Sveta Franciska Cabrini

Crkva danas slavi veliku zaštitnicu emigranata, prvu državljanku Sjedinjenih Američkih Država, svetu Francisku Cabrini. Rođena je u Italiji kao trinaesto dijete dobre kršćanske obitelji Cabrini u biskupiji Lodi nedaleko Milana. Još kao djevojčica, Franciska je željela biti misionarka. Završila je 1868. učiteljsku školu koju su vodile Kćeri Presvetog srca Isusova. Radila je od 1874. kao nadstojnica i učiteljica u djevojačkoj školi sirotišta “Kuća providnosti” u Codognu. Redovničke zavjete položila je 1877, a 1880. osnovala je družbu sestara Misionarki Presvetog srca Isusova, posvećenu brizi za siromašnu djecu u školama i bolnicama.  Sve svoje pothvate povjeravala je Majci Božjoj. Franciska Cabrini rekla je jednoga dana svome biskupu: »Nemojte misliti da bi se moja družba mogla ograničiti na područje jedne biskupije. Za mene je premalen čitav svijet!« Kako god te riječi zvučale smiono, one će ipak brzo postati velika stvarnost. Svetica je pošla u Milano, u Rim, ali njezin je cilj bio daleka Kina: milanski nadbiskup gledao ju je s nepovjerenjem, a isto tako u Rimu kardinal Parocchi smatrao je njezine planove pomalo fantazijom. Ipak joj je isposlovao audijenciju kod pape Leona XIII. Veliki papa nije dugo oklijevao. On joj je rekao: »Vaša je ustanova još mlada. Ona treba sredstava. Pođite u Sjedinjene Američke Države! Ondje ćete naći pomoć, ali i ogromno polje rada.« Taj savjet bio je pravo Božje nadahnuće. Sve svoje pothvate povjeravala je Majci Božjoj. U želji da ide misionariti u Kinu, molila je za pomoć samoga papu Leona XIII. Kada je saslušao njezine želje, Papa joj je preporučio da pođe u Ameriku za mnogim izbjeglim Talijanima.

Franciska se u proljeće 1889. godine iskrcala u New Yorku i ubrzo postala majka talijanskih iseljenika. U najvećim američkim gradovima po cijeloj Americi osnivala je škole, bolnice, sirotišta, konvikte i ubožnice. Za svoje redovnice birala je vedre i radosne djevojke i žene. Pred njih je stavljala teške zadaće, uvjerena da će uz Božju pomoć moći sve izdržati ako je u njima duh predanosti u volju Božju. Dvadeset je puta preplovila ocean, prejahala Ande, proširila kuće u Južnu Ameriku, školovala sestre po mnogim europskim gradovima, pripravljajući ih za službu ljudima. Umrla je na današnji dan 1917. godine, u jeku Prvoga svjetskog rata. Družba je tada brojila više od dvije tisuće redovnica u 70 kuća. Blaženom ju je 1938. proglasio papa Pio XI, a svetom 1946. papa Pio XII. (hkm.hr)