Papa: Rat nije neizbježan; neka Francuska promiče dijalog i diplomaciju

Papa Lav XIV. stigao je u petak 25. rujna prijepodne u Pariz, prvo odredište njegova apostolskoga putovanja u Francusku. Po dolasku u parišku zračnu luku otišao je u Elizejsku palaču gdje se najprije zadržao u privatnom razgovoru s predsjednikom Macronom. Potom se u Dvorani za svečanosti susreo s predstavnicima političkih i crkvenih vlasti, poduzetnicima, predstavnicima građanskoga društva, kulture i diplomatskog zbora, izvijestio je Vatican News.

Nemojte biti ravnodušni prema patnji

Prvi je govor pape Lava bio sažetak ključnih tema njegova nauka, u kojemu se stalno ističe mir, potiče na zaštitu života, na etičku uporabu umjetne inteligencije te govori o laičnosti shvaćenoj kao zauzimanje u dijalogu radi poticanja jedinstva u službi općeg dobra.

Aktualno stanje u svijetu, obilježeno sukobima i nasiljem, posebno na Bliskom istoku, potaknulo je Papu da uputi snažan apel da ne ostanemo ravnodušni na patnje koje ranjavaju ljudsko dostojanstvo i vape Bogu za pravdom. Te situacije pozivaju na istinsko obraćenje srca i promjenu ponašanja kako bismo zajedno, u srcu svijeta, gradili civilizaciju ljubavi. Papa Lav XIV. inzistira na potrebi zabrane nuklearnog oružja i smanjenja postojećeg naoružanja jer – rekao je – mir nije ravnoteža snaga, nego se gradi svaki dan kroz dijalog i pravednost.

„Stoga vas potičem da se nikada ne pomirite s mogućnošću rata smatrajući ga 'neizbježnim', nego da neumorno promičete dijalog i diplomaciju kako biste očuvali mirna društva koja poštuju dostojanstvo i prava pojedinaca i naroda“, kazao je Sveti Otac.

Poziv na izgradnju mira

Papine su riječi poticaj na zauzimanje, posebno za zemlju poput Francuske čiji je poziv – kako je rekao – ostati neumorni tvorac mira i multilateralizma, posebno unutar naše drage Europe.

„Neka Francuska, vjerna svojim vrijednostima, utre put razoružanom i razoružavajućem miru te odgovorno ponudi svoj nezamjenjiv prinos u korist mira. Neka vaša sloboda neprestano raste u zauzimanju za opće dobro; neka vaše bratstvo obuhvati cijelo čovječanstvo; a jednakost kojoj težite neka se uvijek temelji na uporištima pravednosti i milosrđa, ne uklanjajući razlike među ljudima, nego čineći da one skladno donose plodove na dobrobit cijeloga društva“, potaknuo je Papa.

Za oblikovanje intelekta naroda

Francuska je kulturni, umjetnički i duhovni svjetionik, ne samo u Europi, nego i u svijetu – napomenuo je Papa. Mjesto gdje se traži istina, zahvaljujući njezinim akademijama i sveučilištima, sposobno oblikovati intelekt naroda, daleko izvan vlastitih granica. Prosvjetiteljstvo izuzetnih francuskih umova – dodao je – koji su istodobno bili veliki katolici, ističe kako znanost, umjetnost, književnost i filozofija mogu pridonijeti dobru čovječanstva, kada su usmjerene na traženje ljepote, dobra i istine, kako bi „svijet mogao imati život“, upravo kako glasi moto putovanja.

Nacionalni moto

Osvrćući se na povijest Francuske, zemlje s bogatim kršćanskim korijenima, papa Lav XIV. se usredotočio na razdoblje humanizma, koji je – kako je rekao – nastojao ujediniti grčko-rimsku baštinu i kršćansku vjeru, te na procvat velikih mislilaca renesanse, a potom i prosvjetiteljstva, koji su pripremili put priznavanju ljudskih prava svojstvenih naravi ljudske osobe, osobito vjerske slobode. Ta se pozornost pronalazi i u nacionalnom motu.

„Sloboda, jednakost i bratstvo nisu samo jednostavne riječi urezane na pročelja vaših javnih zgrada; nego se odnose na univerzalne etičke zahtjeve, koji također u evanđeoskoj poruci pronalaze neiscrpan izvor nadahnuća i ostvarenja“, naglasio je Sveti Otac.

Čovječanstvo u „raju strojeva“

Papa je također spomenuo Opću deklaraciju o ljudskim pravima koju je sveti Ivan Pavao II. opisao kao prekretnicu na putu moralnoga napretka čovječanstva. Napretka – napomenuo je Papa – koji se isprepliće s poštovanjem ljudskoga dostojanstva i temeljnih prava i sloboda; ali valja paziti na opasnosti dvosmislenog razvoja sredstava koja mogu prouzročiti štetu kada nisu usmjerena na dobro. Valja paziti – istaknuo je – na slijepu poslušnost i neodgovornost koja postaje gospodar u „raju strojeva", kako je primijetio francuski pisac Georges Bernanos. Te su opasnosti istaknute u enciklici „Magnifica humanitas“ kada se obrađuje tema umjetne inteligencije i potreba da se ljudska osoba vrati u središte svakog promišljanja.

„Kako bismo izbjegli gubitak naše ljudskosti usred 'raja strojeva' koji prodire i uvjetuje naš svakodnevni život, hitno je potrebno odgajati umove za etičko razlučivanje, sposobno raspoznati što je moralno dobro. To je bitno za prepoznavanje istinskog dobra koje omogućuje čovjeku rasti prema svom primarnom pozivu, uz bezuvjetno poštovanje njegove unutarnje slobode i svetoga dostojanstva“, istaknuo je papa Lav XIV.

Zaštita života

Istinski slobodno društvo – podsjetio je rimski biskup – štiti različitost kroz etički dijalog koji obogaćuje društveno tkivo; dijalog koji je hitno potreban u današnjoj Francuskoj, u kojoj su ljudi različitoga kulturnog i vjerskog podrijetla pozvani živjeti zajedno i doprinositi izgradnji društva. Različitost i solidarnost dva su kolosijeka kojima se kreće Francuska, zahvaljujući također radu Katoličke Crkve, živom licu Božje nježnosti i suosjećanja. Papa je spomenuo one koji se posvećuju drugima, najslabijima i koji najviše pate, čije je svjedočanstvo prava škola čovječnosti o veličini brige i živi podsjetnik na jedinstvenu i nezamjenjivu vrijednost svakog ljudskog bića. Ono je poziv na bratstvo, na bezuvjetno prihvaćanje života, prateći svako razdoblje postojanja i štiteći one koji nemaju glasa.

„Zbog toga snažno ponavljam da je 'zaštita prava na život nezaobilazan temelj svakog drugog ljudskog prava'“, apelirao je Papa.

Manipulacija znanošću

Opasnost koju papa Lav vidi u današnjem svijetu jest također iluzija slijepoga pouzdanja u znanost i tehnologiju kako bi se pronašlo rješenje za patnju. Ali i tu se, bez savjesti, može udaljiti od istinskoga dobra, dok je, naprotiv, svatko od nas pozvan na međusobno poštovanje i zaštitu života: „Katkada sa zabrinutošću primjećujem sadašnje tendencije društava koje mogu dovesti do iskrivljivanja znanosti i tehnologije, pretvarajući ih u profitabilna poduzeća koja favoriziraju genetsku manipulaciju, surogat-majčinstvo, kupnju organa ili ponudu planirane smrti.“

Zdrava laičnost

Zauzimanje na koje je potaknuo Papa izraz je ispravne laičnosti, koja – istaknuo je – ne isključuje vjersku dimenziju, nego, naprotiv, zna kako ju iskoristiti kao obrazovni resurs: „Ispravna se laičnost, dakle, ne sastoji u isključivanju religije iz javne sfere ili iz obrazovanja, nego u zauzimanju kako bi država i vjerske institucije međusobno dijalogizirale i udružile snage u službi općega dobra, kako bi svijet imao život“

Zauzimanje za Bliski istok

Papa je pohvalio suradnju između Francuske i Katoličke Crkve u službi istočnih kršćana, te spomenuo obrazovni, društveni, kulturni i humanitarni rad udruga poput „Pomoć Crkvi u potrebi“ i „Ouvre d'Orient“ koje su – objasnio je – vrijedan prinos dijalogu među narodima i zaštiti prava svake osobe. Osim toga, na obrazovnom je planu istaknuo važnost Fonda za škole na Istoku, projekta koji je od 2021. godine podupro više od 260 obrazovnih ustanova na Bliskom istoku, među kojima je sedam sveučilišta u Libanonu i Sveučilište u Betlehemu.

Mir, jedinstvo, blagostanje

Na kraju govora papa Lav XIV. je izrazio zahvalnost i napomenuo da Crkva koja bi mislila da može ne zanimati se za vremenite stvari ne bi u potpunosti ispunila svoj poziv; a predsjednik Republike koji bi mislio da može ne zanimati se za Crkvu i za katolike ne bi ispunio svoju dužnost. Potom je poželio mir, jedinstvo i blagostanje kako bi svijet imao život. (kta)