Katolički tjednik

Tehnološki napredak jede svoju djecu


Sarajevo,  Pon, 29. Studeni 2021.

S prvim se hladnijim danima veći gradovi gospodarski nerazvijenijega svijeta suočavaju s mnogobrojnim problemima uzrokovanim potrebom zagrijavanja prostora. U Bosni i Hercegovini najakutniji je izazov: smog. Dovoljno je s planina pogledati prizore gradova koji se doslovce guše u magli i onečišćenu zraku koga se opisuje i kao „tihoga ubojicu“. Osim divlje gradnje na prostorima gdje se to ni u kojem slučaju ne bi smjelo raditi – jer se time onemogućava normalno strujanje zraka – osnovni su uzroci tomu: čvrsta goriva za proizvodnju topline te ispušni plinovi automobila. A koliko je to tegobno i frustrirajuće, svjedoči i činjenica da je postalo predmetom općepoznata bosanskoga humora – kada čovjeku ništa drugo ne preostaje nego se od muke nasmijati. Tako se netko dosjetio urbane cjeline zatrpane smogom usporediti s Marsom; pa u šali pita prijatelj prijatelja: „I, kako je na Marsu?“, a ovaj mu odgovara: „Ma sve je fino, samo nema atmosfere.“ Očito je, uistinu, kako Zemlja neće biti planet za život ako ga se prepusti uništavanju prouzročenu čovjekovim djelovanjem. Stoga bi se sintagmu „Revolucija jede svoju djecu“ moglo prereći u „Tehnološki napredak jede svoju djecu!“ I bez obzira što na prvu izgleda kako su ovo teme iz domene ekologije, u temelju stoji promišljanje o smislu čovjekova postojanja.

Odgovor na dio ove problematike nastojala je ponuditi 26. UN-ova konferencija o klimatskim promjenama (COP26) koja je održana u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenoga 2021. Riječ je o summitu Konferencije stranaka (Conference of the Parties – COP) na kome su sudjelovale zemlje koje su potpisale Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) – ugovor koji je stupio na snagu 1994. Zbog klimatskih promjena kojima svjedoči čovjek današnjice, mnogi su ovaj događaj ocijenili najznačajnijim još od vremena Pariškog sporazuma 2015. – kada su se sve potpisnice UNFCC-a složile zadržati povećanje globalnoga zagrijavanja znatno ispod 2ºC (najčešće se govori o razini od 1,5ºC). Odatle je upozoravano kako COP26 mora postaviti ambicioznije ciljeve za okončanje svog doprinosa klimatskim promjenama. U prvom redu iznaći način smanjenja uporabe fosilnih goriva. Međutim, kako je rekao glavni tajnik UN-a Antonio Guterres: „Obećanja zvuče prazno kada industrija fosilnog goriva i dalje prima tisuće milijardi subvencija (…) i kada države još grade elektrane na ugljen.“ Ipak, „znacima koji pružaju nadu“ ocijenio je obećanja 20-ak zemalja da će do kraja 2022. prekinuti financiranje projekata fosilnih energija u inozemstvu; 40-ak ih je dalo izjavu o pretvaranju ugljena u čistu energiju; a neke su države formirale i koaliciju radi napuštanja uporabe nafte i plina. No, kao po običaju, najmanje podrške ovomu dali su najveći onečišćivači svijeta čije industrije uvelike ovise o ugljenu, poput Australije, SAD-a, Kine i Indije. Naprosto, „napredna“ se društva ne žele odreći svojih privilegija i – u konačnici – prihoda, a ona koja su u zaostatku, još uvijek nemaju izbora. Odatle je, uz obećanja financijske pomoći za očuvanje šuma i žrtve klimatskih katastrofa, možda najveći domet ove konferencije to da države moraju mjeriti i dostavljati ažurirane informacije o svojim emisijama stakleničkih plinova godišnje, pa ćemo barem službeno znati tko svijet najviše truje.

U tom smislu kao odgovor stručnjaci sugeriraju nekoliko koraka koje je nužno poduzeti ukoliko se želi sačuvati planet Zemlju. Najprije valja odustati od fosilnih goriva kao što su: nafta, plin, a osobito ugljen (u Bosni bi rekli ćumur), čijim se sagorijevanjem oslobađa ugljični dioksid (CO2) u atmosferu zadržavajući toplinu i podižući globalne temperature; onda, potrebno je smanjiti emisiju metana koji se ponajviše oslobađa izgaranjem prirodnog plina tijekom vađenja nafte i lošim načinom odlaganja smeća; potom prijeći na obnovljive izvore energije (dekarbonizacija) korištenjem vjetra i sunca; zatim, napustiti benzin i dizel kao gorivo za automobile i prijeći na električna vozila te smanjiti broj letova zrakoplovima; onda zasaditi više stabala, šume izvrsno upijaju CO2 iz atmosfere; te dati financijsku pomoć siromašnijim zemljama – što je zapravo poziv na više pravičnosti i globaliziranje solidarnosti u svijetu.

Sve nas to dovodi do zahtjeva „ekološkoga obraćenja“ o komu je papa Franjo nekoliko puta govorio. Osim u enciklici Laudato si', na osobit način u postsinodalnoj apostolskoj pobudnici Querida Amazonia - Ljubljena Amazonijaod 2. veljače 2020. kada je istaknuo da „'pravi ekološki pristup postaje uvijek društveni pristup' koji u rasprave o okolišu mora uključiti pitanje pravednosti kako bi se čuo 'i vapaj Zemlje i vapaj siromašnih' (LS 49). Cjelovita ekologija povezuje tako čuvanje prirode s pravednošću za one najsiromašnije i u najnepovoljnijem položaju na Zemlji, koji su Božje povlašteno opredjeljenje u objavljenoj povijesti“ (br. 66).


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

33. Mladifest u Međugorju održava se od 1. do 6. kolovoza

Međugorje,  Pet, 20. Svi. 2022.

33. Mladifest u Međugorju održava se od 1. do 6. kolovoza

33. Mladifest – Međunarodni molitveni festival mladih održat će se i ove godine u Međugorju od 1. do 6. kolovoza. Geslo ovogodišnjeg Mladifesta je ‘Učite od mene i naći ćete mir’ (Mt 11, 28-30)

Međureligijska radionica Regionalnog ureda Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih regije Posavine i Medžlisa islamske zajednice Odžak

Odžak,  Pet, 20. Svi. 2022.

Međureligijska radionica Regionalnog ureda Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih regije Posavine i Medžlisa islamske zajednice Odžak

Održana radionica "Život, žena i dijete bez nasilja i diskriminacije te puna jednakopravnost u porodici i društvu"

Nadbiskup Gallagher: Vatikan je predan teritorijalnoj cjelovitost Ukrajine

Lavov,  Pet, 20. Svi. 2022.

Nadbiskup Gallagher: Vatikan je predan teritorijalnoj cjelovitost Ukrajine

Vatikanski tajnik za odnose s državama mons. Paul Richard Gallagher izrazio je ljubav pape Franje prema ukrajinskome narodu i njegovu predanost miru, susrećući mjesne vlasti u Lavovu

Papa: Scholas Occurrentes ima sposobnost stvarati pjesništvo i promjenu

Vatikan,  Pet, 20. Svi. 2022.

Papa: Scholas Occurrentes ima sposobnost stvarati pjesništvo i promjenu

Sveti Otac je u četvrtak, 19. svibnja u popodnevnim satima susreo međunarodni pokret Scholas Occurrentes, koji je nedavno priznat kao udruga vjernika međunarodnog karaktera