Katolički tjednik

Katolički blok


Sarajevo,  Pon, 28. Lipanj 2021.

Kada se govori o „zapadnoj civilizaciji“, u prvom se redu misli na zemlje koje su po završetku II. svjetskoga rata ostale s demokratske strane „željezne zavjese“. Međutim, danas u gospodarsko-političkoj zajednici europskih naroda, nazvanoj Europska unija, postoji 27 država s dijametralno različitom poviješću, tehničkom razvijenošću pa i svjetonazorskim pogledima, da se vrlo teško može govoriti o identifikacijskom zajedništvu u civilizacijskom smislu. Poglavito što je ta nadnacionalna organizacija odbila u svoj Ustav uvrstiti priznanje da je nastala (i) na kršćanskim temeljima. I dok je to na jednoj strani izvor nesuglasica, istodobno predstavlja i mogućnost za vraćanje Staroga kontinenta jedinoj stvarno ujedinjujućoj snazi koja izvire iz nauka Isusa Krista i njegove Crkve. U tome potencijalnome procesu ključnu bi ulogu mogle odigrati upravo one zemlje koje su iskusile nevolju jednoga bezbožnog režima te imaju svijetle primjere u svojoj prošlosti, ali i današnje vodstvo koje daje znakove nade. Države koje bi tako činile – uvjetno rečeno – katolički blok smještene su od Baltika do Jadrana: Poljska, Slovačka, Mađarska (i Hrvatska).

Prva, gledano od sjevera prema jugu, jest Poljska. Prema procjenama iz 2020., ona ima 38,3 milijuna stanovnika od kojih se oko 93,5% izjašnjava katolicima. Ostatak su uglavnom pripadnici ostalih kršćanskih denominacija. Riječ je o zemlji bremenite prošlosti koju je gazio i nacizam i komunizam. Simbol otpora poljskoga naroda ovim zlima zasigurno je Karol Józef Wojtyła, odnosno Sveti papa Ivan Pavao II., rođen u Wadowicama 1920. Čovjek kojega su se komunisti bojali i koji je na kraju uvelike doprinio padu toga bezbožnoga sustava. Danas pak ovu državu predvode katolici: predsjednik Andrzej Duda i premijer Mateus Morawiecki. Kako nije riječ samo o „papirnatim vjernicima“, ilustrira podatak da je u Poljskoj pobačaj skoro u potpunosti onemogućen, štiteći tako živote nerođenih, te je zabranjen rad nedjeljom, uključujući i rad supermarketa i drugih trgovina. Svojedobno je u intervjuu za Radio Mariju Poljske premijer istaknuo kako je njegova želja Europu re-kristijanizirati…

Slijedi zatim Slovačka koja,prema procjenama, u 2021. ima 5,5 milijuna stanovnika. Od toga je gledano prema popisu iz 2011.: 75,9% kršćana od kojih je 62% rimokatolika; 0,5 ostalih; nereligioznih 13,4 %, te 10,6 % bez odgovora o svojoj vjerskoj pripadnosti. I njihova prošlost u zajednici s Češkom govori o komunističkom zlu koje su nadvladali. Oličenje slovačke borbe protiv toga režima jest kardinal Ján Chryzostom Korec, DI (1924. – 2015.). Riječ je o čovjeku čiji je život najsličniji životima prvih kršćana. Za svećenika je zaređen 1950., a biskupsko posvećenje imao je godinu poslije postajući tako najmlađi katolički biskup na svijetu (s 27 godina). Skoro cijeli svoj vijek djelovao je u tajnosti. Danju bi radio kao tvornički radnik ili čistač ulica, a noću i u slobodno vrijeme organizirao bi duhovne obnove za studente i svećenike te predvodio podzemnu Crkvu. Od 1960. do 1968. robijao je u zatvoru gdje je duhovno skrbio za zatvorenike. Današnji pak premijer Slovačke je praktični katolik Eduard Heger kojije u slobodno vrijeme obavljao nekoliko službi unutar Katoličke Crkve.

Od svih navedenih zemalja možda je medijski najeksponiranija Mađarska, s obzirom na politički put koji čvrsto drži premijer Viktor Orbán, kalvinist i otac petero djece. Njegova zemlja, prema procjenama, u 2021. ima 9,73 milijuna stanovnika. Sukladno popisu iz 2011.: 54,3% su kršćani, a od toga 39% katolici, 11,8% protestanti, 3,5% drugi kršćani; 0,3% pripada nekoj drugoj religiji; 18,2% se izjasnilo kao nereligiozni; a 27,2% je pitanje o religijskoj pripadnosti ostavilo bez odgovora. Njihov povijesni moralni orijentir jest kardinal József Mindszenty (1892. – 1975.), protivnik nacizma i komunizma, koji je nakon ruske invazije na Mađarsku 1956. potražio utočište u Veleposlanstvu SAD-a te tamo praktično postao zatočenik i bio pušten da ode iz zemlje tek 1971.

Uz ove, uvjetno valja pribrojiti i Hrvatsku s 4,3 milijuna stanovnika, od kojih se na popisu 2011. 86,28% izjasnilo katolicima. Uvjetno, u prvome redu zbog neprovedene lustracije i recidiva komunističkoga režima koji svoje „prste“ imaju u upravljačkim političkim strukturama te društvenih lutanja u moralni relativizam Zapada. Dakako da je nacionalni svjetionik Hrvatima Blaženi kardinal Alojzije Stepinac (1898. – 1960.) i baš se u prihvaćanju njegova lika može sagledati ova hrvatska „uvjetnost“ u katoličkom bloku.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

VIDEO: Papina molitvena nakana za kolovoz posvećena potrebi obnove Crkve

Vatikan,  Uto, 03. Kol. 2021.

VIDEO: Papina molitvena nakana za kolovoz posvećena potrebi obnove Crkve

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u utorak, 3. kolovoza video s Papinom molitvenom nakanom za mjesec kolovoz koja glasi: „Crkva na putu: 'Molimo za Crkvu da od Duha Svetoga primi milost i snagu da se obnavlja u svjetlu evanđelja'“.

Slavlje jubileja i obnove zavjeta u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

Granešina,  Uto, 03. Kol. 2021.

Slavlje jubileja i obnove zavjeta u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini

U utorak, 3. kolovoza 2021., u montažnoj župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini, euharistijsko slavlje proslave redovničkih jubileja i obnove zavjeta sestara Kćeri Božje ljubavi predslavio je mons. Vlado Košić, biskup sisački

Gospina milost, Međugorje, Mladifest… i duhovna zvanja

Međugorje,  Uto, 03. Kol. 2021.

Gospina milost, Međugorje, Mladifest… i duhovna zvanja

"Toliki su ovdje otkrili i poziv na svećeništvo i redovništvo te se velikodušno i bez ustezanja stavili na raspolaganje Gospodinu u posvećenome životu”, kazao je fra Miljenko Šteko u svojoj propovijedi na večernjoj svetoj misi drugog dana Festivala

Pripreme za doživotne zavjete s. M. Antonie Čobanov i s. M. Milane Žegarac

BiH/Hrvatska,  Uto, 03. Kol. 2021.

Pripreme za doživotne zavjete s. M. Antonie Čobanov i s. M. Milane Žegarac

Sestre su za portal Sestara Služavki Maloga Isusa podijelile svoja iskustva sa priprema. Prenosimo ih cijelosti.