Enhilde u Miltzu. Njegova sestra Walburga osnovala je u Heidenheimu samostan benediktinki te mu kao opatica stajala na čelu. U svoj je samostan prenijela mrtvo tijelo svoga brata Vunibalda koji je umro godine 761.
Svetome Vilibaldu pripisuje se osnutak opatije u Solenhofenu te kaptola kod crkve sv. Sebalda u Nürnbergu. Biskupovao je 45 godina, preminuvši u dubokoj starosti 7. srpnja 787.


Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog

Prenosimo u cijelosti govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog 17. studenoga na u dvorani „Aula Magna“ Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma

"Uvjeren sam da su ova imenovanja dar Duha Svetoga, plod molitve Crkve i Božjega slušanja potreba njegova naroda. Bog zna bolje od nas gdje i kada nam je potreban novi glas, nova ruka, novo srce."

VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa

U sklopu Svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu objavljena su imenovanja preč. Marka Kovača i preč. Vlade Razuma pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije

Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa

Sveti Otac Lav XIV. imenovao je pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije prečasnog Marka Kovača, biskupskog vikara i kancelara Nadbiskupskog duhovnog stola, i prečasnog Vladu Razuma, rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu