Komisija Justitia et Pax Biskupske konferencije BiH uputila Apel domaćim političarima

Komisija „Justitia et Pax“ (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 26. veljače 2024., uputila je svoj Apel domaćim političarima. Apel je potpisao predsjednik spomenute Komisije mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki u miru i apostolski upravitelj, koji je napomenuo da spomenuti Apel domaćim političarima, ali i cijeloj domaćoj javnosti, upućuje zajedno s članovima Komisije nakon njihove sjednice, održane 23. veljače 2024. u Sarajevu. „Komisija to čini svjesna obveze Katoličke Crkve da služi čovjeku u svim njegovim dimenzijama i doprinosi onim ciljevima koji pospješuju zajedničko dobro našeg društva“, kazao je biskup Komarica podsjećajući na 75. broj pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu „Gaudium et spes“ (Radost i nada). Apel prenosimo u cijelosti:

Apel Komisije Justitia et Pax Biskupske konferencije BiH domaćim političarima

Opće je poznato da naša zemlja Bosna i Hercegovina ovih dana proživljava svoje povijesne trenutke glede budućnosti njenih stanovnika. Ona se – i kao država i kao društvo – nalazi pred jedinstvenom, dragocjenom prilikom pristupnih pregovora s Europskom unijom, to jest pred ulaskom u novu dionicu procesa s koje se pobliže vidi zajednički „dom“ europske civilizacije, kulture, solidarnosti i ekonomskog napretka. Iako ovo istodobno ne znači participiranje u svim pogodnostima te zajednice država – gdje su mnogi naši sugrađani svih nacionalnosti, nakon posljednjega rata, našli svoje novo mjesto življenja – ipak je važan korak ka boljoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

Na tom putu razumljivo je kako drugi stanovnici tog europskog „doma“ s pravom očekuju da oni, koji predstavljaju sve žitelje naše zemlje, pokažu pozitivan, razborit i međusobno ujednačen način poimanja, branjenja i promoviranja svih onih temeljnih vrijednosti koje su u skladu s europskim civilizacijskim i pravnim normama.

Ne smije se propustiti prigodu

Smatramo kako biti dijelom ujedinjenog, ne samo ekonomskog tržišta nego i kulturnog miljea kao što je Europska unija, trebala bi biti prioritetna zadaća svih političkih predstavnika koji govore da im je na prvom mjestu dobrobit zemlje i njezinih građana. Ta briga političara ne smije biti samo deklarativna. Dijelimo opravdan zahtjev cjelokupnog bh. društva prema političkim predstavnicima vlasti o tome da naša zemlja ne smije propustiti prigodu koja joj se pruža glede otvaranja pristupnih pregovora s EU.

Komisija to čini svjesna obveze Katoličke Crkve da služi čovjeku u svim njegovim dimenzijama i doprinosi onim ciljevima koji pospješuju zajedničko dobro našeg društva (usp. GS 75). Ne treba posebno podsjećati koliko je ovaj trenutak važan za našu zemlju i sve njezine građane. Uz rečeno, on se ogleda i u činjenici da bi aktualni napeti međusobni politički odnosi te neprestane tenzije s prijetnjama novim ratom i odcjepljenjem, zasigurno izgubili na svom intenzitetu i važnosti.

BiH je sastavni dio Europe

To je poglavito važno kada se ima na umu da, nažalost, u bh. društvu već duže vrijeme javnim prostorom dominiraju politički predstavnici i politički programi koji izazivaju nesigurnost i strah kod nemalog broja naših sugrađana i koji rezultiraju zabrinjavajućom apatijom u pogledu na vlastiti život i na konstruktivni doprinos koji je potreban sveukupnoj izgradnji naše zemlje. Kroz kontinuirane zapaljive političke poruke dodatno se obeshrabruju oni koji vjeruju i nadaju se da je moguće od Bosne i Hercegovine stvoriti jednu uljuđenu europsku demokraciju. Ne treba prešućivati takve negativne politike i političke poruke, posebno u vremenu kada znatan broj naših sugrađana i čitavih obitelji razmišljaju o napuštanju vlastitog rodnog kraja i domovine.

Odajući „hvalu i poštovanje“ onim našim sugrađanima koji su uzeli na sebe teret odgovornosti i zauzimanja za opće dobro te obnašaju javne službe, podsjećamo da se s pravom očekuje njihovo bezuvjetno korektno ponašanje i čestitost koja odgovara njihovoj službi.

Vjerujemo da ovaj povijesni trenutak zahtijeva sve osobne i stranačke interese staviti po strani i imajući na umu zajedničko dobro, nedvosmisleno se opredijeliti te sve učiniti kako naša zemlja Bosna i Hercegovina ne bi ostala izvan političke, ekonomske i kulturološke zajednice europskih naroda.

Podsjećamo da je papa Franjo prigodom svoga apostolskog 2015. u Sarajevu istaknuo da je Bosna i Hercegovina „sastavni dio Europe“. „Njezini uspjesi i drame potpuno se uklapaju u povijest europskih uspjeha i drama, te su u isto vrijeme velika opomena kako bi se uložile sve raspoložive snage da započeti mirovni procesi postanu sve čvršći i stabilniji“, poručio je tada članovima Predsjedništva BiH.

A da ona nedvojbeno pripada Europi svjedoče ne samo brojni naši sugrađani koji su već izgradili svoj novi dom u nekoj od zemalja EU, nego i naša prošlost koja potvrđuje da – unatoč različitim propustima i promašajima – sve dobro što se u povijesti dogodilo i na čemu danas društvo participira, jest plod življenja u okviru europske civilizacije, a ne bilo koje druge.

Zbog toga dajemo svoju svesrdnu podršku i molimo dragoga Boga, vladara zemlje, narodâ i povijesti, da udijeli svoju pomoć onim snagama koje će se zdušno zalagati da naša zemlja ne ostane čamiti u civilizacijskom zapećku nego, otvarajući nove perspektive, odjelotvorivati nadu kako se ovdje život može živjeti u miru i blagostanju te izgrađivati društvo povjerenja, čestitosti i svekolikoga napretka.

Sarajevo, 26. veljače 2024.

Mons. Franjo Komarica

biskup banjolučki u miru i apostolski upravitelj

predsjednik Komisije