Nadbiskup Gallagher u Litvi: Diplomacija treba imati hrabrosti raditi na pomirenju

Tajnik Svete Stolice za odnose s državama i međunarodnim organizacijama održao je u subotu, 27. lipnja, u Nadbiskupskoj kuriji u Kaunasu predavanje povodom stogodišnjice 'Lituanorum gente', apostolske konstitucije kojom je uspostavljena Litavska crkvena provincija: „Za Crkvu je milosrđe politička kategorija, jedina sposobna razbiti lance mržnje i osvete“.

Evangelizacija i milosrđe temeljna su načela diplomatskoga djelovanja Svete Stolice. Na njih je u subotu, 27. lipnja, podsjetio nadbiskup Paul Richard Gallagher, tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, predsjedavajući kao Papin posebni izaslanik svečanostima obilježavanja stote godišnjice kanonskog uspostavljanja Litavske crkvene provincije, piše Vatican News.

U Nadbiskupskoj kuriji u Kaunasu, nadbiskup je održao predavanje o temi "Papinska diplomacija i evangelizacija". Prenoseći prisutnima "dobrostiv i očinski pozdrav" pape Lava XIV., podsjetio je na apostolsku konstituciju Lituanorum gente, nazvavši ju temeljnim dokumentom za vjersku i građansku povijest te cijele baltičke zemlje, jer je mjesnoj Crkvi dala punu jurisdikcijsku i kanonsku autonomiju.

Posebno se spomenuo blaženoga Jurgisa Matulaitisa (1871.-1927.), apostolskoga vizitatora u Litvi u to vrijeme, koji je zahvaljujući svojoj nepokolebljivoj vjeri i intenzivnom diplomatskom i duhovnom radu, uspio prevladati duboku institucionalnu krizu, obnovivši odnose sa Svetom Stolicom i vodeći lokalnu Crkvu prema novom dobu plodne kanonske autonomije, ukorijenjene u miru i crkvenom jedinstvu. Blaženi Matulaitis, kojega je sveti Ivan Pavao II. uzdigao na čast oltara 1987. godine, pokazuje da diplomacija i evangelizacija, iako djeluju na različitim područjima, dijele zajednički korijen: služenje istini – napomenuo je mons. Gallagher. Upravo se zbog toga papinska diplomacija mora "razlikovati" od drugih diplomacija: jer crpi iz evanđelja i njime je nadahnuta, te stoga djeluje za dobrobit čovjeka, koji u dubini svog bića žudi za mirom.

Svrha je evangelizacije – istaknuo je nadbiskup – upravo cjelovito spasenje ljudske osobe, ne samo spasenje na ovoj zemlji nego za svu vječnost. Djelovanje papinske diplomacije već po sebi teži pripremi terena za tu evangelizaciju. Primjerice, tamo gdje postoje sukobi i ratovi, koji bi spriječili mirno naviještanje Riječi i slobodu bogoslužja, diplomacija nastoji pronaći rješenja, kroz dijalog i posredovanje, kako bi se osiguralo da se taj navještaj može slobodno širiti.

Diplomatsko djelovanje Svete Stolice, kao i evangelizacija, ne može se odvojiti od temeljnih prava ljudske osobe; štoviše, ona ih štiti i promiče – istaknuo je Papin izaslanik te u tom smislu spomenuo neotuđivu i bezuvjetnu vrijednost ljudskog života od začeća do prirodnog kraja; jedinstvenu i nezamjenjivu vrijednost obitelji utemeljene na braku, neraskidivoj zajednici muškarca i žene; vrijednost socijalne pravednosti, koja je uskraćena čak i čitavim narodima, kao i vrijednost mira i vjerske slobode, kojima stalno prijete terorizam i ratni huškači suvremenog doba.

Privilegirani instrument mira, diplomacija Svete Stolice nije političke prirode – dodao je tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama – nego je izraz katoliciteta Crkve, usko povezanoga s njezinim pastoralnim djelovanjem i njezinim evanđeoskim poslanjem. U tom smislu, ona treba djelovati pod znakom milosrđa, jedinoga koje može razbiti okove mržnje i osvete.

Gledajući na globalnu scenu, a posebno na rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i na apokaliptičnu prijetnju nuklearnog rata, sve je to iznimno važno. Stoga, i danas kada se čini nemoguće – rekao je nadbiskup Gallagher – papinska diplomacija treba imati hrabrosti raditi u svrhu pomirenja te za nenaoružani i razoružavajući mir koji tako često zaziva papa Lav XIV. Jer, kako je rekao blaženi Matulaitis, moramo pobijediti zlo dobrom, gradeći mostove tamo gdje su bile prepreke te vraćajući mir i dostojanstvo ljudskoj osobi. (kta)