Međunarodni studijski dan u Europskoj akademiji Banjolučke biskupije

„Dvadeset godina (1995. - 2015.) od završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske“


Banja Luka,  Pet, 13. Stu. 2015.

Međunarodni studijski dan u Europskoj akademiji Banjolučke biskupije

„Dvadeset godina pod teretom progona, nepravde i prešućivanja“ slogan je pod kojim Europska akademija Banjolučke biskupije organizira, u Banjoj Luci u petak, 13. studenog 2015. Međunarodni studijski dan u dvorani Europske akademije (zgrada Biskupskog ordinarijata) u Banjoj Luci (ul. Kralja Petra I. Karađorđevića 80.) s početkom u 10 sati. 

Glavna tema međunarodnog studijskog skupa je „Dvadeset godina (1995. - 2015.) od završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske“. Biti će to prilika da se po prvi puta sustavno, uz korištenje dostupne povijesne građe, studiozno razmotre sve činjenice vezane za protjerivanje Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja RS-a te ukaže na sve negativne posljedice koje su proistekle iz nasilno protjerivanja stanovništva s Banjolučkog područja. Za sada je prijavljeno 18 referata.

Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, koji se dvadeset godina neumorno zalaže da se s ovog pitanja skine teška naslaga prinudne šutnje i ignoriranja, prisjetiti će se tih tragičnih događaja prije 20 i više godina kao i teških posljedica koje su, nakon protjerivanja, nastale za Hrvate i Katoličku crkvu na ovom području, zbog kršenja i nepoštivanja gotovo svih osnovnih ljudskih prava.

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, govorit će o stradanju Katoličke crkve Vrhbosanske nadbiskupije u RS-u, a gospođa Jadranka Cigelj, i sama žrtva progona i uznica prijedorskih logora, govorit će o kronologiji rata te političkim prilikama i ozračju 90-tih godina koje je dovelo do rata i etničkog čišćenja. Banjalučanin, mr. Srđan Šušnica govorit će o posljedicama nasilne etno-nacionalne homogenizacije u Banjoj Luci i Bosanskoj Krajini,a povjesničar, mr. Šimun Penava izložit će kronologiju, metode i etape etničkog čišćenja Hrvata i Bošnjaka na banjoalučkom području 1992. - 1996.

Istraživač sa Instituta Ivom Pilar, dr. Josip Jurčević će govoriti o ratnom zločinu na području banjalučke regije s posebnim osvrtom na izvješća povjerenstva Ujedinjenih naroda, dok će dr. Mujo Begić, kojemu je specijalnost istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, govorit o genocidu u Prijedoru kao paradigmi zločina u Bosanskoj Krajini. O reakcijama biskupskog ordinarijata Banjolučke biskupije u odnosu na etničko čišćenje u mjesnoj crkvi i zauzimanje za povratak prognanika govorit će mr. Ivica Božinović. O nekim važnim povijesnim činjenicama iznijetim u knjizi dokumenata, pisama, apela i priopćenja Banjolučkog biskupa Komarice objelodanjenih u knjizi „U obrani obespravljenih“ govorit će mr. Frano Piplović davši naslov svom izlaganju“ Iz knjige vapaja biskupa banjalučke Crkve - dobrim ljudima, gluhim ušima i sebičnim srcima“. O zauzimanju, sada svetog  pape Ivana Pavla II. i vatikanske diplomacije za izbjeglice i prognanike te njihovo suprotstavljanje etničkom čišćenju u Bosni i Hercegovini govorit će prof. dr. Velimir Blažević.

O zauzetosti biskupijskog Caritasa u pružanju pomoći tijekom rata i nakon njegova završetka do danas govorit će doc. dr. Miljenko Aničić, a o ulozi stanovnika sela i općine Davor u prihvatu banjalučkih prognanika govorit će bivši načelnik općine Davor g. Alojz Jakirčević. O pogledima Europske unije prema budućnosti Bosne i Hercegovine izlagat će hrvatski europarlamentarac g. Andrej Plenković ,a o dvadesetoj godišnjici Daytonsko-pariškog ugovora, njegovim ciljevima i ostvarenjima dr. sc. Ivo Miro Jović. Na temu „Dekonstrukcija diskriminacije“ izlagat će prof. Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, dr. Miodrag Živanović, a o položaju Hrvata u RS-u, u kontekstu provedbe ustavnog načela o jednakopravnosti konstitutivnih naroda Gordana Katana.

Na kraju o budućnosti i perspektivama Hrvata u Republici Srpskoj govorit će Frano Piplović, dok o onome što je učinilo nadležno Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, manjeg bosansko-hercegovačkog entiteta, na planu obnove i povratka, govorit će mr. Davor Čordaš.

U okviru ovog programa je postavljanje dokumentarne izložbe, fotografija i povijesnih dokumenata, koje dokumentirano svjedoče o vremenu progona i protjerivanja nesrpskog stanovništva s područja banjolučke regije.

Na skup su pozvani predstavnici gradskih entitetskih i državnih institucija, predstavnici međunarodnih organizacija, diplomatski predstavnici u BiH, hrvatski politički predstavnici u RS-u, BiH i Republici Hrvatskoj, te predstavnici medija.


foto


AUDIO: Biskup Petar Palić: Imenovanjem vizitatora za župu Međugorje jasno je što je papi Franji na srcu…

Međugorje,  Pet, 17. Svi. 2024.

AUDIO: Biskup Petar Palić: Imenovanjem vizitatora za župu Međugorje jasno je što je papi Franji na srcu…

Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić gostovao je u emisiji „Susret“ Radiopostaje „Mir“ – Međugorje

Bleiburg: Euharistijskim slavljem obilježena 79. obljetnica Bleiburške tragedije

Bleiburg,  Pet, 17. Svi. 2024.

Bleiburg: Euharistijskim slavljem obilježena 79. obljetnica Bleiburške tragedije

Euharistijsko slavlje za sve žrtve Bleiburške tragedije i križnih puteva s kraja Drugoga svjetskog rata, u petak 17. svibnja 2024. godine u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bleiburgu, predvodio je provincijal

Kardinal Ratzinger o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova

Vatikan,  Pet, 17. Svi. 2024.

Kardinal Ratzinger o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova

U knjizi-intervjuu s Vittoriom Messorijem "Razgovor o vjeri" (1985.), kardinal Joseph Ratzinger, tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere, a kasnije papa Benedikt XVI., govorio je i o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova.

Papa: Posjet katakombama tijekom Jubileja jača vjeru i nadu

Vatikan,  Pet, 17. Svi. 2024.

Papa: Posjet katakombama tijekom Jubileja jača vjeru i nadu

Primivši sudionike plenarnoga zasjedanja Papinskoga povjerenstva za sakralnu arheologiju papa Franjo je kazao koliko cijeni rad na valorizaciji tih groblja koja svjedoče iščekivanje uskrsnuća