Konferencija za novinare nakon posjeta Francuskoj: Papa Lav XIV. vidi prilike za Crkvu u Njemačkoj

Papa smatra da su Crkve u Njemačkoj sposobne za pozitivan razvoj unatoč trenutačnoj krizi. Tijekom konferencije za novinare u zrakoplovu na povratku iz Metza u Rim u ponedjeljak navečer, 28. rujna, izjavio je kako ne dijeli mišljenje da Crkva u Njemačkoj izumire, prenijela je KNA. Ukazao je na Katoličku crkvu u Francuskoj, koju su mnogi već bili otpisali, istaknuvši da je ona tijekom njegova posjeta proteklih dana pružila posve drukčiju sliku. Što se tiče Njemačke, izrazio je uvjerenje da postoji „jako mnogo ljudi koji žele živjeti i slaviti svoju kršćansku vjeru“. Kako bi se to postiglo, Crkva treba pronaći pravi misionarski duh. Ostaje optimist iako vidi i priznaje postojeće probleme.

„Jako se nadam da ću ponovno otputovati tamo“

Riječ je o krizi koja je teško pogodila ne samo Katoličku crkvu nego i protestantske Crkve; ona utječe i na njemačko društvo u cjelini. Papa je naglasio da namjerava surađivati ​​s vodstvom Crkve u Njemačkoj kako bi se pronašli načini za suočavanje s tim izazovima.

Poglavar Crkve je napomenuo da je primio poziv za posjet Njemačkoj. „Jako se nadam da ću ponovno otputovati tamo – već sam bio ondje iako ne kao papa – ali nadam se da ću posjetiti Njemačku, baš kao što se nadam posjetiti mnoga druga mjesta.“ Ipak, nadnevak putovanja u Njemačku još nije određen. Osim Svjetskoga dana mladih u Koreji, u njegovu rasporedu putovanja za 2027. godinu nema utvrđenih nadnevaka.

Papa se također osvrnuo na nedavni uspon desničarskih stranaka u Njemačkoj opisavši to kao izazov za kršćanske Crkve. Poput katoličkih i protestantskih biskupa u Njemačkoj, smatra da povezanost s određenim vjerskim idejama, prisutna kod nekih desničarskih skupina, ne predstavlja autentično kršćanstvo. Crkve se tome moraju suprotstaviti zastupanjem istinskih evanđeoskih vrijednosti i načela svoga socijalnog nauka. Cilj nije poticati mržnju i podjele, već promicati razumijevanje, suosjećanje i praćenje. Istodobno, Papa se usprotivio odustajanju od ljudi koji zastupaju desničarska stajališta. Rekao je: „Duboko se nadam da će se Crkva uspjeti povezati s onom većinom ljudi dobre volje koji shvaćaju važnost opredjeljivanja – vlastitim odlukama – za opće dobro, umjesto za ekstremističke ideje koje nose opasnosti što ih još ne možemo predvidjeti.“

Tijekom konferencije za novinare u zrakoplovu, Papa je nastojao izbjeći izraz „sustavno zlostavljanje“ kada je riječ o Katoličkoj crkvi. Iako je priznao da je bilo organizacija unutar Crkve koje su „ponekad – ako tako želite –„ djelovale zlostavljački kao sustav, dodao je: „No, smatram važnim ovdje napraviti razliku: seksualno zlostavljanje prvenstveno je ljudski problem.“

Crkva snosi posebnu odgovornost

„Kada se dogodi nešto ovakvo, osobito unutar Crkve, u igru ​​ulazi posve drugačija dimenzija jer su vjernički životi ljudi duboko ranjeni, a ponekad čak i uništeni“, rekao je papa Lav XIV. Stoga Crkva snosi posebnu odgovornost pratiti pogođene osobe i pomoći im da pronađu iscjeljenje.

Papa Lav XIV. izrekao je te riječi odgovarajući na pitanje nakon susreta sa žrtvama seksualnoga zlostavljanja od strane katoličkoga svećenstva. U nedjelju navečer osobno je razgovarao sa sedam pogođenih osoba. Zamolio ih je da mu „pomognu prenijeti drugim žrtvama spremnost – kako svoju, tako i Crkve – da ih saslušaju i prate na putu iscjeljenja, uz istovremeno priznavanje boli koju su slučajevi zlostavljanja prouzročili u njihovim životima“. U tome je kontekstu s njima razgovarao i o činjenici da se Crkvu, u određenome smislu, smatra odgovornom. „No, istovremeno vjerujem da je važan dio toga pomoći im da pronađu iscjeljenje.“

Ipak, napredak umjetne inteligencije ne uzrokuje papi Lavu besane noći. „Kad bi me netko pitao jesam li u panici, odgovorio bih da nisam“, rekao je poglavar Crkve. „Noću mirno spavam“, dodao je Papa koji je svoju prvu veliku encikliku, „Magnifica humanitas“, posvetio između ostaloga rizicima koje nosi umjetna inteligencija. Unatoč tomu, zabrinutost koju izražavaju mnogi stručnjaci na području umjetne inteligencije treba shvatiti ozbiljno. Kritizirao je razvojne programere umjetne inteligencije koji se protive državnoj regulaciji. „Po mome mišljenju, to je pitanje o kojemu moramo sjesti i razgovarati.“

„Ne možemo samo sjediti skrštenih ruku“

Zalagao se za to da se donositelji odluka, čelnici u industriji umjetne inteligencije te društvene organizacije i udruge nastave okupljati kako bi raspravljali o toj temi. Jednostavno reći „oh, to se neće dogoditi“ i zatvarati oči pred stvarnošću, vjerojatno nije najodgovorniji pristup, istaknuo je Papa. Potrebno je poduzeti korake kako bi se osiguralo da „umjetna inteligencija ne dosegne točku u kojoj bi mogla uništiti čovječanstvo ili ga istisnuti iz diskursa“. Od predstavljanja njegove Enciklike u svibnju, Papa je primio brojne upite ljudi iz najrazličitijih sektora i disciplina. Stoga Vatikan nastavlja poticati dijalog i istraživanje. Papa ostaje relativno optimističan jer postoji mnogo zainteresiranih pojedinaca koji na tu temu gledaju iz perspektive koja nadilazi pitanja moći. „No, moramo nastaviti raditi na tome. Ne možemo samo sjediti skrštenih ruku i pretvarati se da se ništa ne događa.“

Nadalje, papa Lav se usprotivio vojnomu rješenju sukoba u Ukrajini. Papa je istaknuo kako Crkva mora ostati vjerna svomu nauku koji se protivi poticanju nasilja, mržnje i naoružavanja. Izrazio je žaljenje što neki politički čelnici trenutačno ponovno govore o mogućnosti uporabe nuklearnoga oružja čije bi raspoređivanje uništilo golem broj ljudskih života. Spremnost na proizvodnju sve više oružja samo pojačava napetosti i mogla bi dovesti do novih ratova.

Poput svoga prethodnika Franje, Lav XIV. napomenuo je da je industrija oružja u konačnici jedini korisnik ponovnoga naoružavanja te da bi se milijarde profita ostvarene tim putem mogle iskoristiti za rješavanje problema poput gladi i nedostatka stambenoga prostora. Svi su se nadali glasu koji bi mogao pokazati put prema drukčijemu smjeru. Taj glas, rekao je Papa, mora biti glas Crkve koja se zalaže za ljudsko dostojanstvo i pravo na život za sve. Upravo Crkva treba pozvati Rusiju, Ukrajinu i druge narode da se okupe, započnu dijalog i potraže načine za rješavanje problema bez rata. „To se ponekad može činiti neučinkovitim, no, mi ćemo i dalje pozivati ​​na dijalog i naviještati evanđelje“, zaključio je Lav XIV.

(kta)