Beogradska nadbiskupija proslavila 90. obljetnicu svog postojanja


Beograd,  Pon, 27. Listopad 2014.

U nedjelju, 26. listopada svečanom Euharistijom u beogradskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije Beogradska nadbiskupije je proslavila 90. obljetnicu svoga postojanja. Svetu misu predslavio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s nadbiskupom metropolitom beogradskim mons. Stanislavom Hočevarom, apostolskim nuncijem u Srbiji mons. Orlandom Antoninijem, biskupom subotičkim mons. Ivanom Penzesom, biskupom požeškim mons. Antunom Škvorčevićem, biskupom srijemskim mons. Đurom Gašparovićem, biskupom temišvarskim mons. Martinom Roosem, apostolskim egzarhom u Srbiji Đurom Đuđarem, pomoćnim biskupom zagrebačkim mons. Mijom Gorskim i pomoćnim biskupom banjolučkim mons. Markom Semrenom te uz koncelebraciju svećenika koji djeluju u Beogradskoj nadbiskupiji - dijecezanskih, franjevaca, isusovaca, salezijanaca i lazarista te svećenika iz drugih biskupija u Srbiji, Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Katedralu su ispunili vjernici iz svih 16 župa Beogradske nadbiskupije među kojima su bile i redovnice - milosrdnice, usmiljenke Isusove male sestre, zajednice sestara sllužbenica Bezgrješne Djevice Marije i milosrdne sestre sv. Križa, a iz Sarajeva su došli bogoslovi Franjevačke teologije.

Prije početka Mise nuncij Antonini pročitao je poruku koju je u ime pape Franje uputio državni tajnik kardinal Petar Parolin. „Sveti Otac Papa Franjo se s radošću u duhu pridružuje proslavi Devedesete obljetnice ponovnog ustanovljenja Beogradske nadbiskupije, te zajedno s ovom mjesnom Crkvom zahvaljuje Svemogućemu Bogu za sve darove i milosti koje joj je do sada udijelio. Dok upućuje svoju srdačnu čestitku, Petrov Nasljednik iskreno želi da ovaj znakoviti događaj za cijelu Nadbiskupiju bude poticaj na sve vjernije i predanije svjedočenje Evanđelja Kristova u svim društvenim stvarnostima. To je zadaća koja iziskuje trud i nastojanje svih članove ove drage mjesne Crkve. Neka se svatko osjeća pozvanim iskazivati velikodušno svjedočanstvo ljubavi i učvršćivati vezove bratske solidarnosti, kako bi sve životne radosti i nade, ali i žalosti i tjeskobe imale smisao i urodile konačnim blagoslovom za sve. Svaki je kršćanin na poseban način pozvan biti vjernim svjedokom Božje ljubavi prema svakom čovjeku, ljubavi koja je svoj vrhunac doživjela upravo na Križu Kristovu“, stoji u poruci koju je u Papino ime potpisao kardinal Parolin.

Sve, koji su se u Kristovo ime sabrali u katedrali posvećenoj Majci Crkve beogradske uputio je nadbiskup Hočevar zahvaljujući ponajprije za poruku pape Franje. „Uključujući se, dakle, braćo i sestre, u tajnu sveopće Crkve, možemo s posebnom snagom obuhvatiti stvarnost naše mjesne Crkve beogradske: i to u povijesnoj zbilji, jer se zahvalno sjećamo prije sto godina potpisanoga Ugovora između Svete Stolice, pod vodstvom sv. pape Pija X., i tadašnje Kraljevine Srbije, te prije 90. godina imenovanja prvoga nadbiskupa, franjevca mons. Rafaela Rodića iz Požege u Hrvatskoj. Ovim skupom još više obuhvaćamo stvarnost tajnovitosti naše mjesne Crkve beogradske, okupljene ovdje iz svih župa i crkvenih zajednica, pod vodstvom pastira i u zajedništvu sa svima vama koji predstavljate sveopću Crkvu. Gledajući, naime, našu povijest, otkrivamo kako je sva prožeta križem. Mogli bismo se i mi prestrašiti. Ali ne, naprotiv! Ovim svečanim slavljem želimo samo zapjevati iskreni ‘Te Deum’ za sve darove križa”, ”, kazao je nadbiskup Hočevar koji je poseban pozdrav uputio kardinalu Puljiću ističući da, imajući na umu kako je prije 100 godina bilo i u Sarajevu i u Beogradu mnogo enigmi i proturječnosti, danas pružaju jedni drugima zagrljaj mira i jedinstva. Srdačno je pozdravio vikara Patrijarha srpskog episkopa topličkog Arsenija i predstavnike drugih vjerskih zajednica te predstavnike Uprave za Crkve, Grada Beograda i druge. Ohrabrio je obitelji i sve vjernike Beogradske nadbiskupije u vjeri, bijući duhovni boj zajedno s njima i zaklinjujući ih da uvijek hrabro ustraju pod križem na putu prema vječnom životu.

Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić je napomenuo da ge s nadbiskupom Hočevarom povezuje više stvari: obojica su rođeni 1945. godine; obojica su šesti po redu nadbiskupi nakon ponovne uspostave Vrhbosanske i Beogradske nadbiskupije koje su bile pod otomanskom vlašću kroz više stoljeća. Podsjetio je da je Beogradska nadbiskupija trebala zaživjeti prije sto godina, ali se to dogodilo tek 10 godina kasnije. „S radošću čestitam obljetnicu Tebi, dragi brate Nadbiskupe, i ovoj mjesnoj Crkvi da se po slavlju obnovi, ohrabri i prepozna svoje poslanje“, kazao je kardinal Puljić pohvalivši što su u Beogradskoj nadbiskupiji u posljednje vrijeme puno učinili na upoznavanju vlastite povijesti. „Bila je to burna povijest od samih početaka uz puno iskušenje i izazova. Važno je upoznati povijest kako bi znali na čemu stojimo i kako bi imali budućnost“, rekao je kardinal Puljić napominjući važnost upoznavanja identiteta i vlastitog poslanja. „Ova mjesna Crkva ima jedno važno poslanje, a to je svjedočenja evanđelja, svjedočenje Isusa Krista u situaciji koju proživljava svjesna da Krist vodi Crkvu služeći se ljudima“, istaknuo je kardinal Puljić.

Napominjući da u Beogradskoj nadbiskupiji katolička zajednica kao manjinska živi s većinskom pravoslavnom zajednicom i drugim vjerskim zajednicama te da postoje brojni miješani brakovi, kardinal Puljić je kazao da su pozvani pomoći ljudima da otkriju i upoznaju Boga. Podsjetivši na Isusove riječi upućene apostolima da ih više ne zove slugama nego prijateljima, naglasio je da je glavni zadatak Crkve naviještati božansku objavu te je prenositi na buduća pokoljenja i ljudima pomoći, poštujući slobodu savjesti, da Boga upoznaju, zavole i prihvate te ostanu u Božjoj ljubavi i u toj ljubavi otkriju smisao života.

„Ovaj jubilej također trebao obnoviti jedinstvo, slogu i isti cilj ove mjesne Crkve“, rekao je kardinal Puljić podsjećajući da Isus poziva sve koji žele ići za njim da se odreknu sebe i uzmu njegov križ te idu za njima. Dodao je da problemi unutar Crkve najčešće dolaze upravo od nespremnosti da se uzme Kristov križ i želje da se nametne vlastito mišljenje kao najmudrije. „Zato papa Franjo tako često poziva na poniznost jer samo ponizne osobe mogu biti hrabri vjernici. Oholica ne može biti vjernik jer je bahat i pun sebe i ima već svog Boga. Ponizan vjernik je onaj koji je spreman Božju prihvatiti i živjeti“,. kazao je kardinal Puljić ističući potrebu da vjernik svoje misli uskladi s Kristovom riječju i prema toj riječi živi i životom svjedoči. „Kristov križ je pratio povijest ove mjesne Crkve, a pratit će ga i dalje jer mi Krista raspetog slijedimo Želim da svatko od nas u Kristovu križu otkrije izvor nade i snage da može svagdanji život živjeti i svjedočiti te zračiti nadom koju trebamo unijeti u ovaj svijet“, kazao je kardinal Puljić.

Na kraju Mise nadbiskup Hočevar je pročitao proglas kojim je najavio početak priprema za održavanje prve Sinode Beogradske nadbiskupije. „Danas, dana Gospodnjega 26. listopada 2014. godine, mi okupljeni vjernici iz svih župa, zajedno s predstavnicima ustanova Bogu posvećenog života... preuzimamo odgovornost za dobru pripremu Dijecezanske sinode tijekom narednih godina, da bismo na zasjedanjima pod vodstvom Duha Svetoga mogli uroditi dobrim plodovima spoznanja i svjedočenja preko riječi, djela i odluka koje će biti na slavu Božju i za jedinstvo Crkve i kršćanstva, a osobito na spas besmrtnih duša“, kazao je nadbiskup Hočevar napominjući da će službeni početak priprema po svim župama obilježiti 29. studenog 2014.

Godine 1914. između Kraljevine Srbije i Svete Stolice sklopljen je Konkordat kojim je ustanovljena Beogradska nadbiskupija. Pod jurisdikciju Nadbiskupije potpadala je i sufraganska Skopska biskupija. Prvi nadbiskup, Rafael Rodić, došao je na službu 1924. godine. Nakon Rafaela Rodića, Beogradsku nadbiskupiju vodili su: Josip Ujčić (1936–1964), Gabrijel Bukatko (1964–1980), Alojzije Turk (1980–1986), Franc Perko (1986–2001) i sadašnji nadbiskup Stanislav Hočevar, koji je za beogradskog nadbiskupa imenovan 31. III 2001. godine. Površina današnje nadbiskupije iznosi oko 50.000 km2 i obuhvaća cijelu Srbiju bez Vojvodine i Sandžaka, a broji oko 40.000 vjernika. Papa Ivan Pavao II formirao je 1986. godine Beogradsku metropoliju, kojoj pripadaju i Subotička i Zrenjaninska biskupija. Godine 1997. formirana je Biskupska konferencija Jugoslavije, u kojoj je šest biskupa: zrenjaninski, subotički, barski, kotorski, prizrenski apostolski administrator i beogradski, koji je ujedno i predsjednik BK. Biskupska konferencija u današnjem obliku osnovana je 2001. g. kao Međunarodna biskupska konferencija svetih Ćirila i Metodija i sačinjavaju je biskupije Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Nadbiskupija je podijeljena na 16 župa: šest župa u Beogradu, uz župe u Valjevu, Šapcu, Boru, Zaječaru, Nišu, Kraljevu, Kragujevcu, Kruševcu, Smederevu i Ravnoj Reci. U okviru kragujevačke župe nalazi se kapelica u Kruševcu, a u okviru Ravne Reke kapelice u Užicu i Vrnjačkoj Banji. Pored dijecezanskih sveštenika, u Beogradskoj nadbiskupiji djeluju i redovnici sljedećih redovničkih zajednica: franjevci Provincije Bosne Srebrene, lazaristi Slovenske provincije, isusovci Hrvatske provincije i salezijanci Slovenske provincije. Tu su i redovnice: milosrdnice, usmiljenke, Isusove male sestre i zajednica sestara službenica Bezgrešne Djevice Marije. Djeluju i dva laička pokreta: Pokret fokolara i Neokatekumenski put. (kta)


foto

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Sarajevo,  Ned, 23. Sij. 2022.

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Vijeće za liturgiju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. Franje Komarice, održalo je u Sarajevu, u subotu 22. siječnja 2022. svoju redovitu sjednicu.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Na treću nedjelju kroz liturgijsku godinu, posvećenu produbljivanju Svetoga pisma, Papa je u vatikanskoj bazilici slavio misu pozivajući vjernike da otkriju pravo Božje lice koje nije nikada udaljeno i ravnodušno, nego uvijek čovjeku blisko.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Papa Franjo pozvao je u nedjelju, 23. siječnja sve vjernike da se u srijedu 26. siječnja pridruže molitvi za mir u Ukrajini.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sjedinjene Američke Države,  Ned, 23. Sij. 2022.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sveučilište je osnovao američki katolički nadbiskup John Carroll. Sveučilište Georgetown danas je jedna od najuglednijih obrazovnih i znanstvenih institucija u SAD-u.