Kardinal Puljić slavio Misu u poznatom Gospinom svetištu Marija Radna u Rumunjskoj

U povodu 350. obljetnice najstarijeg pisanog spomena čudotvorne slike Blažene Djevice Marije u jednom od najpoznatijih Gospinih svetišta u Rumunjskoj Marija Radna u biskupiji Temišvar, na blagdan Gospe od brda Karmela 16. srpnja 2018. nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić slavio je svečanu Euharistiju u papinskoj bazilici Marije Majke milosti. Koncelebrirali su: temišvarski biskup mons. Martin Roos i novoimenovani biskup mons. József-Csaba Pál, zatim biskup zrenjaninski i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mons. Ladislav Nemet te oko 40 svećenika temišvarske biskupije.

Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputio je biskup Roos koji je zahvalio kardinalu Puljiću na dolasku. Među hodočasnicima, koji su ispunili baziliku, bio je i velik broj karaševskih Hrvata. Riječ je Hrvatima koji su zovu po naselju Karaševo koje je i danas najveće hrvatsko mjesto u Rumunjskoj. Hrvati su u Rumunjsku stigli oko 1393. godine, najvjerojatnije iz Kreševa u Bosni i Hercegovini, a danas u toj zemlji živi oko 8.000 Karaševskih Hrvata u župama: Lupak, Klokotić i Karaševo.

Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić prisjetio se svoga pohoda ovom svetištu 2009. godine te kazao da nosi divna sjećanja. „Danas sam ponovo kod Marije Radne, čudotvornog lika Gospinog da zajedno s vama proslavim ovu divnu obljetnicu: 350 godina čudotvornog Gospinog lika. Kada sam ovdje bio 2009. godine ostalo mi je divno sjećanje na kolonu hodočasnika koja ide za okićenim križem pjevajući i moleći. Velika je to povijesna istina – naš hod za križem. Naši ljudi vjere izdržavali su brojne kušnje jer im je križ bio uporište nade i ustrajnosti. To nije samo simbol nego i sadržaj vjernosti Kristu. Danas, kada ponovo prolazimo kušnje nove diktature valja nam se ponovo vratiti s križem Mariji, jer nam je postala majka pod križem“, kazao je kardinal Puljić.

Napominjući da je nekad vladala diktaturu proleterijata, a sada diktatura birokracije, kardinal Puljić je kazao: „Nekada su iz zapadne i srednje Europe dolazili ovamo, a sada naši ljudi bježe tamo te napuštaju ove divne prostore jer se takva ekonomska politika stvara“, rekao je kardinal Puljić. „Kroz 350 godina ovaj Marijin lik bio je znak zaštite i utjehe. Danas joj ponovo dolazimo da je molimo za naše obitelji, to osnovno gnijezdo čovječanstva, da ne bude diktaturom demokracije uništeno; da obiteljsko gnijezdo bude svetište života. Bog nam se rodio kroz nazaretsku Obitelj te je tako potvrdio i posvetio ono što na početku stvorio kao svoje prve suradnike u rađanju i odgajanju života“, kazao je kardinal Puljić.

„Danas smo ponovo kod naše Majke kao njezina djeca i molimo da ne izgubimo pamćenje, nego da znamo cijeniti korijenje iz kojeg smo nikli. Toliko je žrtava zalijevalo to korijenje i nacionalnog bića i vjerničkog identiteta. Ne smijemo zaboraviti te žrtve, tu prolivenu nevinu krv, tolike suze i znoj naših predaka. Danas smo kod nje da čujemo ponovo njezinu poruku koju je izrekla u Kani galilejskoj na svadbi: što god vam rekne učinite. Isusovu riječ valja čuti i živjeti jer je to izvor nade i snage u našem svagdanjem životu. Danas smo kod ovog čudotvornog lika Gospinog moleći je da nam ponovo daruje vjeru što je svjetlo života, da ne odamo u mraku bez cilja, nego da svjesno putujemo vječnosti iz žive vjere u uskrsnuće, te jednom budemo tamo gdje je ona uzdignuta i okrunjena na nebu u otajstvu Presvetog Trojstva“, rekao je kardinal Puljić.

„Molimo za svakog čovjeka, za svaku obitelj i za ovu zemlju Rumunjsku u kojoj žive različiti narodi: Rumunji, Nijemci, Mađari, kao i moji Hrvati i drugi. Neka ta različitost, nacionalna i kulturna, bude bogatstvo izgrađivanja ove zemlje i u njoj napretka i mira. Marijo Radna, moli za nas“, rekao je kardinal Puljić na kraju svoje propovijedi.

Gospino svetište Marija Radna je jedno od najvećih i najpoznatijih svetišta u Rumunjskoj. Riječ „Radna“ dolazi od riječi „ruda“ jer su u okolici svetišta nekada bili rudnici metala. Bosanski franjevci su ovdje došli u 15. stoljeću i godine 1520. sagradili kapelicu, koja je 1695. potpuno izgorjela, jedino je Gospina slika ostala neoštećena. Od tada su počela hodočašća. Današnja crkva je posvećena 1767. godine, a pored nje se nalazi napušteni franjevački samostan. Hrvati svake godine dolaze na hodočašće u Maria Radna, koje se nalazi 137 km udaljeno od njihovih domova. Redovito se hodočasti pješačeći tri dana, a noću se prespava u nekom selu, najčešće pravoslavnom.

Nakon zajedničkog ručka s biskupima, svećenicima i ostalim uzvanicima, kardinal se sastao sa svećenicima karaševskim hrvatima koji djeluju u biskupiji Temišvar. U opuštenom razgovoru kardinal im je je prenio aktualnosti iz života crkve u BiH te stanju Hrvata u BiH. Također ih je ohrabrio u njihovom pastoralnom djelovanju i svećeničkom životu. Potaknuo ih je na vjerno čuvanje svoga identiteta ali im je također naglasio važnost integracije u život crkve u Rumunjskoj. Svećenici su iskoristili i priliku da postave kardinalu razna pitanja na koja je kardinal rado odgovarao. (kta)

foto