Bazilika sv. Petra slavi 400. obljetnicu posvete: „Župna crkva svijeta“

U srcu Rima, kupola bazilike sv. Petra uzdiže se 448 stopa (oko 137 metara) u nebo, okrunjena križem. Ove godine bazilika će proslaviti 400. obljetnicu posvete. Ne samo da označava mjesto gdje je pokopan apostol Petar, prvi papa i mučenik, već se smatra i živim svjedočanstvom vjere koje privlači hodočasnike iz cijeloga svijeta. Na to nas podsjeća Hannah Brockhaus u članku objavljenome u američkim katoličkim novinama „National Catholic Register“. Dana 18. studenoga 1626. godine papa Urban VIII. svečano je posvetio novu baziliku sv. Petra.

Bazilika, izgrađena na ruševinama staroga Rima, stoji kao simbol snage mučeništva i kontinuiteta Crkve. Ispod njegove kupole nalazi se „2000 godina posvećenja i povijesti na jednome mjestu, sloj na sloju“, objašnjava arheolog Pietro Zander, voditelj Odjela za kulturnu baštinu pri bazilici sv. Petra. „Ovdje se to dogodilo: Sveti Petar je mučen... i ovdje je pokopan.“ Sveti Petar je mučen 64. godine pod carem Neronom u cirkusu blizu mjesta gdje će kasnije biti pokopan. Nakon njegove smrti „mnoštvo je pohrlilo (na njegov grob) iz svih dijelova svijeta“, objašnjava Zander. Crkva je „izrasla oko ove grobnice“, a do vremena kada je drevna bazilika izgrađena, mjesto je već bilo mjesto pobožnosti više od 200 godina.

Današnja bazilika nasljednica je Staroga sv. Petra, bazilike koju je dao sagraditi car Konstantin u 4. stoljeću. U 16. stoljeću, nakon neuspjelih pokušaja spašavanja, odlučeno je da se velika, 1200 godina stara i nadasve oronula crkva sruši i sagradi nova. Papa Julije II. položio je kamen temeljac 1506. godine. Tijekom 120 godina desetci najboljih renesansnih umjetnika i arhitekata – uključujući Bramantea, Rafaela, Michelangela, Maderna i Berninija – bili su uključeni u gradnju. Dana 18. studenoga 1626. godine papa Urban VIII. svečano je posvetio novu baziliku.

Povjesničarka umjetnosti i rimska vodičica Elizabeth Lev ističe posebnu privlačnost bazilike do danas. Ona kaže: „To je potpuno drugačiji svijet od onoga koji je bio na posveti 1626. godine. A ipak jedna lijepa stvar ostaje ista..., a to je dolazak ljudi.“ Bazilika je svjesno planirana kao „župna crkva cijeloga svijeta“ – dakle mjesto za sve.

Lev uspoređuje kontrast s palim Rimskim Carstvom: dok stari Rim leži „utonuo u prljavštinu“, bazilika je puna života. „A onda prijeđete rijeku i dođete s mjesta gdje je ovo Carstvo pogubilo ribara iz Galileje. Vidite glavu i ramena bazilike kako se ocrtavaju u krajoliku, nešto što je vrlo živo dok nasljednik svetoga Petra privlači mnoštvo k sebi.“ Ono što nadahnjuje ljude kada dođu u Vatikan je „ova živa tradicija. Tradicija koja je proizašla iz ugnjetavanja, progona i brutalnosti, uvijek je zadržala tako lijepo lice i još uvijek stoji i danas naviještajući ljepotu, istinu i dobrotu.“ Turistički vodič Fulvio De Bonis također naglašava: „Nitko baziliku ne promatra kao relikt prošlosti, kao nešto zastarjelo ili drevno. I to je, po mome mišljenju, ono što čini baziliku tako uspješnom.“

U 21. st. svake godine milijuni posjetitelja hrle u baziliku, prosječno oko 40 000 ljudi dnevno tijekom sezone. Samo tijekom Svete 2025. godine izbrojano ih je oko 20 milijuna. Kardinal Mauro Gambetti, nadsvećenik bazilike od 2021. godine, uveo je brojne novosti: sakralnu glazbu uživo, noćno euharistijsko klanjanje, „slušaonicu“ za razgovore sa svećenicima ili obučenim laicima te mogućnost mrežne rezervacije posjeta za 7 eura kako bi se skratilo vrijeme čekanja. Drugi projekti poput kafića na krovu i izložbi u bočnim kupolama imaju za cilj bolju raspodjelu protoka posjetitelja. Unatoč svim modernizacijama, izvorna ideja je zadržana.

Međutim, Elizabeta Lev upozorava: „Ljepota bazilike nije samo za divljenje, već za pozivanje na štovanje – za sve, bez obzira na vjeru ili motivaciju. 400 godina nakon posvećenja, bazilika sv. Petra nije muzej, već živo mjesto vjere, umjetnosti i povijesti“. Stoji kao „župna crkva svijeta“ – točno onako kako su njezini graditelji i planirali prije četiri stoljeća.

(kta)