Promocija autobiografije Antona Puntigama u KŠC-u „Petar Barbarić“ u Travniku


Travnik,  pet, 17. svi. 2024.

Promocija autobiografije Antona Puntigama u KŠC-u „Petar Barbarić“ u Travniku

U petak, 17. svibnja 2024. s početkom u 20 sati u auli Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ u Travniku – u okviru proslave Dana KŠC-a, koja će biti u ponedjeljak, 20. svibnja – bit će upriličena autobiografije Antona Puntigama „Kako me je Bog vodio: Doživljaji i sjećanja“.

U nakladi Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog povijesnog instituta u Beču te Nadbiskupskog sjemeništa „Petar Barbarić“ u Travniku, prošle godine je dovršen tisak prijevoda autobiografske knjiga Antona Puntigama „Kako me je Bog vodio: Doživljaji i sjećanja“. Autor je rođen u Salzachu u Štajerskoj 15. svibnja 1859., a umro u Beču 4. rujna 1926.

„Kao svećenik i član Družbe Isusove, ostavio je neprocjenjiv doprinos u duhovnosti, kulturi i odgoju bosanske mladeži, napose učenika Nadbiskupskog sjemeništa u Travniku i bogoslova u Sarajevu. Našoj je zemlji dao 27 godina plodonosnog redovničkog rada“, ističu iz KŠC-a u Travniku.

Autobiografija dovršena je 1920. godine, samo šest godina prije Puntigamove smrti, a ovo je prvi prijevod integralnog djela na hrvatski jezik.

„Teško je u nekoliko riječi obuhvatiti značaj ove knjige, koja je osobni dnevnik prepun zanimljivih crtica iz bosanskog života, kronika jednog vremena: školske prilike, požar u Travniku, vjerski život naroda, sjemenište i učenici, posebnost Petra Barbarića te božansko nadahnuće da napiše njegovu biografiju, akcije pomoći za Bosnu i Hercegovinu... Zatim, osobna svjedočanstva velikih povijesnih dešavanja kao što je ubojstvo Franza Ferdinanda i njegove žene te suđenje atentatorima“, navode iz KŠC-a.

O ovoj knjizi recenzent prof. dr. sc. Trpimir Vedriš kaže: „Premda je napisana kao autobiografija, predmetna knjiga sadrži elemente povijesnog svjedočanstva, etnografske radoznalosti i literarno uobličenih uvida u društvene odnose, političke ideje i psihologiju aktera. (...) Pristupačan stil pisanja kao i anegdotalna narav Puntigamova pripovijedanja, uza sve navedeno, primjereni su i za vrlo široku čitateljsku publiku.“


Djelatnici i korisnici Caritasovih ustanova za osobe s invaliditetom „Nazaret“ iz Mostara i „Betlehem“ iz Čapljine u pohodu župi sv. Blaža u Gradnićima

Gradnići,  uto, 28. lis. 2025.

Djelatnici i korisnici Caritasovih ustanova za osobe s invaliditetom „Nazaret“ iz Mostara i „Betlehem“ iz Čapljine u pohodu župi sv. Blaža u Gradnićima

Na poziv župnika fra Nikole Rosančića, djelatnici i korisnici Caritasovih ustanova za osobe s invaliditetom „Nazaret“ iz Mostara i „Betlehem“ iz Čapljine posjetili su u nedjelju, 26. listopada, župu sv. Blaža u Gradnićima kod Čitluka.

„Holywin – svetost pobjeđuje“ u hrvatskim katoličkim zajednicama diljem Njemačke

Nagold,  uto, 28. lis. 2025.

„Holywin – svetost pobjeđuje“ u hrvatskim katoličkim zajednicama diljem Njemačke

Već tradicionalno svake godine, 31. listopada, katolici diljem svijeta se u molitvi i bdijenju pripremaju za svetkovinu Svih svetih. Toga se dana održava molitveno bdijenje pod nazivom „Holywin – svetost pobjeđuje“.

Papa Lav XIV. potpisao apostolsko pismo „Crtati nove karte nade” u povodu 60. obljetnice koncilskog dokumenta o odgoju

Vatikan,  uto, 28. lis. 2025.

Papa Lav XIV. potpisao apostolsko pismo „Crtati nove karte nade” u povodu 60. obljetnice koncilskog dokumenta o odgoju

Papa Lav XIV. potpisao je u ponedjeljak, 27. listopada, u Bazilici svetog Petra apostolsko pismo „Disegnare nuove mappe di speranza” u povodu 60. obljetnice koncilskog dokumenta Gravissimum educationis svetog Pavla VI. o kršćanskom odgoju

Novi Šeher: Misa u znak sjećanja na život i žrtvu s. Cecilije Grgić

Novi Šeher,  pon, 27. lis. 2025.

Novi Šeher: Misa u znak sjećanja na život i žrtvu s. Cecilije Grgić

U župnoj crkvi sv. Ilije u Novom Šeheru u nedjelju 26. listopada slavljena je sv. misa u znak sjećanja na život i žrtvu s. Cecilije Grgić (1952.- 1995.). Ove godine navršava se 30 godina od svirepog ubojstva vlč. Filipa Lukende i s. Cecilije Grgić