Novi broj časopisa Lađa otvara pitanja kako tehnologija mijenja vjeronaučnu nastavu, od digitalnih alata i umjetne inteligencije do izazova i prilika u radu s djecom digitalnog doba.
„Od vjeroučitelja se danas očekuje ne samo sposobnost snalaženja u digitalnim okruženjima, već i kritičko vrjednovanje tih alata te promišljeno i odgovorno integriranje tehnologije u pedagoško-didaktički proces. Potrebno je razumjeti da digitalni mediji ne samo da omogućuju prijenos informacija, već oblikuju mentalitet, stvaraju novi jezik i mijenjaju hijerarhiju vrijednosti. Učenici – osobito oni rođeni u digitalnom dobu, tzv. nativi digitali – odrastaju u kulturi višeosjetilne komunikacije, preferiraju vizualne sadržaje nad linearnim narativima i uvelike usvajaju znanje putem intuitivnih, interaktivnih formata. Takav kognitivni okvir zahtijeva i novi vjeronaučno-pedagoški pristup“, piše urednica časopisa Lađa prof. dr. sc. Ružica Razum u uvodnom promišljanju novoga broja s temom Izazovi u nastavi vjeronauka u digitalnom dobu.
Da bi se ostvario takav pristup prenošenju vjerskih istina na nastavi vjeronauka i u predškolskom vjerskom odgoju, teorijski okvir u svojim promišljanjima dale su Ana Vukasović sa stajališta stručnog suradnika logopeda u privatnim katoličkim vrtićima i dr. sc. Marija Jurišić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Doc. dr. sc. Antonia Čačić dala je zanimljiv pogled na umjetnu inteligenciju i njen odnos s kreativnošću u članku Oponašanje likovnosti u radovima generiranim umjetnom inteligencijom, a stručan pogled na životni kontekst obilježen digitalnom stvarnošću dao je prof. dr. sc. Danijel Labaš u intervjuu koji je vodila prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, dok je viša savjetnica dr. sc. Gordana Barudžija pisala na temu Vjeronauk u digitalnom okruženju: izazovi i prilike.
U kreiranje ovoga broja časopisa Lađa uključili su se i mnogi vjeroučitelji sa svojim neposrednim iskustvom rada u školi, kao i odgojiteljice koje rade s najmlađim uzrastima. Grozdana Drašković pisala je na temu Nove mogućnosti učenja i poučavanja u digitalno doba, a Katarina Pučar podijelila je svoje iskustvo u članku Učiti digitalno, misliti kritički. U ovome broju pisali su i Janja Škraba Stanešić (s konkretnim primjerima unaprjeđenja nastave vjeronauka), Katarina Paić koja je predstavila digitalne alate za suradnju, Tomislav Krušlin koji je predstavio povijesne likove bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, te Kristina Raič koja je opisala metodu debate. Marica Celjak piše od umjetnoj inteligenciji, a Ozana Mirosavljev Grgić kako u učeničkim radovima prepoznati jesu li učenici istraživali samostalno ili su temu prepustili ChatGPT-u. Jelena Krznar predstavila je obilježavanje 15. obljetnice osnutka Bjelovarsko-križevačke biskupije, a Julijana Armanda pokazala je kako vjeroučitelj razrednik može u svom radu koristiti fotografiju.
U ovome broju donosimo i igrokaz Pjesma brata Sunca koji je u stihovima ispjevala Valentina Štimac, kao i priču stalne suradnice Ivanke Pejić, a rubrici Prilozi vjerskom odgoju najmlađih svoj doprinos dale su odgojiteljice Snježana Catela, Jasmina Cerovec, Ivana Mlađan i Ana Košković, dok članke u vidu osobnih promišljanja potpisuju stalni suradnici časopisa Lađa. (kta/ika)
Sarajevo, sri, 31. pro. 2025.
Mostar, čet, 20. stu. 2025.
Banja Luka, sub, 15. stu. 2025.
Sarajevo, uto, 11. stu. 2025.
Rim, ned, 09. stu. 2025.
Sarajevo, sub, 08. stu. 2025.
Mostar, sub, 08. stu. 2025.
Bruxelles, sub, 08. stu. 2025.
Vatikan, sub, 08. stu. 2025.
Vatikan, sub, 08. stu. 2025.
Vatikan, sub, 08. stu. 2025.