Sveta Koleta (1381-1447)

Nema unosa!


Čet, 06. Ožujak 2008.

Koleta Boylet dar je pobožnim roditeljima koji su već bili u poodmakloj dobi. Po primjeru svojih roditelja mala je djevojčica već zarana počela proživljavati kršćansku vjeru. Ostavši bez roditelja skrb za nju preuzmu benediktinci i povjere je franjevkama trećoredicama.

Koleta Boylet dar je pobožnim roditeljima koji su već bili u poodmakloj dobi. Po primjeru svojih roditelja mala je djevojčica već zarana počela proživljavati kršćansku vjeru. Ostavši bez roditelja skrb za nju preuzmu benediktinci i povjere je franjevkama trećoredicama. Koleta je četiri godine živjela zatvorena u maloj ćeliji iz koje nije izlazila. Zbog ukazanja sv. Franje koji ju je pozvao da obnovi njegov red Koleta je izašla iz svoje stroge klauzure. Bilo je to u doba zapadnog raskola kada je Crkva imala dvojicu papa: jednog u Rimu i jednog u Avignonu. Koleta se uputila u Avignon papi, kojega je u dobroj vjeri držala pravim papom. Od njega je zatražila ovlaštenje da bi mogla prigrliti stalež evanđeoskog života, te da obnovi franjevački red. Benedikt XIII. avignonski papa, primio je njezine zavjete te ju imenovao generalnom poglavaricom svih samostana koje će osnovati i pridobiti za obnovu. Obnova samostana u početku je išla teško ali se kasnije broj obnovljenih samostana popeo na 17. Koletina reforma klarisa značajna je po tome što su se redovnice vratile prvotnoj strogosti u siromaštvu kako pojedinačno tako i zajednički, zatim strogom pokorničkom životu i napokon moljenju božanskog časoslova. Čitav je Koletin život bio protkan snažnim božanskim zahvatima. kroz cijele dane i tjedne znala je biti u neobičnom molitvenom i mističnom zanosu. Odlikovala se karizmom proroštva i čudesa. Pripisuje joj se uskrsnuće preko 100 djece, koja su oživjela da bi mogla biti krštena, a 5 se spominje i u dokumentima kanonizacije. Svi ti neobični zahvati u Koletinu životu zajamčeni su nam kao vjerodostojni od pouzdanih svjedoka. Koleta je svoju velikodušnost očitovala u molitvama, pokorama, postu, siromaštvu, djelima pobožnosti. Bolio ju je raskol u zapadnom kršćanstvu pa je sa svecima, svojim suvremenicima, radila na njegovu dokončanju. Umrla je 6. ožujka 1447. a svetom ju je proglasio 24. svibnja 1807. papa Pio VII.

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Olovo,  Sub, 01. Svi. 2021.

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Patron samostana i župe Plehan

Plehan,  Ned, 25. Tra. 2021.

Patron samostana i župe Plehan

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Sarajevo,  Ned, 18. Tra. 2021.

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Za duhovna zvanja molit će od 18. travnja do 25. travnja 2021. sve redovnička zajednice koje djeluju na području Bosne i Hercegovine

Papa: Raspodjela cjepiva mora biti pravedna

Vatikan,  Čet, 22. Tra. 2021.

Papa: Raspodjela cjepiva mora biti pravedna

„Moramo udružiti svoje snage kako bismo stvorili novi horizont nade u kojem glavni cilj nije ekonomski probitak, nego zaštita ljudskog života“, ističe papa Franjo

Program 52. euharistijskog kongresa u Budimpešti

Budimpešta,  Čet, 22. Tra. 2021.

Program 52. euharistijskog kongresa u Budimpešti

Na službenoj stranici 52. euharistijskog kongresa koji bi se trebao održati 5. – 12. rujna u Budimpešti, objavljen je program kongresa

Izišao novi broj Glasa Koncila

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Izišao novi broj Glasa Koncila

Iz tiska je izišao novi broj katoličkog tjednika Glas Koncila priređen za Nedjelju Dobrog Pastira, 25. travnja

Preminuo hercegovački franjevac fra Kornelije Kordić

Mostar,  Čet, 22. Tra. 2021.

Preminuo hercegovački franjevac fra Kornelije Kordić

Sveta misa zadušnica slavit će se na groblju Podadvor u Čitluku u petak, 23. travnja u 14 sati nakon čega slijede sprovodni obredi i ukop zemnih ostataka pokojnika