Objavljena Poruka za 47. Svjetski dan turizma

„Digitalna agenda i umjetna inteligencija za novo lice turizma“ tema je Poruke za 47. Svjetski dan turizma, koja je objavljena u četvrtak 11. lipnja 2026. Umjetna inteligencija može postati vrijedan saveznik održivog i pristupačnog turizma, pod uvjetom da ostane alat u službi čovjeka i ne pretvori se u sustav kontrole, diskriminacije ili isključivanja, ističe se u Poruci, prenosi IKA.

Svjetski dan turizma, koji svake godine 27. rujna poziva cijelu globalnu zajednicu da razmišlja o značenju i vrijednosti ovog izvanrednog oblika susreta među narodima, ove nas godine stavlja pred izazov od povijesnog značenja: razumijevanje uloge koju umjetna inteligencija i digitalna transformacija mogu imati u zamišljanju turizma budućnosti, pojašnjava se na početku Poruke.

Pozvani smo zapitati se kako promovirati osobu kroz turizam i na koji način nove tehnologije mogu istinski služiti dostojanstvu svake osobe za opće dobro. Živimo u vremenu duboke transformacije. Umjetna inteligencija nije samo alat; ona stvara novu kulturu, s novim oblikom posredovanja između čovjeka i svijeta. Kao i svako posredovanje, donosi sa sobom izvanredne mogućnosti, ali i izazove koji se moraju tumačiti mudro i razborito, navodi se u Poruci.

U nastavku Poruke za Svjetski dan turizma 2026. citira se papu Lava XIV. koji je u govoru na konferenciji „Artificial Intelligence and Care of Our Common Home“ izjavio: „Umjetna inteligencija zasigurno je otvorila nove horizonte za kreativnost, ali također postavlja uznemirujuća pitanja o njezinim mogućim posljedicama na čovjekovu otvorenost prema istini i ljepoti, na našu sposobnost za čuđenje i kontemplaciju. Prepoznavanje i poštivanje onoga što karakterizira ljudsku osobu i osigurava skladan rast ključno je za uspostavu odgovarajućeg okvira za upravljanje implikacijama umjetne inteligencije“. Stoga odgovor nije odbacivanje tehnologije, već njezina humana uporaba. Umjetna inteligencija može postati vrijedan saveznik održivog i pristupačnog turizma, pod uvjetom da ostane alat u službi čovjeka i ne pretvori se u sustav kontrole, diskriminacije ili isključivanja, primjećuje se u Poruci.

Turizam je plod želje stare koliko i sam čovjek, a ta je upoznati druge, otkriti nove horizonte, pustiti da nas iznenadi ljepota stvorenog svijeta i bogatstvo kultura. Ta je želja duboko utkana u ljudsko srce i krije u sebi također duhovnu dimenziju. U njoj se osjeti odjek žeđi za beskonačnim koja prebiva u srcu svake osobe. Umjetna inteligencija danas zasigurno može olakšati putovanja: učiniti informacije dostupnijima, personalizirati iskustva, optimizirati plan putovanja, smanjiti utjecaj na okoliš. Sve je to dragocjeno. No, nijedna tehnologija nikada ne može zamijeniti prvi pogled na novi krajolik, rukovanje sa strancem, emociju koju osjetimo pred umjetničkim djelom ili svetim mjestom. Susret s drugima, s tradicijama drugačijim od vlastitih, može postati prilika za rast. Nije riječ o brisanju razlika ili standardizaciji kultura, već o poticanju razmjene koja obogaćuje sve. Stoga pozivamo sve dionike u turističkom sektoru – institucije, djelatnike, putnike – da čuvaju tu izvorno ljudsku dimenziju turizma, kaže se u Poruci.

Digitalne platforme i sustavi umjetne inteligencije moraju biti osmišljeni i korišteni na način da potiču autentičan susret između ljudi i narodâ, a ne da se sve svodi na puko virtualno iskustvo ili konzumaciju slika. Kada se vodi etičkim pogledom koji u središte stavlja čovjekovo dostojanstvo i poštivanje stvorenoga svijeta, tehnologija može značajno doprinijeti tome da turizam bude pravedniji, pristupačniji i održiviji. Dovoljno je pomisliti na osobe s invaliditetom, koje putem pametnih digitalnih sustava sada mogu pristupiti mjestima i iskustvima koja su im prije bila nedostupna. Jednako tako, lokalne zajednice u zemljama u razvoju mogu na digitalnim platformama pronaći nove kanale za promicanje vlastite kulturne i prirodne baštine. Istodobno, omogućuje se praćenje i smanjenje utjecaja turističkih tokova na okoliš. U tome smislu, umjetna inteligencija može postati sredstvo promicanja bratstva i pravde, a ne samo učinkovitosti, ali pod uvjetom da su tehnološki izbori vođeni istinskim fokusom na opće dobro, a ne isključivo logikom profita, kaže se u Poruci.

U nastavku Poruke upozorava se na neke pastoralne izazove koji prate tu digitalnu transformaciju. Prvi je izazov nedostatno pridavanje važnosti čovjeku kao osobi što se događa kada se turista drži pukim objektom, putovanje proizvodom koji treba optimizirati, a kulturni susret javnim događajem koji treba konzumirati. U tim slučajevima gubi se nešto bitno. Turističko iskustvo u opasnosti je da se ograniči na ono što algoritam definira kao poželjno, sprječavajući nas da otkrijemo čudo osobnih susreta, što je često najdragocjenije od otkrića. Naime, divljenje ljepoti je percepcija koja nas uvijek tjera naprijed, kako bismo osobno otkrili nove destinacije koje tehnologija ne omogućuje. Divljenje je pravi oblik znanja koji nas također otvara duhovnoj dimenziji i vodi nas putem kontemplacije Boga, izvora ljepote i Tvorca stvaranja.

Tu je, nadalje, izazov digitalne isključenosti. Oni koji nemaju pristup tehnologiji, oni koji ne znaju kako je koristiti i oni koji žive u područjima sa slabom povezanošću internetom riskiraju daljnju marginalizaciju u sektoru kao što je turizam, koji za mnoge zajednice predstavlja bitan izvor prihoda. Nepravedna digitalizacija može produbiti nejednakosti umjesto da ih smanji. Stoga je prijeko potrebno posebnu pozornost posvetiti ponovnom otkrivanju istinske osobne i društvene potrebe kako bi se utvrdio najbolji put do toga da se turizam shvaća kao istinski izvor općeg dobra.

Ne smije se, na kraju, zanemariti niti prešutjeti izazov nadzora. Masovno prikupljanje podataka o ponašanju putnika, ako nije adekvatno regulirano, može postati alat kontrole nespojiv s ljudskom slobodom i dostojanstvom. Stoga je poželjno da međunarodne institucije promiču jasne i obvezujuće regulatorne okvire koji jamče poštivanje temeljnih prava u doba umjetne inteligencije, navodi se u Poruci.

Pozvani smo ponovno otkriti duboko značenje putovanja: ne kao bijega od stvarnosti, već kao putovanja prema stvorenom svijetu, prema drugima i prema Bogu. Turizam, kada se doživljava s autentičnošću i odgovornošću, može biti škola bratstva, iskustvo koje širi duhovne vidike, koje uči bogatstvu raznolikosti i solidarnosti. Oni koji rade u turističkom sektoru i oni koji se bave pastoralom turizma stoga su pozvani biti budni. Umjetna inteligencija može dati novo lice turizmu i učiniti ga privlačnijim. No, na nama je odgovornost da posvetimo pažnju svakoj osobi koja kreće na putovanje. Prijeko je potrebno sačuvati viziju osobe kao bića odnosa, slobodnog, sposobnog za divljenje, nositelja neotuđivog dostojanstva koje nijedan algoritam nikada neće moći u potpunosti obuhvatiti, kaže se u Poruci za Svjetski dan turizma 2026. koju potpisuje proprefekt Dikasterija za evangelizaciju, Odsjeka za temeljna pitanja evangelizacije u svijetu nadbiskup Rino Fisichella. (kta)