Papa: U aktualnoj krizi moralnih vrijednosti odobrava se ono što je neprihvatljivo

„Hrabrost prelaska preko praga novina uzrokuje, međutim, ekološka i društvena razaranja u Africi kroz grozničavu utrku za sirovinama i rijetkim zemljama koja podupire mit tehnološkog napretka. No, taj napredak prestaje biti obećanje i postaje sinonim za slobodu koja polako nestaje u trenutku kada odbacujemo stare stvari, odnosno moralne orijentire koji su usmjeravali zajednički put i ocrtavali etičke granice, koje se danas prečesto zaustavljaju na površnosti podređenoj praksama koje su se nekoć smatrale neprihvatljivima.“

Tim se riječima papa Lav XIV. jučer poslijepodne, 17. travnja, obratio sveučilišnoj zajednici okupljenoj na Katoličkom sveučilištu središnje Afrike u Yaoundéu, prenosi Vatican News.

Bio je to poziv da je potrebno razbiti iluziju o sukobu između znanosti i vjere, ali i upozoriti na rizik znanja koje se pasivno predaje dominantnim logikama. Svjetionik u službi cijelog kontinenta i Crkve – tako je Sveti Otac opisao sveučilište osnovano 1989. godine pod okriljem Svete Stolice od strane Udruženja biskupskih konferencija središnje Afrike na kojemu se trenutno obrazuje 8 tisuća mladih Afrikanaca.

Pritom je dodao: „Danas je više nego ikad potrebno da sveučilišta, a osobito katolička, postanu prave zajednice života i istraživanja, koje uvode studente i profesore u bratstvo znanja.“

Logos koji stvara dijalog

Rimski je biskup istaknuo da je traženje istine kroz studij radosno zajedničko iskustvo koje nauk Crkve treba promicati, u velikodušnoj i otvorenoj sinergiji sa svim pozitivnim čimbenicima koji potiču rast univerzalne ljudske svijesti. To je kultura susreta svih autentičnih i vitalnih kultura u kojima je istina logos koji stvara dijalog (dia-logos), odnosno komunikaciju i zajedništvo – rekao je Papa te dodao:

„Doista, dok se čini da mnogi ljudi u svijetu gube svoje duhovne i etičke orijentire te se nalaze zarobljeni u individualizmu, prividu i licemjerju, sveučilište je pravo mjesto prijateljstva, suradnje, ali i unutarnjeg života i razmišljanja.“

Znanstveni pogled prima koristi od vjere

Sveti John Henry Newman je tvrdio da sva istinska načela izviru iz Boga. Polazeći od te pretpostavke - od blage svjetlosti vjere koja nikada nije strana materijalnom svijetu, jer se ljubav živi u tijelu i duši - Petrov je nasljednik objasnio sinergiju između znanosti i duhovnosti:

„Ona osvjetljava i materiju, ima povjerenja u njezin poredak i prepoznaje da se u njoj otvara put sve većega sklada i razumijevanja. Pogled znanosti tako prima korist od vjere: ona poziva znanstvenika da ostane otvoren stvarnosti, u svom njezinom neiscrpnom bogatstvu.“

„Vjera“, dodao je Papa, „budi kritički duh jer sprječava da istraživanje bude zadovoljeno svojim formulama, potičući na divljenje pred stvarnošću i proširujući horizonte razuma.“

Ljepota i vjerodostojnost vjere

„Za čovječanstvo koje se sve manje nada, Afrika može predstavljati horizont istraživanja otvoren interdisciplinarnim, međunarodnim i interkulturalnim perspektivama, sposoban smjestiti vjeru unutar scenarija i izazova današnjice, ističući njezinu ljepotu i vjerodostojnost u različitim kontekstima, osobito u onima najviše obilježenima nepravdama, nejednakostima, sukobima te materijalnim i duhovnim propadanjem.“

Preobraziti život

„Veličina jedne nacije ne može se procjenjivati samo na temelju obilja njezinih prirodnih resursa, niti prema materijalnom bogatstvu njezinih institucija“, napomenuo je Sveti Otac dodajući da društvo može napredovati samo ako se temelji na ispravnim savjestima, odgojenima u istini. Pritom je istaknuo:

Oblikovati slobodne savjesti koje imaju sveti nemir uvjet je da se kršćanska vjera pokaže kao potpuno ljudski prijedlog, sposoban preobraziti život pojedinaca i društva, potaknuti proročke promjene u odnosu na drame i siromaštva našega vremena te ohrabriti neprestano traženje Boga koje se nikada ne zasićuje.

Papa se zadržao na nutarnjem životu kao mjestu oblikovanja moralnog razlučivanja, kroz koje tražimo istinu i poštenje, djelujući dosljedno i usmjereno prema dobru, u korist pravednosti i mira.

Propadanje moralnih orijentira

U suvremenim društvima, pa tako i u Kamerunu, primjećuje se propadanje moralnih orijentira koji su nekoć usmjeravali zajednički život. Iz toga proizlazi da se danas površno odobravaju određene prakse koje su se nekoć smatrale neprihvatljivima.

Papa Lav je stoga pozvao na razumijevanje društvenih promjena, gospodarskih veza i političkih dinamika koje utječu na individualno i kolektivno ponašanje.

Ne okrećite pogled na drugu stranu

Rimski je biskup napomenuo da se kršćani ne smiju bojati novih stvari nego se trebaju, također kroz sveučilišta, formirati kao pioniri novog humanizma u kontekstu digitalne revolucije. Riječ je o području u kojem afrički kontinent - više nego primamljive aspekte - poznaje njegovu tamnu stranu, a osobito ekološka i društvena razaranja uzrokovana grozničavom potragom za sirovinama i rijetkim zemljama. Papa je stoga potaknuo:

„Ne okrećite pogled na drugu stranu: to je služenje istini i cijelom čovječanstvu. Bez tog odgojnog napora, pasivno prilagođavanje dominantnim logikama bit će pogrešno shvaćeno kao stručnost, a gubitak slobode kao napredak.“

„Vi ste stvarne osobe!“

Govoreći o tehnološkom napretku, Petrov se nasljednik osvrnuo i na temu umjetne inteligencije koja, poput svake velike povijesne promjene, zahtijeva ne samo tehničke kompetencije, nego i one koje mogu učiniti vidljivima gospodarske logike, ustaljene predrasude i oblike moći koji oblikuju percepciju stvarnosti. Osudio je također iskrivljenost digitalnih okruženja koja su strukturirana kako bi uvjeravala te koja optimiziraju interakcije do te mjere da banaliziraju susret, neutraliziraju osobu i svode odnos na funkcionalni odgovor. Pritom je dodao:

„Vi ste, naprotiv, stvarne osobe! Stvoreni svijet također ima tijelo, dah, život koji trebamo slušati i čuvati. On uzdiše i muči se kao i svatko od nas.“

Nije u pitanju samo rizik pogreške

Sveti je Otac potom istaknuo da se stvarnost prestaje percipirati kada simulacija postane norma, što atrofira sposobnost razlučivanja i zatvara društvene veze u autoreferencijalne krugove, u nepropusne mjehuriće koji hrane strah od drugačijeg i potiču polarizaciju, sukobe i nasilje:

Nije riječ o jednostavnom riziku pogreške, nego o promjeni samog odnosa prema istini.

Rimski je biskup stoga rekao da je u tom ključnom području katoličko sveučilište pozvano preuzeti vodeću ulogu: ne ograničiti se na prenošenje znanja, nego pripremiti buduće društvene aktere kako bi pravedno obavljali svoje zadatke, služeći općem dobru.

Vjera i razum nisu u suprotnosti

Papa Lav se zatim izravno obratio mladim Kameruncima koji su – suočeni s razumljivim migracijskim poticajem - u iskušenju vjerovati da je drugdje bolje:

„Pozivam vas da prije svega odgovorite gorućom željom da služite svojoj zemlji i da znanja koja ovdje stječete usmjerite u korist svojih sugrađana.“

Upravo se u tim katoličkim sveučilištima koja su - kako je zapisao sveti Ivan Pavao II. u apostolskoj konstituciji Ex corde Ecclesiae - nastala iz srca Crkve te sudjeluju u njezinu poslanju, ukorjenjuje ono što papa Lav XIV. naziva intelektualnim i duhovnim zahtjevom: potraga za istinom u svim njezinim dimenzijama, u uvjerenju da vjera i razum nisu u suprotnosti, nego se međusobno podupiru.

Akademska izvrsnost prirodno se sjedinjuje s ljudskom pravednošću

Rimski je biskup na kraju govora potaknuo profesore da utjelove vrijednosti kojima podučavaju mlade: pravdu, jednakost, integritet, osjećaj služenja i odgovornost. Pozvao ih je da budu uzori sposobni formirati i ojačati savjesti studenata te zaključio: „Svjedočeći istinu, osobito pred iluzijama ideologije i moda, stvarate okruženje u kojemu se akademska izvrsnost prirodno sjedinjuje s ljudskom pravednošću.“

Kratku snimku ovog Papina posjeta pogledajte ovdje.

(kta)