Proslavljen patron sv. Bonaventure u Banjoj Luci te 140. obljetnica Banjolučke biskupije i obljetnice biskupa Komarice


Banja Luka,  Čet, 15. Srpanj 2021.

U četvrtak, 15. srpnja 2021. svečanim Euharistijskim slavljem u stolnoj crkvi sv. Bonaventure u Banjoj Luci proslavljen je nebeski zaštitnik Banjolučke biskupije i naslovnik katedrale te obilježena 140. obljetnica postojanja spomenute biskupije. Ujedno je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica proslavio 75. obljetnicu života i 35 godina biskupske službe.

Euharistijsko slavlje predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u zajedništvu s nadbiskupom zadarskim mons. Želimirom Puljićem, predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije i biskupom Komaricom te nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomom Vukšićem, pomoćnim biskupom ljubljanskim mons. Francom Šuštarom i pomoćnim biskupom banjolučkim mons. Markom Semrenom. Na Misno slavlje okupili su se svećenici iz cijele Banjolučke biskupije pa ih je u koncelebraciji bilo oko 40. Sudjelovale su i brojne redovnice raznih družbi, a domaćim vjernicima pridružili su se časnici i vojnici katolici iz Oružanih snaga u Banjoj Luci te dio onih koji su davno prognani ili otišli iz grada na Vrbasu, a rado dođu u svoj kraj kad im je to moguće.

Prije Misnog slavlja čestitku biskupu Komarici u ime cijele biskupije izrekao je biskup Semren koji je pozvao sve da usmjere svoje molitve, razmišljanja i djela na Isusa Krista slaveći sv. Bonaventuru te 140. obljetnicu uvođenja redovite crkvene hijerarhije u BiH, 75. godišnjicu rođenja i 35. biskupstva ordinarija dr. Franje Komarice. „Na slavlje obljetnica obvezuje nas naša savjest, budući naši naraštaji, naša prošlost i naša sadašnjost. Obljetnice nas obvezuju da se i dalje nadahnjujemo na uzoru koga slijedimo na Isusu Kristu. One nas pozivaju da osluhnemo što nam Bog govori kroz našu prošlost i što nam sada govori, na što nas poziva. One nas potiču na zahvalnost Bogu i tolikima koji nas vode Bogu, i tolikima koje mi vodimo Bog“, kazao je biskup Semren koji se potom obratio slavljeniku biskupu Komarici te poručio: „U vašem 75-godišnjem, 35-godišnjem biskupskom životu velika su vidljiva djela. Stoga smo zahvalni Bogu što je po Vama dobro učinio u Crkvi, u Banjolučkoj biskupiji u domovini i u svijetu i toplo Vas preporučujemo moćnom zagovoru sv. Bonaventure i neizmjernoj ljubavi BDM i Božjem milosrđu da ispunite plan koji Bog s Vama ima u vašem životu“.

Zahvaljujući na čestitci i pozdravu, biskup Komarica je poimence pozdravio kardinala Pujića i biskupe kao i sve nazočne te istaknuo da ga je, između ostalih, posebno obradovao dolazak bivšeg dugogodišnjeg kolege profesora u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu i brata u biskupstvu mons. Želimira Puljića koji ga je htio iznenaditi pa se nenajavljeno toga jutra pojavio pred njegovim vratima.

„Ovim svečanim liturgijskim slavljem, koje se zbiva u ovoj katedrali, „majci svih crkava“ naše Mjesne Crkve, naše Banjolučke biskupije, mi želimo sebi najprije posvijestiti Božju istinu o nama – kao članovima Kristove Crkve, kako bismo zatim, svjesno, vjernički i iskreno rekli Trojedinom Bogu hvala: – najprije za njegov dar našeg života, za njegov dar naše pripadnosti Crkvi te ništa manje i za njegov dar našeg služenja u Crkvi i u ime Crkve brojnim našim suvremenicima“; kazao je biskup Komarica na početku svoje propovijedi i potom protumačio prigodna misna čitanja.

Pošto je pojasnio da je Crkva Kristov utočište sigurnosti i zaštita i da će opstati na zemlji dok postoji ljudski rod kao i da je nepogrješiva na području onih istina koje njeni članovi moraju vjerovati kao i na području morala koji se treba obdržavati, prakticirati, biskup Komarica je kazao da upravo ovom prigodom želi posvijestiti same temelje identiteta članova mjesne Crkve, Banjolučke biskupije jer se spominju i 140. obljetnice uspostavljanja biskupije u sadašnjim njezinim granicama.

„Službeni nauk Crkve o jednoj biskupijskoj zajednici ističe da u biskupijama – u mjesnim Crkvama – širom svijeta postaje vidljiva jedna, sveta, katolička i apostolska Crkva. U svakoj od biskupija, pa tako i u našoj, treba se moći prepoznati Kristovu Crkvu koja je – vjerna svome poslanju – uvijek na službi ljudskoj zajednici i koja je – svetošću i evanđeoskom revnošću svojih članova – kadra biti svojevrsni dragocjeni kvasac obnove konkretnog društva u kojem se ona nalazi… Kada je prije 140 godina, 5. srpnja 1881. tadašnji nasljednik apostola Petra, papa Leon XIII., u okviru ponovnog uređenja redovite crkvene hijerarhije na području Bosne i Hercegovine, osnovao našu Banjolučku biskupiju, i tada je bilo na području naše biskupije župâ, – čak 23 – i u njima oko 35.000 katoličkih vjernika. Tadašnji katolici su živjeli svoju vjeru – uz Božju pomoć – kao i njihovi predci, u teškim životnim okolnostima, pod otomanskom, antikatoličkom vlašću. U mnogim stoljećima, prije dolaska te antikatoličke vlasti, na području današnje naše biskupije – pripadalo je najvećim dijelom zagrebačkoj biskupiji, a dijelovi bosanskoj, splitskoj, šibenskoj, kninskoj i modruško-krbavskoj biskupiji. Tada je ovdje bilo daleko više župa i samostana. Ogromna većina svih tadašnjih župâ i svi samostani su tijekom otomanskog vladanja prisilno uništeni i nisu se više obnovili“, kazao je biskup Komarica.

„Prestankom antikatoličke otomanske vlasti i nastupanjem novih društvenih i političkih povoljnijih okolnosti za slobodno ispovijedanje i prakticiranje vjere i života Crkve u njezinom organizacijskom obliku – uz Božju pomoć – što uključuje i djelovanje jedne novouspostavljene biskupijske zajednice, naše biskupije – papa Leon XIII. je izričito izrazio svoju brigu i obvezu da na području naše Vrhbosanske metropolije i naše biskupije „porastu mnogobrojni domaći svećenici, koji će se odlikovati neporočnim ćudoređem, odanom pobožnošću i gorljivom revnošću, dobro izobraženi u književnosti i znanostima, kako bi mogli s obilnim plodom obnašati sve svećeničke dužnosti i marljivo ulagati sve svoje snage za širenje vjere u svojim rodnim krajevima“, rekao je biskup Franjo te podsjetio da Banjolučka biskupija tijekom proteklih 140 godina svoga postojanja ima sedam duhovnih poglavara: – četiri apostolska upravitelja i tri rezidencijalna biskupa te jednog pomoćnog biskupa. „Od njih osmorice samo smo trojica rodom iz neke od župâ naše biskupije“, pojasnio je biskup Komarica.

„Tijekom desetljećâ svoga povijesnog hoda naša se Mjesna Crkva, – naša biskupija – povećavala i brojem vjernika i uspostavljanjem novih župa. Najviše vjernika je bilo koncem 30-ih godina prošlog stoljeća – oko 130.000. Dramatično vrijeme tog rata i poraća je posebno uništilo skoro jednu trećinu naše biskupije i njenih župa – kao i njenih svećenika i redovnika! Opet se ona brojčano oporavila, da bi se tijekom zadnjeg rata – 90-ih godina i poraća – uslijed planskog, nasilnog iskorjenjivanja katolika s područja više od dvije trećine biskupije broj njezinih vjernika smanjio na samo jednu četvrtinu onog broja od prije toga rata. Ni jedna katolička biskupija u Europi takvo što nije doživjela pod kraj 20. stoljeća“, istaknuo je pastir banjolučke mjesne Crkve koji je potom progovorio o životu sv. Bonaventure i poručio: „Sv. Bonaventura, uistinu veliki teolog i dušobrižnik, smatrao je sebe samo kao Božje sredstvo. To prepoznajemo i iz jedne njegove zapisane tvrdnje koja glasi: „Čovjek je u stanju riječi propovijedi samo onda razumjeti, ako Duh Sveti govori njegovu srcu. Mi, propovjednici i učitelji, pravimo samo vanjsku buku, ali ne postižemo s njom ništa, ako Duh Sveti ne djeluje po svojoj milosti u srcu onoga koji nas sluša.“

Na kraju propovijedi biskup Komarica je zahvalio „Bogu i svima onima, koji su mu tijekom brojnih godina predviđene pripreme, pomagali doći do oltara i Kristova ministerijalnog svećeništva“, zatim „Crkvi, na čelu s nezaboravnim svetim papom Ivanom Pavlom II., za izuzetno povjerenje Božje koje sam prije više od 35 godina dobio mojim biskupskim ređenjem i službom… dragoj braći svećenicima i redovnicima, mojim dragocjenim suradnicima… i svim nazočnima i brojnim nenazočnim – dragim redovnicama i župljanima naših župa, kao i brojnim dobročiniteljima izvan naše biskupije, za nebrojene vidove i izraze dragocjene pomoći, u obnašanju moje zahtjevne službe u našoj Mjesnoj Crkvi, u našoj biskupiji“.

Tijekom Svete mise liturgijsko pjevanje animirale su sestre Klanjateljice Krvi Kristove s članicama katedralnog zbora.

Nakon Svete mise uslijedilo je druženje za zajedničkim stolom u biskupijskom dvorištu. (kta)

Treći dan 32. Mladifesta: Misu slavio nadbiskup Wojda, katehezu držao kardinal Sarah…

Međugorje,  Uto, 03. Kol. 2021.

Treći dan 32. Mladifesta: Misu slavio nadbiskup Wojda, katehezu držao kardinal Sarah…

Program trećeg dana 32. Mladifesta počeo je molitvom koju je na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova u Međugorju predvodio međugorski fra Marinko Šakota.

VIDEO: Papina molitvena nakana za kolovoz posvećena potrebi obnove Crkve

Vatikan,  Uto, 03. Kol. 2021.

VIDEO: Papina molitvena nakana za kolovoz posvećena potrebi obnove Crkve

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u utorak, 3. kolovoza video s Papinom molitvenom nakanom za mjesec kolovoz koja glasi: „Crkva na putu: 'Molimo za Crkvu da od Duha Svetoga primi milost i snagu da se obnavlja u svjetlu evanđelja'“.

Slavlje jubileja i obnove zavjeta u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

Granešina,  Uto, 03. Kol. 2021.

Slavlje jubileja i obnove zavjeta u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

U utorak, 3. kolovoza 2021., u montažnoj župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini, euharistijsko slavlje proslave redovničkih jubileja i obnove zavjeta sestara Kćeri Božje ljubavi predslavio je mons. Vlado Košić, biskup sisački

Gospina milost, Međugorje, Mladifest… i duhovna zvanja

Međugorje,  Uto, 03. Kol. 2021.

Gospina milost, Međugorje, Mladifest… i duhovna zvanja

"Toliki su ovdje otkrili i poziv na svećeništvo i redovništvo te se velikodušno i bez ustezanja stavili na raspolaganje Gospodinu u posvećenome životu”, kazao je fra Miljenko Šteko u svojoj propovijedi na večernjoj svetoj misi drugog dana Festivala