Sveti Feliks de Vvalois (1127-1212)

Nema unosa!


Čet, 20. Studeni 2008.

Suosnivač, skupa sa svetim Ivanom de Mathom reda Presvetog Trojstva ili S trinitaraca, rodio se god. 1127. u pokrajini Valois, sjeveroistočno od Pariza. Prema zavičaju je i njegovo prezime, a dvojbeno je da li je bio u srodstvu s francuskom kraljevskom kućom de Valois.

Suosnivač, skupa sa svetim Ivanom de Mathom reda Presvetog Trojstva ili S trinitaraca, rodio se god. 1127. u pokrajini Valois, sjeveroistočno od Pariza. Prema zavičaju je i njegovo prezime, a dvojbeno je da li je bio u srodstvu s francuskom kraljevskom kućom de Valois.
Šume i proplanci između Gaudelua i Montigny-Lalliera, gdje se nalazilo i mjesto Cerfroid (Cervus frigidus), bijahu veoma prikladno mjesto za tadašnje pustinjake. Ondje je i Feliks u mladosti, pa i kasnije, provodio samotnički pustinjački život zapadnoga tipa, kakav je tada bio u cvatu posvuda u Europi, a naročito u Francuskoj. Takvim je životom želio postići evanđeosko savršenstvo, preporučeno od našega Gospodina. U njemu je ustrajao nekoliko desetljeća. S vremenom se oko njega okupila skupina učenika koji su bili zahvaćeni istim idealom kao i on. Njima je bio duhovni voda i učitelj, iako su živjeli odijeljeno, svaki u svojoj zabiti i osami.
Godine 1194. došao je u Cerfroid Ivan de Matha, a bilo mu je tad 40 godina; prije nekoliko mjeseci bio je zaređen za svećenika. On se tada bavio mišlju o osnivanju reda Presv. Trojstva za otkup kršćanskih robova. Feliks de Valois i tri njegova sudruga oduševili su se za tu zamisao i stavili se na raspolaganje kako bi došlo do njezina ostvarenja. Od tada je njegov život vezan uz postanak i razvitak novoga reda koji je zadužio mnoge koji su bili tada žrtve gusarstva svojevrsni "terorizam" i nasilje onoga vremena.
Na početku života mnogih redova nalaze se sveci pa je to tako bilo i kod reda trinitaraca. Njemu na početku stoji osnivač sv. Ivan de Matha, a uz njega kao najrevniji suradnik, Božji svetac sveti Feliks de Valois. On je tome redu najviše pridonio svojom svetošću. Umro je u Parizu 4. studenoga 1212., a sahranjen je u glavnom samostanu svoga reda u Cerfroidu, sjeveroistočno od Pariza. Takozvanom ekvipolentnom kanonizacijom proglašen je svetim. Blagdan mu se od god. 1694. slavi na današnji dan.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Slavonski Brod,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Bosanski Brod,  Sri, 03. Ožu. 2021.

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Studijsko putovanje đakona po BiH

Sarajevo,  Pon, 01. Ožu. 2021.

Studijsko putovanje đakona po BiH

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo,  Pet, 26. Vel. 2021.

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo, katedrala Srca Isusova - 19. veljače u 18 sati

Susret za muževe i očeve u Godini sv. Josipa

Novi Travnik,  Pet, 26. Vel. 2021.

Susret za muževe i očeve u Godini sv. Josipa

Korizmena duhovna obnova za članove Društva Prijatelji Maloga Isusa iz Gromiljaka

Gromiljak,  Sub, 27. Vel. 2021.

Korizmena duhovna obnova za članove Društva Prijatelji Maloga Isusa iz Gromiljaka

Tema susreta bila je „Riječ Božja u životu svetog Josipa“, a okupljene sudionike kroz razmatranje i obnovu vodio je vlč. Jakov Kajinić, duhovnik u travničkom sjemeništu „Petar Barbarić“

Otvoren još jedan ciklus projekta

Kornica,  Sub, 27. Vel. 2021.

Otvoren još jedan ciklus projekta "Iuvenes Fructus"

U subotu, 27. veljače Misnim slavljem i prigodnim programom u filijali župe Čardak – crkvi Sv. Josipa u Kornici upriličeno je otvaranje drugog ciklusa trogodišnjeg projekta "Iuvenes Fructus"

Susret animatora liturgijskog pjevanja i sviranja VN-a

Sarajevo,  Sub, 27. Vel. 2021.

Susret animatora liturgijskog pjevanja i sviranja VN-a

U dvorani Pavla VI. na sarajevskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, 27. veljače upriličen je Susret animatora liturgijskog pjevanja i sviranja Vrhbosanske nadbiskupije

Preminuo hercegovački franjevac fra Mladen Sesar

Zagreb,  Sub, 27. Vel. 2021.

Preminuo hercegovački franjevac fra Mladen Sesar

Informacije o pogrebnim obredima i misi zadušnici za pokojnog fra Mladena bit će naknadno objavljene