Papa Lav XIV. u Francuskoj. Kard. Parolin: Europa treba štititi život i ponovno potaknuti multilateralizam

Papin državni tajnik kardinal Parolin osvrnuo se u razgovoru za vatikanske medije na Papino putovanje u Francusku i posjet UNESCO-u, te istaknuo „diplomaciju susreta“ i „kreativne napore“ sposobne osloboditi Europu logike sile. S kardinalom je razgovarao Massimiliano Menichetti, izvijestio je Vatican News.

Veliko je iščekivanje petoga međunarodnog apostolskog putovanja pape Lava XIV. koji će vjernike u Francuskoj učvrstiti u vjeri, donoseći Kristovo svjetlo sposobno obnoviti svako srce. Govorit će multikulturalnom, laičkom i sekulariziranom društvu, u kojemu raste broj mladih i odraslih katekumena. Osvrnut će se na ključna pitanja kao što su zaštita života, izgradnja mira, izazovi umjetne inteligencije i identitet Europe. Papa Francusku smatra zemljom pozvanom iskoristiti svoje kulturne, humanističke i diplomatske tradicije kako bi ponovno otkrila i ojačala svoj pogled na ljudsku osobu i njezin odnos sa Stvoriteljem. Izazov je također oživljavanje kršćanskih korijena Staroga kontinenta, koji potvrđuju svetost života i pozivaju na izgradnju mostova i putova dijaloga u smjeru multilateralizma koji je danas ozbiljno oslabljen. Papin se državni tajnik kardinal Pietro Parolin nada da će to putovanje potaknuti obnovljeni dinamizam: veliku otvorenu radionicu misli i djelovanja u kojoj vjernici i nevjernici mogu zajedno hoditi i raditi.

Osvrćući se na moto Papina apostolskog putovanja, koji glasi „Da svijet ima život“, te na poruku koju se želi poslati iz Francuske, kardinal je prije svega istaknuo vrijednost ljudskoga života koji moramo prihvatiti, ljubiti te štititi od začeća do prirodne smrti. Napomenuo je također da se u mnogim zemljama uvode zakoni koji ne poštuju tu vrijednost. U kontekstu smanjenja broja rođenih u Europi, putovanje u Francusku pruža mogućnost da ponovno otkrijemo život kao dar koji moramo prihvatiti sa zahvalnošću i odgovorno.

Državni je tajnik potom istaknuo važnost duhovnoga života dodajući da Francuska bilježi velik broj mladih i odraslih katekumena, što je znak velike žeđi za duhovnošću. Nadahnut slikom obnovljene pariške katedrale Notre-Dame, istaknuo je čovjekovu intelektualnu i umjetničku sposobnost koja je još uvijek prisutna u svijetu koji je sve više tehnološki i umjetni, stoga Papin posjet Parizu skreće pozornost i na kreativnu vitalnost ljudske osobe. Pritom je uputio apel da kod upotrebe novih tehnologija, kao i umjetne inteligencije, čovjek nikada ne zaboravi taj aspekt svoga života.

Na pitanje o posjetu Svetoga Oca UNESCO-u, kao mjestu posvećenom kulturi, obrazovanju i suradnji među narodima, kardinal Parolin se osvrnuo na njegovu važnost u izgradnji mira, ističući da je papa Lav XIV. u enciklici Magnifica humanitas napomenuo da dijalog i diplomatski odnosi moraju postati uobičajeni načini za rješavanje sukoba. To nas potiče na obvezu da nove generacije podučimo da dijalog nije slabost, nego oblik odgovornosti, kao i sredstvo za izgradnju općega dobra. Politika mora graditi pravedne institucije te jamčiti da će rješenja za sukobe tražiti putem diplomacije. Međutim, kultura i obrazovanje mogu djelovati mnogo prije politike, formirajući pojedince sposobne prepoznati u drugomu brata u čovještvu, a ne neprijatelja. U tom je smislu UNESCO mjesto u kojemu kultura i obrazovanje postaju konkretna sredstva suradnje među narodima. Škole, sveučilišta ili muzeji mogu postati prave radionice mira kada nam omogućuju da upoznamo povijest drugoga, razlikujemo istinu od propagande, razgovaramo bez straha ili prepoznamo ono što nas, iznad različitosti, čini čovječnima. Osvrćući se na ulogu Crkve u tom kontekstu, kardinal Parolin je istaknuo da ona može pridonijeti formiranju savjesti u svjetlu evanđelja, stvarati mostove i kulturu susreta, kao i dati glas onima koji riskiraju izgubiti ga. Crkva je po svojoj naravi pozvana biti prostor u kojem različiti pojedinci, narodi i kulture uče međusobno se slušati, upoznavati i prepoznati u zajedničkom dostojanstvu djece Božje.

Papin se državni tajnik potom osvrnuo na odnos vjere i razuma koji je jedna od važnih tema francuske kulturne tradicije. U društvu obilježenom tehnologijom i umjetnom inteligencijom, kršćansko mišljenje daje značajan prinos u onomu što znači biti istinski čovječni, jer nam omogućuje da ponovno razmišljamo i shvatimo što znači ljudsko u svjetlu Objave. Također, pozitivno prihvaćanje Papine enciklike Magnifica humanitas pokazuje da se u svijetu sve više traži riječ koja može usmjeriti pojedince i društva pred ubrzanim razvojem tehnologije i umjetne inteligencije. To smo već vidjeli s enciklikama pape Franje, Laudato si' i Fratelli tutti, s njihovom porukom o integralnoj ekologiji i ljudskom bratstvu – napomenuo je kardinal. Možemo primijetiti porast pozornosti, pred sve većim izazovima, prema onomu što je sveti Pavao VI. nazivao „civilizacijom ljubavi“, ističući i potičući na drugačiji smjer rasta, u znaku cjelovitoga ljudskog razvoja. Danas, suočeni s patnjom toliko ljudskih bića i štetom nanesenom čitavim ekosustavima, posebno je potrebno intenzivirati promišljanje, društveni dijalog i osluškivanje vlastite savjesti – istaknuo je te dodao da Crkva želi tomu doprinijeti, pokazujući kako se vjera i razum međusobno obogaćuju i usmjereni su na služenje životu.

Osvrćući se na činjenicu da Papa odlazi u posjet Francuskoj nakon prihvaćanja zakona o potpomognutom samoubojstvu u toj zemlji, kardinal je istaknuo da je jasno da Sveta Stolica pozorno i  s velikom zabrinutošću promatra te zakonske promjene. Stajalište je Crkve o tom pitanju dobro poznato: ona neprestano brani život u svim njegovim fazama, izrazima i dimenzijama, od začeća do njegova prirodnog kraja. Papa Lav XIV. podsjetit će nas da istinsko suosjećanje pred patnjom nije u poticanju ili iščekivanju završetka života, nego u tomu da se nikoga ne ostavi samoga u njegovoj patnji. Nezaobilazna je dužnost građanskoga društva "brinuti se", nudeći konkretne odgovore blizine, brige i ljubavi. U tom smislu, Papin apel Francuskoj bit će poticaj da ponovno otkrije najdublje korijene vlastitog humanizma kroz učinkovito i široko rasprostranjeno jačanje palijativne skrbi i sveobuhvatne pomoći osobi – kazao je kardinal ističući da urođeno dostojanstvo ljudskog bića nije vezano za kriterije učinkovitosti ili biološkoga zdravlja.

Što se pak tiče masovnoga povećanja resursa za naoružanje i uloge Europe kako bi ostala vjerna duhu osnivača, državni je tajnik napomenuo da su i danas mogući „kreativni napori“, također zahvaljujući iskustvu dijaloga stečenoga tijekom posljednjih desetljeća unutar institucija Zajednice i država članica. Međutim, takvi napori zahtijevaju jasno prepoznavanje od strane svih da se s izazovima koji su pred nama možemo suočiti samo ako dozrije ideja da Europa nije nadstruktura, nego istinsko tijelo u kojemu je raznolikost njezinih članova usklađeno zajedničkom vizijom i voljom na području vanjske politike – istaknuo je kardinal Parolin. (kta)