Izjava za javnost Uprave Bosne Srebrene u povodu Svete mise zadušnice za sve nevine žrtve stradale u Drugom i nakon Drugoga svjetskoga rata


Sarajevo,  Sri, 13. Svibanj 2020.

Uprava Bosne Srebrene je na svom redovitom zasjedanju 12. svibnja 2020. u Sarajevu donijela izjavu, koju prenosimo u cijelosti:

Logo Bosne Srebrene

Logo Bosne Srebrene

Suočena s neutemeljenim i zlonamjernim napadima u javnosti na uzoritog gosp. kardinala Vinka Puljića, koji su eskalirali tijekom višednevne hajke u povodu najavljene mise zadušnice za sve nevine žrtve nastradale u Drugom i nakon Drugoga svjetskog rata u Sarajevskoj katedrali, Uprava Franjevačke provincije Bosne Srebrene odlučno odbacuje te klevetničke napade ne samo na kardinala, nego implicite i na Katoličku crkvu u hrvatskom narodu.

Odlučno odbacujući te huškačke napade kao i pokušaje ugrožavanja vjerskih sloboda i politikantskoga zadiranja u isključivo vjerska pitanja, Uprava Provincije daje svoju punu potporu kardinalu Puljiću i održavanju toga kršćanskoga molitvenog i vjerničkog čina na kojem će se moliti i za blajburške te tolike druge nevine žrtve jugoslavenskog komunističkog režima 1945. godine i nakon toga. Potpuno je neprihvatljivo da bilo tko i iz bilo kojih motiva, pogotovo prijeteći i ucjenjujući, određuje Katoličkoj crkvi na koji način i na kojemu mjestu ona smije moliti za svoje pokojne i iskazivati im svoj pijetet!

Ne tako davna ratna zbivanja u našoj domovini BiH uče nas kako je svaki rat veliko zlo koje iza sebe ostavlja žrtve na svim stranama te da je odavanje poštovanja prema svim žrtvama u ratnim zbivanjima prvi i temeljni korak ka pomirenju i mirnom suživotu nekad zaraćenih strana. Ne smije se dopustiti da ratno nasilje preraste u povijesno nasilje nad nekom stranom zaustavljajući tako povijest u njezinom toku i onemogućujući da se dogodi nova, bolja budućnost. Tako nas i osuda četničkih, ustaških, njemačkih i talijanskih zločina za vrijeme Drugog svjetskog rata na našim prostorima ne smije zaslijepiti za previđanje jednako strašnih partizanskih zločina i svega onoga što se događalo koncem Drugog svjetskog rata i nakon toga s neistomišljenicima jugoslavenskog komunističkog režima koji je iza sebe ostavio tolike grobnice od Slovenije do Makedonije.

Među žrtvama tog režima se nalaze i deseci franjevaca Bosne Srebrene: Provincija je ostala bez 57 svojih članova (39 svećenika, 1 brat laik, 9 studenata i 8 đaka sjemeništaraca), pobijenih iz vjerske i nacionalne mržnje. Jugoslavenska komunistička vlast pogubila je 663 crkvene osobe, što se ni približno nije dogodilo ni u jednoj komunističkoj državi nakon Drugog svjetskog rata i što zorno pokazuje o kakvom se zločinačkom i protuvjerskom režimu radilo.

Iz iste te mržnje, na najokrutniji način – uz teška i masovna kršenja „Ženevske konvencije o zaštiti ratnih zarobljenika“ iz 1929. godine te zakona i običaja ratovanja – ubijen je golem, još uvijek neutvrđen broj ratnih zarobljenika i civila, među njima starijih osoba, žena i djece. Pitanje je postoji li ijedno naše selo i obitelj koji nisu 1945. godine ostali bez nekoga od članova svoje uže ili šire obitelji. Čitavi krajevi nakon Drugoga svjetskog rata ostali su prepuni ratnih udovica i ratne siročadi. Bleiburg, Kočevski Rog, Tezno, Maribor, Huda jama i stotine drugih jezivih lokaliteta od Slovenije do Makedonije najbolji su dokaz „antifašizma“ i „humanizma“ komunističkog režima koji je vladao ovim krajevima od 1945. do 1990. godine, a čiji pad još mnogi ne mogu prežaliti.

Uprava Bosne Srebrene podsjeća javnost kako je Vijeće Europe 2006. godine usvojilo „Rezoluciju o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“ u kojoj je osudilo „masovna kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izrazilo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina“, precizirajući „da su ta djela nasilja uključivala individualna i kolektivna pogubljenja, kao i smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenje, ropstvo, prisilni rad i druge oblike masovnog psihičkog terora". A 2019. godine Europski parlament usvojio je »Rezoluciju o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe«, koja izrijekom izjednačava zlo fašizma i zlo komunizma. Europski parlament naime „naglašava da je Drugi svjetski rat najrazorniji rat u povijesti Europe, započeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacističko-sovjetskog Sporazuma o nenapadanju od 23. kolovoza 1939. […]“ i „podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti“ […], te „najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi“. Stoga Europski parlament „izražava svoje duboko poštovanje za svaku žrtvu tih totalitarnih režima i poziva sve europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teška kršenja ljudskih prava, […] jer bez sjećanja ne može biti pomirenja […]“.

Obje te rezolucije u našoj su javnosti gotovo u potpunosti ignorirane, što i ne treba čuditi kad se zna da u njoj dominiraju tzv. „antifašisti“ kojima je glavni cilj spriječiti suočenje našeg društva s komunističkim zločinima i nasljeđem, te čitav hrvatski narod, izuzev tzv. „poštenih Hrvata“, proglasiti ustaškim.

Uz odlučno odbacivanje orkestriranih huškačkih napada, politikantskih zadiranja u isključivo vjerska pitanja i pokušaja ugrožavanja vjerskih sloboda te uz podršku održavanju mise za sve nevine žrtve nastradale u Drugom i nakon Drugoga svjetskog rata, Uprava Bosne Srebrene u potpunosti se i nedvosmisleno ograđuje od nekolicine članova Provincije koji svojim javnim nastupima u medijima na bilo koji način relativiziraju blajburšku tragediju našeg naroda, a koji i inače svojim dosadašnjim necrkvenim aktivizmom već dugo godina, kršeći norme crkvenog i redovničkog prava, pridonose rušenju ugleda Provincije Bosne Srebrene i zbunjivanju naših vjernika.

Slijedeći evanđeosku poruku ljubavi prema Bogu i svakom čovjeku i njegujući vlastiti vjerski i nacionalni identitet hrvatskog naroda u BiH, bosanski franjevci su uvijek iskreno žalili za svim nevinim žrtvama kako svoga tako i svih drugih naroda u našoj domovini Bosni i Hercegovini kojima su razne ideologije, posebno fašistička i komunistička, oduzele pravo na život i budućnost.


Sarajevo, 12. 5. 2020.

Uprava Franjevačke provincije sv. Križa - Bosne Srebrene

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Olovo,  Sub, 01. Svi. 2021.

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Patron samostana i župe Plehan

Plehan,  Ned, 25. Tra. 2021.

Patron samostana i župe Plehan

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Sarajevo,  Ned, 18. Tra. 2021.

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Za duhovna zvanja molit će od 18. travnja do 25. travnja 2021. sve redovnička zajednice koje djeluju na području Bosne i Hercegovine

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

U HKR-ovoj emisiji "Novi valove dobrote" urednice i voditeljice Snježane Kirinić Grubić u četvrtak, 22. travnja, gostovali su Martina Miljak iz bosanskohercegovačke Udruge Pomozi.ba i Boris Peterlin iz Hrvatskog Caritasa

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Beirut,  Čet, 22. Tra. 2021.

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Vijeće katoličkih patrijarha i biskupa u Libanonu dalo je podršku maronitskom patrijarhu Bechari Raiju u zauzimanju za neutralnost zemlje i sazivanje međunarodne konferencije za Libanon

Sveti Ivan Pavao II. o Maruliću i Hrvatima

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Sveti Ivan Pavao II. o Maruliću i Hrvatima

O 520. obljetnici dovršetka Judite Marka Marulića, na Dan hrvatske knjige, 22. travnja, Hrvatska katolička mreža donosi tri misli pape Woytiłe o ocu hrvatske književnosti

Naša majka Zemlja: Svijet stvoren kao dar!

Hrvatska,  Čet, 22. Tra. 2021.

Naša majka Zemlja: Svijet stvoren kao dar!

Svake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu