Zaključci okruglog stola „Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive“

U organizaciji Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ i suorganizaciji Caritasa Bosne i Hercegovine, Europske akademije Banjolučke biskupije, Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“, Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i Hrvatske Paneuropske unije, 11. lipnja u dvorani Europske akademije Banjolučke biskupije održan je Okrugli stol na temu: „Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive“. Organizatori Okruglog stola uputili su javnosti sljedeće zaključke:

1. Tražimo neodgodivu i dosljednu primjenu Anexa 7 Dejtonskog sporazuma, što znači omogućavanje sigurnog povratka prognanih i izbjeglih Hrvata na njihova ognjišta posebice na područje Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Dosadašnji rezultati povratka su slabi a posebno su poražavajući u Republici Srpskoj. Povratak izbjeglica i prognanika mora biti prioritetni državni projekt. Vrlo je pogrešna i opasna teza koja se širi „da se Hrvati ne žele vraćati“. Posebno brine nesigurnost povratnika glede krađe i oštećenja njihove imovine. U Republici Srpskoj je osobito izražena krađa šume i najoštrije osuđujemo takve pojave. Od policije i sudstva Republike Srpske zahtijevamo hitno sprječavanje ovakvih pojava

2. Održiv povratak izbjeglih i prognanih Hrvata, ali i ostalih naroda, mora imati tri komponente, odnosno faze: a) obnova stambene jedinice, b) izgradnja infrastrukture i, c) zapošljavanje. Pokazalo se do sada da je orijentacija samo na popravak stambenih jedinica neučinkovita, jer se u obnovljeni dom treba vratiti život, a to nije moguće bez ekonomskog zapošljavanja. Gospodarstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u cijelosti je u teškoj situaciji i ne može se očekivati rješavanje problema održivog povratka dosadašnjim pristupom.

3. Financijska pomoć Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini treba biti oslonjena na nove temelje, a to su konkretni projekti malog i srednjeg poduzetništva koji će biti pažljivo planirani, ocjenjivani i nadzirani. Raduje činjenica da je Sabor Republike Hrvatske nedavno usvojio Strategiju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske i da je u tom smislu počeo s radom poseban Ured koji je zadužen za realizaciju spomenute strategije.

4. Vladu Republike Hrvatske pozivamo da preko svoga Ureda za Hrvate izvan Hrvatske razradi strategiju djelovanja s jasnom vizijom u suradnji s relevantnim partnerima. Operacionalizacija strategije u smislu javne prezentacije određenih konkretnih projekata za pojedine sredine morala bi biti gotova do kraja ove godine. Udruga bosanskih Hrvata Prsten spremna je pružiti svaki oblik pomoći. Također pozivamo i relevantne institucije Bosne i Hercegovine da se angažiraju na istom problemu.

5. U rješavanje problema prognanika i izbjeglica u čitavoj Bosni i Hercegovini trebaju se uključiti u većoj mjeri institucije civilnog društva, odnosno razne udruge, jer svi imaju sličan interes i ciljeve. Službene institucije nisu do sada ostvarile ciljeve kako međunarodne zajednice tako i pripadnika svojih naroda koji su raseljeni i izbjegli. Udruge civilnog društva moraju biti korektiv službenoj politici kako bi se u eri integracija unutar Europe zaustavili dezintegracijski procesi unutar Bosne i Hercegovine.

6. Odajemo priznanje i zahvalnost Katoličkoj Crkvi u BiH za njezino dosadašnje kontinuirano dragocjeno pružanje mnogostruke pomoći održivom povratku Hrvata – a i mnogih drugih - koja je često bila i jedina pomoć povratnicima.

7. Rad na terenu s povratnicima je najvažniji počevši od razrade ideja o malom i srednjem poduzetništvu, konkretna obuka i konzalting te praćenje početnika poduzetnika do prvih pozitivnih rezultata. To će stvoriti i pozitivnu psihološku atmosferu i potrebni optimizam za razvoj poduzetništva. Uključit ćemo u konkretne projekte eksperte za poljoprivredu, stočarstvo i voćarstvo, te preradu poljoprivrednih proizvoda.

8. Molimo Vladu Republike Hrvatske, odnosno Ured za Hrvate izvan RH da do jeseni oformi ekspertne timove koji bi na područjima BiH gdje žive Hrvati provodili edukaciju (treninge) osoba u cilju stjecanja znanja potrebnog za prijavu projekata za financiranje iz fondova Europske unije.

9. Pozivamo sve hrvatske političke stranke u BiH na jedinstveno djelovanje, a posebice na slijedećim lokalnim izborima. Dosadašnji parcijalni stranački i osobni interesi doveli su hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u vrlo nepovoljan položaj jer ne mogu ostvarivati svoja temeljna ustavna prava. Anketa koju smo proveli govori da se domaće hrvatske političke stranke doživljavaju izrazito negativno.

10. Apeliramo na Europsku komisiju da problemu povratka bosanskih Hrvata pristupi što brže i odgovornije u dogovoru sa onim institucijama vlasti u BiH koje uistinu mogu i hoće provesti odredbe Aneksa 7 Daytonskog sporazuma. Upozoravamo da je faktor vrijeme kod prognanika i izbjeglica najvažniji. Također molimo da se pojača nadzor nad pravednom raspodjelom financijske pomoći od strane Europske unije.

11. Mišljenja smo da je Bosnu i Hercegovinu potrebno što prije - po skraćenom postupku - primiti u članstvo u Europskoj uniji. Naime, međunacionalne tenzije, otuđene političke strukture i neefikasnost sudstva činjenice su koje govore o BiH kao zemlji podijeljenog društva s fenomenom „zarobljene države“ koja ne funkcionira kako to od nje očekuju građani.

12. Smatramo da ovaj Okrugli stol treba postati redovit godišnji skup na kojem će se pratiti ostvarivanje onoga što je predloženo i o čemu se raspravljalo.

13. Zahtijevamo od javnih državnih i crkvenih medija u Republici Hrvatskoj da više prostora posvete problemima povratka prognanih i izbjeglih Hrvata u BiH jer su do sada tome pridavali minimalnu pozornost.
 

foto