Papa potpisao novi 'Ustav' Države Grada Vatikana

Na spomendan svetoga Ignacija Lojolskoga u petak 31. srpnja papa Lav XIV. je potpisao novi Temeljni zakon Države Grada Vatikana koji – kako je objašnjeno u preambuli – odgovara na potrebu da se uzmu u obzir novi zahtjevi upravljanja i neke važne regulatorne promjene koje su se dogodile proteklih godina. Zakon stupa na snagu odmah i zamjenjuje onaj prethodni koji je bio na snazi od 13. svibnja 2023. godine, izvijestio je Vatican News.

Nova norma o predsjedanju Papinskim povjerenstvom

Znakovito objavljen od strane pape Lava XIV. na početku pontifikata, ovaj Zakon potvrđuje i integrira te izmjene koje se odnose i na zakonodavnu i na izvršnu funkciju, te na sudsku funkciju. Posebno, što se tiče zakonodavne funkcije, uključuje se u jedan zakonodavni tekst promjena već uvedena motuproprijem od 19. studenog 2025., o predsjedanju Papinskim povjerenstvom za Državu Grad Vatikan, koja vrši i zakonodavnu i izvršnu funkciju.

Motuproprij iz 2025. i novi zakon

Tom je prilikom Papa ukinuo članak 8., br. 1. prethodnog Temeljnog zakona Države Grada Vatikana, koji je propisivao da samo kardinali mogu obnašati dužnost predsjednika povjerenstva, koju sada obnaša redovnica sestra Raffaella Petrini, koja je ujedno i predsjednica Uprave Države Grada Vatikana. Članak 8. novog Temeljnog zakona utvrđuje da Papinsku komisiju čine kardinali i drugi članovi, među kojima predsjednik, koje imenuje Vrhovni prvosvećenik na mandat od pet godina.

Izvršna i sudska funkcija

Što se tiče izvršne funkcije, s jedne se strane potvrđuje zadaća Guvernatorata koji svojom organizacijskom strukturom doprinosi misiji Države i u službi je Petrova nasljednika kojemu je izravno odgovoran. S druge strane, preciziraju se dužnosti predsjednika i generalnoga tajnika te njihov suradnički odnos. Što se tiče sudske funkcije, članak 22. br. 1. izričito potvrđuje da je pravni okvir pravosudnih tijela utvrđen Zakonom o sustavu. Taj zakon, zahvaljujući značajnim promjenama posljednjih godina, u potpunosti jamči službu pravosuđa.

Zakon koji državi daje njezinu "konstitutivnu fizionomiju"

Tim rigoroznim pristupom novi Temeljni zakon koji je poput prethodnih osmišljen – napominje se u preambuli – kako bi dao „konstitutivnu fizionomiju Državi Gradu Vatikanu", njezinim ovlastima i ostvarivanju funkcija koje iz njih proizlaze, ostaje temelj i polazište za sve ostale državne zakone, potvrđujući jedinstvenu osobitost i autonomiju vatikanskoga pravnog sustava.

U preambuli Zakona pojašnjava se također da su, kao i u prošlosti, tijela državne vlasti i svi koji, s različitim odgovornim dužnostima i vođeni istinskim crkvenim duhom, trajno obavljaju svoju službu državi, ovlašteni izvršavati svoje ovlasti na području utvrđenom Lateranskim ugovorom te u zgradama i na područjima na kojima djeluju ustanove Države ili Svete Stolice a na kojima, prema međunarodnom pravu, vrijede ​​osobna i funkcionalna jamstva i imuniteti.

(kta)