Svečano obilježena 3. obljetnica Europskog centra „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci

U prostorijama drevne trapisti?ke opatije Marija Zvijezda u Banjoj Luci, 20. rujna 2023. sve?ano je obilježena 3. obljetnica utemeljenja Europskog centra za mir i suradnju „Marija Zvijezda“, smještenog u istoimenom trapisti?kom zdanju. Susret je održan u povodu 42. obljetnice Me?unarodnog dana mira u organizaciji Banjolu?ke biskupije i Me?unarodne paneuropske unije pod pokroviteljstvom dopredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda i u suradnji s gradom Banjom Lukom i Hrvatskim kulturnim društvom Napredak. U dvorani ispod trapisti?ke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije Prije gosti su najprije imali prigodu upoznati se s prošloš?u i sadašnjoš?u Marije Zvijezde kroz razgledanje izložbe, mrežne stranice, novih izdanja o Mariji Zvijezdi, biblioteke, muzejskih eksponata i paneuropskih izdanja.“

Nakon glazbene to?ke Puha?kog orkestra lova?kih rogista iz njema?koga grada Novog Ulma i uvodnih rije?i voditelja programa mons. Miljenka Ani?i?a, direktora Caritasa i Europske akademije Banjolu?ke biskupije, rije?i pozdrava i dobrodošlice uputio je doma?in mons. Franjo Komarica, biskup banjolu?ki.

Obra?aju?i se „vrlo poštovanim dobro?initeljima i prijateljima Europskog centra za mir i suradnju i ku?e susreta Marija Zvijezda, cijenjenim uzvanicima i svim dragim gostima“ zahvalio je Bogu, izvoru svakog dobra, što ih može pozdraviti „na ovom povijesnom i važnom mjestu, ne samo za Banjolu?ku biskupiju, nego i za naš grad, cijeli ovaj kraj, pa i za cijelu našu zemlju“.

„Obilježavamo – na nama mogu?, skromni na?in – tre?u obljetnicu otvaranja „Ku?e susreta“ i u njoj Europskog centra za mir i suradnju, u prostorijama neko? slavne trapisti?ke opatije Marija Zvijezda. Njezinim utemeljenjem prije 154 godine došao je u naš grad i u našu zemlju – blagi i osvježavaju?i povjetarac europske kulture, prosvjete i civilizacije, te snažno potaknut svekoliki humani razvoj ovog grada i kraja. Potaknuti a i zaduženi vizionarskim, pionirskim nesebi?nim i neumornim radom utemeljitelja Marije Zvijezde, redovnika-monaha, o. Franje (Franza) Pfannera iz zapadne austrijske pokrajine Vorarlberg, pripadnika strogog trapisti?kog reda i njegove subra?e iz opatije Maria Laach u Njema?koj i mi smo, dobivši zaduženje od vodstva Crkve u Rimu, zapo?eli – sa skromnim snagama i još skromnijim sredstvima – raditi na sustavnom spašavanju zapuštenog i povratku otu?enog kulturnog blaga, jedinstvenog u našem gradu i zemlji, namijenjenog op?em dobru, te na nastavku naših dosadašnjih raznih i poratnih konkretnih akcija u prilog izgradnje pravednog i trajnog mira“, kazao je biskup Komarica te poimence pozdravio brojne uvažene goste.

„Ve? dosadašnji naši zajedni?ki napori, uloženi u stasanje ove mlade, plodne biljke mira, susreta i suradnje – potpomognuti Božjim blagoslovom s kojim smo i zapo?eli ovo djelo – Bogu na slavu, a našim sugra?anima i suvremenicima na svekoliku korist – isplatili su se i pokrenuli nove, konstruktivne snage i iskorake. Ima nade, ve? klija obe?avaju?a mladica iz drevnog panja nesebi?ne krš?anske ljubavi, zalijevana i podupirana od strane brojnih ispruženih ruku i plemenitih srdaca“, kazao je biskup Komarica u svom pozdravu.

Svoj pozdrav uputio je potom prof. dr. sc. Pavo Bariši?, glavni tajnik Me?unarodne i predsjednik Hrvatske paneuropske unije, koji je napomenuo da je na nedavno održanom okruglom stolu, koji je organizirao Francuski komitet Paneuropske unije u gradu Hyèresu na Azurnoj obali, predstavio „Europski centar za mir i suradnju „Marija Zvijezda“ kao ogledan primjer suradnje koji podupire paneuropski pokret za ujedinjenje Europe“ te prenio pozdrave i izraze potpore predsjednika Alaina Terrenoirea i paneuropskih prijatelja iz Francuske i drugih zemalja.

„Znakovito je što se Europski centar, koji u svojemu nazivu sadrži rije? mir, utemeljen upravo na datum kada se diljem svijeta obilježava spomendan mira. Zahvalni smo stoga biskupu Komarici, ustrajnom zagovaratelju mira i pomirenja, što obilježavanjima obljetnica centra i okupljanjem na ovom posve?enom mjestu molitve i rada pridonosi ja?anju ideala mira u ratom napa?enoj zemlji Bosni i Hercegovini... Mladi iz Bosne i Hercegovine kao i drugih zemalja mogu dolaziti na ovo posve?eno mjesto. U Europskom centru mogu se nadahnjivati i graditi mostove interkulturalne, me?uvjerske i me?unacionalne suradnje. S ponosom podsje?am da su predstavnici paneuropske mladeži iz Bosne i Hercegovine, Njema?ke i Hrvatske prepoznali tu prigodu. Održali su 8. lipnja 2023. konferenciju u Ku?i susreta 'Marija Zvijezda'. Objavili su pou?nu deklaraciju u kojoj su se osvrnuli na europske vrijednosti i baštinu opatije 'Marija Zvijezda'... Suradnja i uzajamno razumijevanje me?u ljudima klju?ne su poluge za ostvarenje mira. Ideal vje?noga mira za?inje se u glavama ljudi. Mir izvire iz duhovne i ?udoredne solidarnosti. Bosna i Hercegovina svojom raznolikoš?u i bogatom kulturnom baštinom ogledno je mjesto za susrete i deliberaciju Europljana o mirotvornom ure?enju vlastite zajednice i oblikovanju budu?nosti. Europski centar 'Marija Zvijezda' može u tom obzoru biti zna?ajan svjetionik na putu proširenja i ure?enja Europske Unije u znaku mira i suradnje“, poru?io je akademik Bariši?.

Svoje pozdrave tako?er su uputili: prof. dr. sc. Vanda Babi? Gali?, savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova RH, gospo?a Žana ?ori?, savjetnica državnog tajnika Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH, gospodin Rudolf Baier, predsjednik Udruge “Prijatelji Marije Zvijezde” iz Njema?ke, gospodin Josef Kirchman, na?elnik Langena u Austriji, rodnog mjesta o. Franza Pfannera, utemeljitelja samostana Marija Zvijezda, Josef Kirchman, na?elnik Langena u Vorarlbergu, rodnom mjestu o Franza Pfannera koji je pro?itao pismo mjesnog biskuipa mons. Bennoa Elbsa, predstavnici pojedinih županija iz Hrvatske i Posavske županije i drugi. Pozdrav je uputio i dugogodišnji predsjednik HKD Napredak i ?lan Kuratorija Centra mons. Franjo Topi? te istaknuo da je Bosna i Hercegovine povlašteno mjesto za dijalog jer u njoj žive razli?iti narodi i ljudi razli?itih religija. „Zato je važno da u Banjoj Luci djeluje Europski centar za mir“, kazao je profesor Topi?. Podsjetivši da je utemeljitelj trapisti?kog samostana Marija Zvijezda o. Pfanner došao u Banju Luku još u vremenu otomanske vladavine i uspio pokrenuti tolike ljude iz razli?itih nacija da se okupe u samostanskoj zajednici, izrazio je uvjerenje da je mogu?e i danas iz razli?itih zemalja okupiti ljude koji ?e se ujediniti oko izgradnje mira. „Svugdje u svijetu život je proza, a samo u Bosni i Hercegovini poezija“, kazao je mons. Topi? isti?u?i da mu je u evan?elju najdraža re?enica: „Blago mirotvorcima, oni ?e se sinovima Božjim zvati!“ (Mt 5,9).

Nakon upu?enih pozdrava biskup Franjo Komarica održao je izlaganje  pod naslovom „Europski centar u službi zajedni?kog života i izgradnje mira“. Na po?etku je podsjetio da je godine 1981., kada je Op?a skupština Ujedinjenih naroda utemeljila Me?unarodni dan mira, a 'u svrhu obilježavanja i ja?anja ideala mira me?u svim narodima i državama', mi stariji smo bili mladi, a dobar broj Vas, današnjih mladih, nije bio ni ro?en. Svih ovih 42 godine brojni su se naši miroljubivi i humani suvremenici trudili – pojedina?no i zajedni?ki – u svojoj životnoj sredini i u praksi provoditi univerzalne ideale mira. S pravom se o?ekivalo i o?ekuje da vjeruju?i ljudi, osobito pripadnici monoteisti?kih svjetskih religija – židovstva, islama i krš?anstva – budu neumorni promicatelji i branitelji vrijednosti ideala mira – na lokalnoj i globalnoj razini“, kazao je biskup Franjo te podsjetio da se u Katoli?koj Crkvi ve? 56 godina (od 1967.) na svaku Novu godinu, tj. svakog 1. sije?nja obilježava Svjetski molitveni dan mira.

„Op?enito se može re?i – upravo za vrijeme u kojem mi živimo, da nikada u povijesti ?ovje?anstva nije bilo toliko govorenja o miru i da se nikada za mirom nije toliko ?eznulo kao u naše vrijeme. Rastu?a me?usobna ovisnost me?u narodima i nacijama naprosto poti?e da skoro svaki normalan ?ovjek – barem na?elno – prihva?a ideal bratstva me?u svim ljudima. Velike me?unarodne institucije diskutiraju o mirnoj koegzistenciji ?ovje?anstva. U javnosti raste svijest o besmislenosti, apsurdnosti ratova – kao sredstva za rješavanje spornih pitanja. Sve više se mir name?e kao nužni preduvjet za bratske odnose me?u narodima i nacijama.

Mir se sve više i sve jasnije prepoznaje ne samo kao put prema pravdi, nego je on sam, tj. mir djelo pravde. Pa ipak se uvijek iznova može vidjeti i doživjeti kako se mir minira i razara“, rekao je biskup Komarica te dodao da je „zada?a Crkve pomagati ?ovjeku da cjelokupni ovozemaljski, vremeniti poredak pravilno izgra?uje i usmjerava i da ga po Kristu sve više približava Bogu izvoru i uviru svega što postoji“. Podsjetio je i na poruku svetog pape Ivana Pavla II. upu?enu u prigodi pastirskog pohoda Sarajevu, 13. travnja 1997. „Dopustite mi da prije povratka u Rim ponovim rije?i: nikada više rata! To je želja, ali ujedno i molitva koju povjeravam srcu i umu svakoga! Ovo je za Bosnu i Hercegovinu uistinu vrijeme gradnje mira. Da bi se uspjelo u tako zahtjevnom pothvatu morate se oslanjati na one najbolje snage koje imate i na suradnju svih stanovnika Bosne i Hercegovine, svjesni da su svi ljudi bra?a, jer su svi djeca jednog jedinog Oca“.

„Moja je zada?a da Vas sada, još malo, upoznam sa ostvarenim planovima, s doga?anjima te našim aktualnim željama, nadaju?i se da ?ete to dobronamjerno primiti znanju i k srcu. Imaju?i u vidu da u svojoj životnoj sredini u ovom gradu imamo dragocjenu baštinu neumornog i požrtvovnog rada brojnih plemenitih ljudi – redovnika i drugih iz ?ak 16 europskih zemalja, koji su plodove svoga duhovnoga, umnog i tjelesnog rada darivali i ugra?ivali u op?e dobro svih stanovnika ovog kraja i ove zemlje i tako ujedno doprinosili njihovom mirnom zajedni?kom životu, - mi smo se trudili u nastavljanju širenja istine o toj dragocjenoj baštini – kako u našoj doma?oj sredini, tako i diljem europskih država i naroda“, rekao je biskup Komarica te progovorio o radovima na o?uvanju dragocjene preostale baštine „velikog broja plemenitih Europljana, graditelja i djelatnika ove posve?ene vjerske institucije, vrlo zaslužne za op?i i civilizacijski kulturni razvoj našeg grada i njegove okoline, te s obavezom svih dobronamjernih i odgovornih dužnosnika i svih drugih gra?ana ovoga grada i ove države da zajedni?kim snagama kona?no izvu?emo iz blata nemarnosti i preziranja kao i iz mraka nepoznavanja preostale ali još uvijek upotrebljive materijalne kao i duhovne vrijednosti i naslje?a njihova pregarala?kog, nesebi?nog rada i požrtvovnosti“.

Gospo?a Doris Pack, za koju je biskup Komarica rekao da je „dugogodišnja ?lanica Europskog Parlamenta, zadužena i veoma zaslužna za lije?enje rana zadnjeg rata u ovom dijelu našeg kontinenta; dragocjena podupirateljica karitativnih, socijalnih i odgojno-obrazovnih projekata Banjolu?ke biskupije, ?lanica Kuratorija našeg Centra“, održala je prigodno predavanje pod nazivom „Svi se potrudimo da svi stanovnici BiH mognu imati mirni zajedni?ki život“. Podsjetila je da je prisutna u jugoisto?nom dijelu Europe od 1989. godine. Kazala je da nedavni rat može potvrditi koliko je važno što se u Centru za mir pokre?e na planu izgradnje mira. Spomenula je da je u ratnom i poratnom vremenu, sura?uju?i s biskupom Komaricom, mogla vidjeti i doživjeti kako se skrbi o ljudima koji su se, nakon što su prognani, željeli vratiti u svoje domove. Istaknula je da se biskup Komarica, sa sve?enicima, redovnicama i vjernicima, nije brinuo samo o dušama nego i za razna podru?ja ?ovjekova življenja. Rekla je i da je sredinom devedesetih godina imala prigodu pomagati biskupu Komarici u obnavljanju jedne bolnice u kojoj su se brinuli za ljude razli?itih naroda. Kazala je da su ve? tada razmišljali o na?inu kako da se pomogne oko smještaja povratnika koji su se željeli vratiti u svoje domove. Spomenula je i otvaranje Europske akademije, zatim otvaranje katoli?kih škola koje su otvorene za djecu razli?itih naroda, a temeljna ideja je ideja mira koju ljudi žele. Rekla je da je tijekom djelovanja u Europskom parlamentu nastojala pomo?i. „Ova ku?a treba biti ku?a za sve ljude iz Europe koji žele jedni s drugima govoriti i sura?ivati“, kazala je gospo?a Pack izrazivši radost da je BiH dobila status kandidata za ulazak u Europsku uniju. Potaknula je sve da pomognu mladima da u Bosni i Hercegovini vide svoju budu?nost umjesto da odlaze iz nje.

Sve?anost je završena Euharistijskim slavljem u bivšoj trapisti?koj, a sada župnoj crkvi Ro?enja Blažene Djevice Marije koje je predvodio biskup Franjo Komarica uz koncelebraciju šestorice sve?enika i asistenciju trajnog ?akona Marijana. U prigodnoj propovijedi biskup Komarica je pozvao sve nazo?ne da budu širitelji kraljevstva mira, pravde i istine. Podsjetio je da ih Isus Krist sve šalje da budu njegovi svjedoci u svijetu, da se Bog proslavi po njima. Pozvao je da molitvom zahvale Bogu što ih je sabrao iz ?ak pet zemalja u Centru za mir i drevnoj opatiji u kojoj su živjeli i djelovali trapisti iz raznih zemalja kao graditelji mira.

Tijekom Svete mise lova?ki rogisti svirali su Misu sv. Huberta, a nakon Mise održali su i prigodni koncert u samostanskom dvorištu. (kta)