Katolički tjednik

Caritas: doprinijeti ili dobiti?


Sarajevo,  Pet, 17. Prosinac 2021.

Da je čovjek biće koje je izvorno po naravi dobro, svjedoči i to što je sposoban biti solidaran; što je spreman ponuditi pomoć u teškim trenutcima; i što u konačnici smogne snage zatražiti oprost i oprostiti. Tako se i u Bosni napaćenoj očitovanje ljudskosti dogodi upravo onda kada „zagusti“: kada zemlju zadese prirodne nepogode, kada pritisne bolest i kada – iz bilo kojih razloga – zavlada oskudica. Mnogo je, na tom tragu, priča iz vremena posljednjega rata koje potvrđuju rečeno. Mnogi će iz iskustva kazati kako se tada dijelila i „posljednja korica kruha“ i kako su se ljudi zanimali jedni za druge. Sve se to polako urušavalo – kao i inače – onoga trenutka kad je đav'o „upetljao svoje prste“, tj. kada je došao novac; odnosno kada je uspio čovjeka uvjeriti kako je ispravno okoristiti se na tuđoj nesreći: preprodavanjem humanitarne pomoći, mešetarenjem glede građevinskog materijala za obnovu; iskorištavanjem ljudske potrebe za komunikacijom sa svojim najmilijima koje nisu bili u mogućnosti vidjeti duže vrijeme… U takvom se ozračju onda rodilo uvjerenje: „Ja imam pravo na to…“ Pravo na paket (u Sarajevu se govorilo gibiru); pravo na šporet i drva; pravo na stakla za prozore; pravo na popravak krova; pravo na novčanu pomoć; i pravo na gotovo sve što se može zamisliti. Tako su razdori u zajednicama bili proporcionalni pristizanju različite pomoći. A s obzirom da je mnogo toga od navedenoga išlo preko Caritasa, onda je on postao sinonimom za „dobivanje“ – što je u biti pogrješno poimanje djelotvorne kršćanske ljubavi.

Pitajući se kako je moguće da oni koji su iskusili neimaštinu te iz nje proizišlu solidarnost začas sve zaborave i postanu egocentrični, nalazimo kako je to napast prisutna od „postanka svijeta“. Sveti Pavao ju jednostavno obrazlaže riječima: „Po nutarnjem čovjeku s užitkom se slažem sa Zakonom Božjim, ali opažam u svojim udovima drugi zakon koji vojuje protiv zakona uma moga i zarobljuje me zakonom grijeha koji je u mojim udovima“ (Rim 7,22-23). Pojedinac, dakle, čineći grijeh koji dolazi iz njegove nutrine, tj. iz „srca čovječjega“ (usp. Mk 7,21-23), pristaje na napast „imanja“ i „koristoljublja“ koju mu sotona svakodnevno priređuje. Stoga se i događa premještanje shvaćanja bîti onoga što jest Caritas. Umjesto širokogrudna pitanja „Što mogu doprinijeti?“, očituje se uskogrudnost traženja „Što mogu dobiti?“ Ona pak nestaje u trenutcima kada se ljudi u cjelini osjete ugroženima. A to se tako zorno moglo vidjeti prilikom katastrofalnih poplava koje su 2014. pogodile BiH; a također i tijekom kolapsa koji je nekoliko puta nastupio uslijed ogromnih snježnih oborina.

Zato je logično promišljati: jesu li zbilja potrebne kolektivne nevolje kako bi čovjek djelovao prema načelima ljubavi. Katolički je stav sublimirao papa Benedikt XVI. u svojoj enciklici Deus caritas est od 25. prosinca 2005. kada je napisao: „Slijedeći primjer koji nam pruža prispodoba o milosrdnom Samarijancu, kršćanski je karitativni rad u prvom redu jednostavno odgovor na ono što, u određenoj situaciji, predstavlja neposrednu potrebu: gladne nahraniti, gole odjenuti, skrbiti za bolesne i liječiti ih da ozdrave, zatvorenike pohoditi, i tako dalje“ (br.). To je zapravo očitovanje vjere konkretnim djelima. Bez suvišnih razglabanja koja uvijek vode ka besplodnu umovanju. Tom je prispodobom (usp. Lk 10,30-37) Isus poslao poruku kako prvenstvo nad traženjem uzroka stanja u kome se netko našao, ima djelovanje s ciljem izbavljenja iz nevolje i vraćanja dostojanstva.

Pri tomu se, uistinu, na ovdašnjim prostorima pokazuje istinitom narodna izreka da „umiljato janje dvije majke doji, a bezobrazno tri“. Drugim riječima, oni koji se „znaju snaći“, oni će svoju situaciju predstaviti kao najtežu te onda „čista obraza“ tražiti pomoć. A takvi su najčešće u manjoj potrebi, nego oni koji šute i trpe. Na tom je tragu zanimljivo pročitati testament poznatoga Sarajlije Hadži-Makse Despića napisan prije stotinu godina, 29. III. 1921., u kome uz ostalo kaže: „Poslije moje smrti ostavljam sirotinji, bez razlike vjere – onoj sirotinji da se podijeli, koja ne prosi po sokaku, nego onima koji na godine sjede kod kuće nemoćni, stari i bolesni iz kuće ne izlaze“, pa onda određuje „srpskoj“ sirotinji 1 000 dinara, a po 500 „rimokatoličkoj“, „muslimanskoj“ i „jevrejskoj“. Dakle, onima koji ne znaju, niti mogu svoje stanje „popularizirati“ te onda i profitirati.

Deset godina poslije citirana testamenta u glavnom je gradu BiH tadašnji nadbiskup Ivan Ev. Šarić (1871. – 1960.) utemeljio Caritas Vrhbosanske nadbiskupije čime je zapravo samo institucionalizirao već postojeću djelotvornu kršćansku ljubav koja se u ovoj mjesnoj Crkvi zrcalila u pomaganju siromasima svake vrste. To su nakon komunističke zabrane djelovanja mogli, u teškom i žalosnom vremenu posljednjega rata, iskusiti mnogi – neovisno o nacionalnoj ili religijskoj pripadnosti.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Nedjelja Božje riječi u župi Orašje

Orašje,  Pon, 24. Sij. 2022.

Nedjelja Božje riječi u župi Orašje

Na treću nedjelju kroz godinu, 23. siječnja 2022. u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Orašju treći puta je obilježena Nedjelja Božje riječi

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Sarajevo,  Ned, 23. Sij. 2022.

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Vijeće za liturgiju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. Franje Komarice, održalo je u Sarajevu, u subotu 22. siječnja 2022. svoju redovitu sjednicu.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Na treću nedjelju kroz liturgijsku godinu, posvećenu produbljivanju Svetoga pisma, Papa je u vatikanskoj bazilici slavio misu pozivajući vjernike da otkriju pravo Božje lice koje nije nikada udaljeno i ravnodušno, nego uvijek čovjeku blisko.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Papa Franjo pozvao je u nedjelju, 23. siječnja sve vjernike da se u srijedu 26. siječnja pridruže molitvi za mir u Ukrajini.