Papa pozvao Europu na obnovu temeljnih vrijednosti i istinsko zauzimanje za mir

Nakon međureligijskoga susreta održanog 28. rujna 2026. u Kongresnom centru Robert Schuman u Metzu, papa Lav XIV. u istom je centru sudjelovao na skupu naslovljenom „Na korijenima Europe za mir i jedinstvo“ kojemu su, uz ostale, nazočili brojni europski predstavnici, među njima francuski predsjednik Emmanuel Macron, veliki vojvoda Luksemburga Guillaume te princ Albert II. od Monaka, izvijestio je Vatican News.

Obraćajući se okupljenima, Papa je podsjetio na lik časnoga sluge Božjega Roberta Schumana koji je svojom Deklaracijom od 9. svibnja 1950. pridonio oblikovanju današnje i buduće Europe. Sveti Otac istaknuo je da Deklaracija označava istodobno polazište i odredište Schumanova zalaganja za pomirenje i jedinstvo europskog kontinenta. Potom je dodao da je uvijek teško definirati Europu, u sadašnjosti ili prošlosti.

„Europu treba shvatiti kao kulturnu i povijesnu stvarnost prije nego kao zemljopisnu stvarnost. Tijekom stoljeća poprimala je nove granice i nove definicije, prolazeći kroz razdoblja rasta, dubokih kriza i novih preporoda. Jedna konstanta koja se može uočiti u njezinu dugom i burnom povijesnom hodu jest činjenica da se Europa razvijala i napredovala kada je bila sposobna razraditi pozitivne vidove svoje prošlosti te ih ponovno ponuditi u novim i kreativnim oblicima zahvaljujući susretu s drugim“, naglasio je Papa.

Sveti je Otac spomenuo i zaštitnika Europe, sv. Benedikta, kojega je sveti papa Pavao VI. nazvao glasnikom mira, tvorcem jedinstva i učiteljem civilizacije:

„Pomoć siromašnima, bolesnima i starijima; odgoj djece i sveučilišta; bolnice i medicina; arhitektura i inženjerstvo; razvoj znanosti; pravo i organizacija gradova i samih država: mnoga su područja u Europi bila duboko obilježena svetim Benediktom i njegovim monasima! Bez te monaške kulture europska civilizacija, kakvu poznajemo, ne bi postojala.“

Govorio je i o članku 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji potiče otvoren, transparentan i redovit dijalog s Crkvama, uvijek uz poštovanje i bez dovođenja u pitanje statusa koji uživaju u državama članicama. Papa je pritom dodao:

„Laičnost, koja uređuje život država, ne podrazumijeva samo nekonfesionalni karakter civilnih institucija, nego pretpostavlja istinsku suradnju među stranama, kao i poštovanje autonomije Crkava od strane državnih i europskih vlasti te promicanje njihove slobode organiziranja, izražavanja i bogoštovlja.“

Rimski je biskup također rekao da je riječ o vraćanju izvoru vrijednosti koje čine temelj građanskoga suživota, odnosno univerzalnim vrijednostima nepovredivih i neotuđivih prava osobe, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine prava:

„U današnjem multikulturnom kontekstu, potvrđivanje univerzalnosti tih vrijednosti, bitno za opstanak Europe, ostvaruje se i ponovnim otkrivanjem vlastitih korijena te otvaranjem dijalogu s drugim. Riječ je o društvenoj i političkoj potrebi da se ponovno otkrije središnja uloga ljudske osobe i da se riječima poput slobode, demokracije, mira i jedinstva podari stvarni sadržaj.“

To dvostruko kretanje, ponovno otkrivanje i dijalog, omogućit će nam i pronalaženje prave ravnoteže među samim pravima, kao i između prava i dužnosti – istaknuo je Petrov nasljednik te podsjetio na nekoliko pouka Roberta Schumana za Europu i svijet današnjice:

„Prije svega, duboka želja za mirom. Nažalost, danas se rat ponovno pojavio, čak i u Europi: novi 'beskorisni pokolj', koji svakoga dana odnosi nebrojene civilne žrtve. Naravno, traganje za mirom u Europi, kao i u ostatku svijeta, ne smije se brkati s naivnim irenizmom. Promicanje mira aktivno je djelo. Danas se moramo zapitati ulažemo li doista 'kreativne napore' za promicanje svjetskoga mira ili samo nastojimo 'zaustaviti krvarenje rata' i bolje se pripremiti za ratove za koje pretpostavljamo da tek dolaze.“

Papa je citirao i Schumanove riječi da je Europa kontinent na kojem se radije vodi dijalog nego sukobljava oružjem; na kojem se zajednički koriste sredstva kako bi svaki rat postao ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć. Nadalje, Europa se temelji na poštovanju međunarodnoga prava koje se, za razliku od nacionalnih prava, ne može silom nametnuti od strane neke države, nego počiva na općepriznatom načelu 'pacta sunt servanda' – ugovori se moraju poštovati, što je načelo ljubomorno čuvano posebnim zakonodavstvom ove regije, koje obuhvaća i još uvijek važeći Konkordat iz 1801. između Svete Stolice i Francuske.

Papa Lav XIV. se na kraju obratio mladima pozvanima graditi Europu današnjice i sutrašnjice:

„Mladima kažem: imajte hrabrosti odgovorno živjeti poslanje izgradnje mira, u svojem srcu, u svojim odnosima, u svojoj obitelji, u školama i na sveučilištima, u životu svojih gradova, svojih mjesta i cijele Europe. Ne podvrgavajte se logici nasilja i tlačenja. Ljubite život u svakom trenutku i ne bojte se budućnosti! Ne bojte se osnovati obitelj, rađati djecu i braniti dostojanstvo svake osobe, od prvoga trenutka u majčinoj utrobi pa sve do posljednjega daha.“

Ne bojte se neumorno raditi u službi dobra svojih zajednica, pa i kroz političko zalaganje. Budite graditelji zajedništva! I zajedno s vama, Europa, čvrsto ukorijenjena, nastavit će cvjetati i nadahnjivati cijeli svijet. Neka vas Bog podupre u tim odlukama te blagoslovi i štiti cijelu Europu - zaključio je svoje obraćanje Sveti Otac. (kta)