Katolički tjednik

Kad bolesno društvo liječi pojedinca


Sarajevo,  Sri, 02. Rujan 2020.

Katolički tjednik br. 35

Katolički tjednik br. 35

Iskustvo da zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu – da ozdravi, proizvelo je izreku, odnosno molitveni zaziv: „Bože, zdravlja, a za ostalo ćemo lako!“ Iz istoga je misaonoga korijena izrasla tvrdnja: zdravlje je najvažnije. I premda će se svatko normalan dobrano s ovime složiti, ipak valja upozoriti kako se ni uz što ne smije olako stavljati ocjena: „najvažnije“. Unatoč činjenici da bolest čovjeku u trenutku promijeni prioritete, razvidno je kako postoji mnogo fizički i psihički zdravih ljudi koji su u srži svoga bića nesretni. To onda upućuje kako se ni zdravlje – bez obzira na njegovu neizmjernu važnost – ne smije apsolutizirati. Štoviše, valja upozoriti da se ni do njega ne smije dolaziti „po svaku cijenu“. Razdoblje aktualne pandemije koronavirusa – koju god pozadinu imalo – također je vrijeme kušnje, s dominantnim pitanjem: na što je sve čovječanstvo spremno? Može li se preko mrtvih gaziti ka rješenju problema?

Povijest civilizacija prepuna je priča i slučajeva koji ilustriraju što se događa kada čovjek baš sve podredi jednomu materijalnom cilju. Vjerojatno danas najpoznatiji i možda najdrastičniji jest onaj oličen u imenu dr. Josefa Mengelea (1911. – 1979.). Podsjećanja radi, riječ je o nacističkom liječniku koji je zbog svojih pokusa na živim ljudima u Auschwitzu dobio nadimak „Anđeo Smrti“. S obzirom da je prije Drugog svjetskog rata imao doktorat iz antropologije, angažman u koncentracijskom logoru iskoristio je kao priliku za nastavak antropoloških studija s naglaskom na istraživanje nasljednosti. Ne mareći za fizičku ili emocionalnu patnju ljudi, izvodio je svoje pokuse. Poglavito se zanimao za blizance, ljude patuljasta rasta i tjelesnih nepravilnosti. Kao posljedica svega bio je odgovoran za slanje zatočenika u plinske komore. O kakvoj je osobi riječ, ponajbolje je opisao povjesničar Zdenek Zofka u svojoj knjizi Pronađene bi bile metode za sve koji ne žele sudjelovati – Günzburg u vrijeme nacional-socijalizma, kada je napisao da Mengele nije bio bolesni sadist ni fanatični nacionalsocijalist, nego „beskrajno ciničan“ te je svoje žrtve promatrao, ne kao ljude, nego kao „već mrtvi materijal“.

Ako se ovo može uzeti kao adekvatan opis rečenoga bezumnika, onda se današnje zapadno društvo također može označiti kao „cinično“. Dok će se svim silama zauzimati za različita prava i kojekakva „prava“ ljudi, istodobno će se prema nerođenim ljudskim bićima, koja se stručno nazivaju embrijima, odnositi uistinu kao prema mrtvom materijalu. Iz takvog će onda „materijala“ bez ikakvih problema uzimati matične stanice koje će služiti kao sredstvo za terapiju. Problem je što se pri tome postupku uništava embrij. Hrvatskoj je javnosti u intervjuu za jedan dnevnik taj problem 2006. jednostavno objasnio tadašnji predsjednik Papinske akademije za život kardinal Elio Sgreccia (1928. – 2019.) rekavši: „Da bi se dobile embrionalne matične stanice, treba uništiti jedno ljudsko biće. Embrij je ljudsko biće koje mora imati dignitet čovjeka. Ne smije se ubiti nijedna osoba kako bi se razvio neki lijek ili terapija.“

Tu pak dolazimo do aktualne situacije izazvane pandemijom COVID-19 i realne opasnosti da put do pronalaska cjepiva vodi preko crne staze zločina. Dok se razgovara o odobrenju američkog predsjednika Donalda Trumpa za korištenje krvne plazme u liječenju zaraženih koronavirusom, koja transfuzijom antitijela (valjda) pomaže oboljelima, dotle je nužno ukazati na bezbožnost i ljudsku bešćutnost genetskih cjepiva (tzv. cjepiva nove generacije) koja su proizvedena na bazi stanica uzetih od abortiranih ljudskih embrija. Premda je očito kako se u svijetu vodi „hladnoratovska“ utrka za pronalaženjem lijeka protiv navedene pošasti, ipak iz etičke perspektive gledano jasno je da moraju postojati ograničenja. Tako valja istaknuti da, kao i u slučaju dr. Mengelea, „korištenje, manipulacija i uništavanje ploda, u praksama protiv života i protiv čovjeka, ni na koji način nisu etički i moralno prihvatljivi“. Poglavito što još uvijek nitko sa sigurnošću ne može govoriti o mogućim neželjenim posljedicama i autoimunim reakcijama. Također, na (bio)genetičarima je da odgovore na koji način će ova „cjepiva nove generacije“ utjecati na ljudski genom. Drugim riječima: Kakva će se djeca rađati nakon što njihovi roditelji budu tretirani genetskim cjepivima. 


Piše: Josip Vajdner

 
Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba
Treći dan 32. Mladifesta: Misu slavio nadbiskup Wojda, katehezu držao kardinal Sarah…

Međugorje,  Uto, 03. Kol. 2021.

Treći dan 32. Mladifesta: Misu slavio nadbiskup Wojda, katehezu držao kardinal Sarah…

Program trećeg dana 32. Mladifesta počeo je molitvom koju je na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova u Međugorju predvodio međugorski fra Marinko Šakota.

VIDEO: Papina molitvena nakana za kolovoz posvećena potrebi obnove Crkve

Vatikan,  Uto, 03. Kol. 2021.

VIDEO: Papina molitvena nakana za kolovoz posvećena potrebi obnove Crkve

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u utorak, 3. kolovoza video s Papinom molitvenom nakanom za mjesec kolovoz koja glasi: „Crkva na putu: 'Molimo za Crkvu da od Duha Svetoga primi milost i snagu da se obnavlja u svjetlu evanđelja'“.

Slavlje jubileja i obnove zavjeta u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

Granešina,  Uto, 03. Kol. 2021.

Slavlje jubileja i obnove zavjeta u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

U utorak, 3. kolovoza 2021., u montažnoj župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini, euharistijsko slavlje proslave redovničkih jubileja i obnove zavjeta sestara Kćeri Božje ljubavi predslavio je mons. Vlado Košić, biskup sisački

Gospina milost, Međugorje, Mladifest… i duhovna zvanja

Međugorje,  Uto, 03. Kol. 2021.

Gospina milost, Međugorje, Mladifest… i duhovna zvanja

"Toliki su ovdje otkrili i poziv na svećeništvo i redovništvo te se velikodušno i bez ustezanja stavili na raspolaganje Gospodinu u posvećenome životu”, kazao je fra Miljenko Šteko u svojoj propovijedi na večernjoj svetoj misi drugog dana Festivala