Prvi kardinali pape Lava XIV. – tko i kada?

Od izbora pape Lava XIV. broj kardinala izbornika pao je na 121, a u nadolazećim mjesecima, do 18. srpnja, smanjit će se na 117 zbog navršene dobi od 80 godina još četvorice kardinala. U 2027. godini 13 kardinala navršit će 80 godina. Te činjenice otvaraju mogućnost za sazivanje novog konzistorija i skoro imenovanje novih kardinala, piše Edgar Beltrán na stranicama portala The Pillar.

Autor podsjeća da su prethodne pape često znali premašiti propisanu granicu od 120 izbornika i da je to teorijski moguće očekivati i u pontifikatu pape Lava XIV.

Rimska kurija

Među potencijalnim kandidatima autor spominje nadbiskupa Filippa Iannonea, prefekta Dikasterija za biskupe, kao i nove prefekte dikasterija nadbiskupa Anthonyja Randazza i nadbiskupa Luisa Marína de San Martín OSA, bliskog i dugogodišnjeg suradnika sadašnjeg Svetog Oca. Također je moguće imenovanje novih prefekta dikasterija osobito jer je pet njih već navršilo 75 godina kada biskupi podnose ostavku papi na svoje dužnosti.

Tradicionalna kardinalska sjedišta

Prema kolumnistu The Pillara nadbiskupi najvećih biskupija mogu postati kardinali, osobito tamo gdje su njihovi prethodnici premašili 80 godina (Abuja, Mumbai, Boston, Buenos Aires, Seoul ili Beč). Međutim, nije sigurno hoće li papa Lav XIV. vratiti staru praksu automatskog podizanja tih nadbiskupija u kardinalska sjedišta.

Italija i Europa

Nakon smanjena broja talijanskih kardinala tijekom pontifikata pape Franje nije poznato hoće li njegov nasljednik povećati njihovo sudjelovanje u Kardinalskom zboru. Ta pitanja tiču se tradicionalnih kardinalskih sjedišta: Milana, Venecije i Firence. Slične dvojbe vrijede i za zemlje s opadajućim brojem vjernika poput Belgije ili Nizozemske. Treba napomenuti da ni primas Galije nadbiskup Lyona Olivier Jacques Marie de Germay ili nadbiskup Pariza Laurent Ulrich nisu kardinali.

Latinska Amerika i druge regije

Prema autoru, nominacije su moguće u zemljama s rastućim značajem Crkve, npr. u Venezueli ili srednjoj Americi. Papa se također može opredijeliti na veću zastupljenost globalnog Juga u Kardinalskom zboru.

Potencijalni kandidati

Prema Edgaru Beltránu, papa Prewost može nastaviti Franjino globalno usmjerenje i imenovati kardinale iz manje ''vidljivih'' mjesta, osobito u Africi ili Aziji. Među potencijalnim kandidatima nalaze se i biskupi uključeni u važne crkvene događaje ili biskupi poput progonjenih hijerarha ili vođa crkava u sukobima zahvaćenim područjima. U tom kontekstu autor spominje poglavara Ukrajinske grkokatoličke crkve velikog nadbiskupa Svjatoslava Ševčuka.

U vezi sa sporovima oko njemačkog Sinodskog puta, po Beltranovom mišljenju, moguće je imenovanje jednog od protivnika Sinodskog puta za kardinala. Također ne isključuje mogućnost uključivanja novog predsjednika Njemačke biskupske konferencije biskupa Heinera Wilmera iz Münstera u Kardinalski zbor. Autor spominje mogućnost dodjele kardinalske birete nadbiskupu Sydneya, Anthonyju Fisheru, OP.

Prva imenovanja novih kardinala od strane pape Lava XIV. bit će važan signal i za usmjerenje njegova pontifikata. Pokazat će hoće li dati prioritet nastavku Franjinih globalnih promjena ili povratku tradicionalnijem modelu, kaže Edgar Beltrán u svom zaključku.

(kta)