​​​​​​​Obilježavanja 400. obljetnice prvog spomena župe Dragunja

Župa sv. Leopolda Bogdana Mandića u mjestu Dragunja pokraj Tuzle, u nedjelju 23. srpnja 2023. obilježit će 400. obljetnicu prvog pisanog spomena ove župe.

U povodu četiri stoljeća postojanja župe Dragunja svečano Euharistijsko slavlje, 23. srpnja u 11 sati predvodit će nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić uz koncelebraciju dragunjskog župnika i tuzlanskog dekana preč. Marinka Mrkonjića i drugih svećenika.

Hrvatski povijesni institut u Rimu, u suradnji s Papinskim hrvatskim zavodom Sv. Jeronima i Katoličkim bogoslovnim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, objavio je 15. srpnja 2021. u Sarajevu, do tada dijelom nepoznatu studiju vrhbosanskog svećenika, dr. Krunoslava Stjepana Draganovića (1903.-1983.) pod nazivom „Katalog župa i nazadovanje katoličkog elementa u Bosni i Hercegovini u XVII. stoljeću“.

U spomenutoj studiji, koju je uredio vrhbosanski svećenik vlč. Bojan Ivešić, odnosno u njezinu dijelu koji je objavljen 1944. godine, Dragunja se spominje 1623. godine u izvješću tadašnjeg provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marijana Pavlovića. U spomenutoj knjizi, str. 53 i 54, između ostalog piše: „Izvješće provincijala fra Marijana Pavlovića godine 1623. Odmah nakon svog osnutka zatražila je Propaganda, koju pisma starih bosanskih biskupa zovu Vjeroplodnicom, izvješća iz raznih misijskih krajeva. Provincija Bosna Srebrena opoštenila se jedrim i jezgrovitim izvješćem iz godine 1623., koje na malo stranica daje vrlo bogato i vrijedno gradivo za crkvenu povijest Bosne. Na prve tri stranice izvješće sadrži najstariji nama poznati popis župa u Bosni i u ostalim hrvatskim krajevima pod turskim jarmom. Pisac izvješća očito je išao za tim da dadne potpun katalog župa koje su podijeljene prema samostanima, a kojima su se pribrajale. Posebna vrijednost ovog izvješća leži u tom što ono spominje više župa koje su malo vremena kasnije propale pa ih zato potonja izvješća uopće više i ne spominju. Takav je slučaj npr. s Trstivnicom kod Sutjeske, Koprivnom kod Modriče, Balatunom kod Bijeljine, Svilajem kod Odžaka itd.“, stoji u spomenutoj studiji u kojoj je donesena tabela s popisom župa koje u svom izvješću 1623. godine spominje provincijal Pavlović, a među kojima je i župa Dragugnia (Dragunja).

U spomenutoj studiji nadalje piše, str. 55: „Velika je šteta što Pavlovićevo izvješće ne daje nikakvih podataka o brojčanoj snazi katoličkog elementa u Bosni. Prema izvješću bilo je godine 1623. na današnjem području Herceg-Bosne 57 župa, u Slavoniji 18, u užoj Hrvatskoj 1 (i to u Lici) i u Dalmaciji 21. Tako barem mi dijelimo župe koje se tu navode. Pavlović javlja da je Provincija Bosna Srebrena imala 17 samostana, 11 kapela i 73 župe. Međutim, jasno je da su i tzv. kapele bile župe i to one koje su imale svoju crkvu ili kapelu (Sarajevo, Jajce, Vareš, Banja Luka itd.)“. (kta)