Molitveni spomen za ubijenog župnika Krešimira Barišića i stradale župljane Krnjeuše

U povodu 84. obljetnice stradanja krnjeuškog župnika vlč. Krešimira Barišića i više od 300 Hrvata katolika Krnjeuše banjolučki biskup mons. Željko Majić služit će sv. misu u subotu 9. kolovoza 2025. u 11 sati na oltaru spomen-obilježja na katoličkom groblju „Kod križa“ u Krnjeuši.

Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. g. – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.

Na Memorijalnom groblju mira na Bilima kod Mostara 2022. g. postavljeno je 278 križeva s imenima i prezimenima postradalih Hrvata Krnjeuše u pokolju iz 1941. Nažalost, taj broj ubijenih nije konačan jer u njega nisu uračunati stradali domobrani kao ni ubijeni župljani Krnjeuše koji su živjeli u jugozapadnom dijelu te nekoć prostrane župe, od Vrtoča do Kulen Vakufa.

Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Točan broj ubijenih žitelja Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do brojke od 278 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje (Ivan Skender (12 g.), Jure Tomičić (17 g.) i Ilija Poplašen (18 g.) koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Križ” koje je uređeno i ograđeno prošlih godina.

Po svršetku II. svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.

O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji se nije smjelo javno govoriti ni pisati. Na komemoracije u Krnjeušu od 2015. – otkada su one pokrenute - uglavnom dolaze predstavnici Crkve, tj. Banjolučke biskupije, pojedinci i manje skupine vjernika. (kta/tabb)