Papa se susreo sa zajednicom Papinskog teutonskog zavoda

Jedina vjera u Krista načelo je jedinstva među vjernicima, bitan element za vjerodostojnost našeg svjedočanstva – tim se riječima papa Lav XIV. u subotu, 3. listopada, obratio zajednici Papinskog teutonskog zavoda Santa Maria in Campo Santo, primivši ju u audijenciju povodom 150. obljetnice osnutka te ustanove, izvijestio je Vatican News.

Papa je podsjetio na temeljnu ulogu koju zavod ima danas:

„Taj svećenički zavod želi biti sigurno mjesto formacije, gdje klerici koji tu žive mogu produbiti svoj intelektualni i duhovni hod, kako bi potom, pred velikim izazovima našega vremena, mogli odgovoriti na pitanja ljudi u svojoj domovini te obrazložiti nadu koja je u nama.“

Održavati blizinu s Petrovim nasljednikom

Papa je potom istaknuo još jednu karakteristiku - jedinstvenu blizinu groba svetoga Petra apostola, koja je u povijesti te institucije, od samog njezina početka, išla ruku pod ruku s vjernim prianjanjem uz rimskog prvosvećenika. To je očito – primijetio je Papa – u nazivu „Papinski kolegij“ koji mu je dodijelio papa Benedikt XVI. 2010. godine. Ta je čast povezana i s obvezom - očuvati tu blizinu i to jedinstvo s Petrovim nasljednikom i s vjerom apostola koju on propovijeda.

„Ta jedinstvena vjera u Krista načelo je jedinstva među vjernicima, za koje je Gospodin molio za svoje učenike, budući da je bitan element za vjerodostojnost našeg svjedočanstva. Učinite svojom tu iskrenu Isusovu molbu, molite za taj dar, kako bi zajednica vašeg zavoda bila mjesto gdje se to jedinstvo može konkretno živjeti i učiniti vidljivim.“

Povijest: Mjesto studija i utočišta za svećenike u 19. stoljeću

Papa Lav XIV. se u govoru spomenuo početaka zavoda, potičući prisutne da sa zahvalnošću gledaju bogate plodove te povijesti. Korijeni Campo Santa sežu u 8. stoljeće, kada je bio povlašteno uporište za hodočasnike koji su putovali u Rim s teritorija Svetoga Rimskog Carstva. Zavod je potom osnovan 1876. godine, tijekom Kulturkampfa, kako bi osigurao mjesto studija i formacije za svećenike iz Njemačkoga Carstva.

„U 19. stoljeću to je mjesto dobilo posebnu važnost za svećenike njihovih zemalja, kada je djelovanje klera bilo znatno otežano, ako ne i potpuno onemogućeno, zbog mjera crkvene politike Kulturkampfa u Njemačkom Carstvu. Tako je, zahvaljujući gostoprimstvu Nadbratovštine Teutonskoga groblja, postao utočište i mjesto za učenje za svećenike iz njemačkoga govornog područja, razvijajući se potom sve više u važno središte za kršćansku arheologiju, povijest Crkve i istraživanje kršćanskih početaka.“

Državna kontrola Crkve uspostavljena u vrijeme Kulturkampfa

Mjere crkvene politike Kulturkampfa, koje je donio kancelar Otto von Bismarck 1871. godine radi jačanja jedinstva Carstva, stavile su, naime, Katoličku Crkvu pod državnu kontrolu kako bi se ograničio njezin politički i društveni utjecaj. Katoličke škole došle su pod isključivu državnu kontrolu, raspuštene su brojne redovničke zajednice, počevši od isusovaca, prekinuti su diplomatski odnosi sa Svetom Stolicom, uvedena je državna kontrola nad izobrazbom svećenika, oduzeto je mnogo crkvene imovine, a stotine katoličkih svećenika i biskupa uhićeno je, kažnjeno novčanom kaznom ili prisiljeno na progonstvo.

(kta)