Katolički tjednik

Božja Utjeha


Sarajevo,  Pon, 27. Prosinac 2021.

U susretu sa svakodnevicom teško se othrvati navali pesimizma. Osim neostvarenih čežnji ljudskih srca, njemu značajno doprinosi i životni kontekst u koga je uronjen svaki pojedinac. On pak u bosanskohercegovačkom biotopu govori kako je lakše biti „realno beznadežan“, nego „nerealno optimističan“. Jer već više od četvrt stoljeća društvo se kreće „korak naprijed – natrag dva“. Poput starozavjetnoga vjernika, i ovdašnji je čovjek u kušnji Bogu predbaciti: „Ta zar si Judeju sasvim odbacio? Zar ti duši omrznu Sion? Zašto nas tako biješ te nam više nema lijeka? Nadasmo se miru, ali dobra nema, čekasmo vrijeme ozdravljenja, al' evo užasa!“ (Jr 14,19). Upravo zbog ovoga iznevjerena čekanja da se situacija u ovoj državi normalizira i ustabili nakon ratnih strahota iz 1990-ih, mnogi su odlučili (govori se o dva milijuna ljudi!) svoje mjesto pod svodom nebeskim potražiti negdje drugdje. Štoviše, nije ih malo koji sve glasnije govore kako bi dobro bilo spremiti se „preko granice“ s obzirom da se ovdje ponovno „kuha“. Bezumnici iz političkih krugova – jer ih nije dovoljno nazvati „neodgovornim pojedincima“ – govore o ratu i crtaju nove (vojne) mape od kojih ljude, preživjele posljednji vihor zla, hvata jeza. Hrvati, kao kolateralna šteta ovih procesa i ujedno najmalobrojniji autohtoni narod u BiH, osobito doživljavaju zebnju. Zato je u aktualnom trenutku primarno naći stamenu utjehu koja rađa mirom, najprije u vlastitu srcu, a onda i u čovjekovu okruženju.

Sagledavajući, stoga, globalno stanje, najprije valja konstatirati kako današnji (a koji to ne?) naraštaj živi u ozračju nemira i tjeskobe. Bezbroj ratova i sukoba vodi se diljem planeta Zemlje, ophrvane i izmučene dvogodišnjom pandemijom virusa COVID-a-19 koji je dodatno podijelio ljude i zakomplicirao odnose. I premda je cijeli svijet pogođen ovom pošašću, očito je kako je – uvjetno rečeno – ona na Zapadu ništa manja prijetnja i izazov od onih oružanih na Istoku. U nemogućnosti adekvatno posredovati poruku zašto je cjepivo uistinu potrebno i korisno, restriktivne mjere koje donose pojedine vlade europskih država nerijetko su na rubu razuma, baš kao što je to i svaki frontalni sukob u bilo kojoj zajednici. Zbog toga ljudi i u civiliziranim društvima žive u pravome strahu i zasigurno u znatnoj mjeri već razvijaju posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), sličan onomu od koga obolijeva stanovništvo u ratnim područjima. To rezultira stanjem da oni koji su nekoć, „trbuhom za kruhom“, otišli s ovdašnjih područja u neku od zapadnih zemalja, sada ozbiljno promišljaju o povratku.

No, pored toga razvidno je kako se na raskrižjima svjetskih putova događaju latentni sukobi globalnih sila. Jedan od njih zasigurno je i Bosna i Hercegovina, kao zgusnuta složenost balkanskoga čvora. Politički nemiri, koji generiraju nikad goru situaciju od vremena potpisa Daytonskoga sporazuma, svjedoče tomu. Secesionističke težnje srpske dominantne politike, kao antipod bošnjačkome unitarizmu i razvidnomu nastojanju stvaranja vlastite nacionalne države, jamačno se ne događaju bez podrške i poticaja svjetskih moćnika. Tko je na kojoj (čijoj) strani, moglo se vidjeti u trenutku kada Christian Schmidt nije dobio podršku Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti UN-a kao novi visoki predstavnik u BiH, te mu je onemogućeno u tom svojstvu i govoriti na sjednici ovoga UN-ova tijela. Također, i Hrvati su napokon u podršci Hrvatske i njezinih interesnih partnera dobili određenu potporu koja se ponajviše odražava na proces izmjena Izbornoga zakona te je samim time i trn u oku bošnjačkih unitarista sa zaleđinom turskoga „sultana“ Erdogana. Nedvojbeno je, dakle, da sve što se događa na globalnom geopolitičkom planu ima svoj odraz i na nutarnje odnose u ovoj zemlji, pa se opet pokazuje kako je Bosna (i Hercegovina) onakva kakvom ju drugi žele.

Slične se silnice svjetskih interesa prelamaju i preko područja koje kršćani nazivaju Svetom zemljom: Izrael, Palestina i Jordan. One upućuju, kao i na Balkanu, kako najteže prolaze oni najslabiji i najmalobrojniji. Nacionalno Arapi, kršćani trpe prijetnje i napade, kako od židovskih ekstremista, tako i od arapskih islamista. Na to su upozorila i 13-orica patrijarha i poglavara Crkava u Jeruzalemu u izjavi objavljenoj 13. prosinca 2021. Budući da se suočavaju s agresivnim pokušajima kupnje kršćanskih posjeda u tom gradu, predložili su stvaranje posebne kršćanske kulturne i baštinske zone koja bi „čuvala cjelovitost kršćanske četvrti u Starom gradu Jeruzalemu i... osigurala očuvanje njezina jedinstvenog karaktera i baštine radi dobrobiti lokalne zajednice, našeg nacionalnog života i šireg svijeta“. Što znači više unutarnje sloge i međusobna zajedništva koje bi doprinosilo opstanku, ali i suživotu s drugačijima.

I dok čovjek tek letimice promatra što se sve zbiva u svijetu i oko njega, može zaključiti kako njegova situacija nije jedinstvena i kako mu nije najgore. Ali bi istodobno bilo besmisleno argumentirati kako „uvijek može gore/lošije“. Stoga je legitimno tražiti izlaz i utjehu za svoje stanje. A prva instanca toga procesa jest naći mir za vlastiti život. Njega se pak pronalazi u vjeri koja je kadra u Betlehemskom Djetetu, rođenu prije više od 2 000 godina, prepoznati Boga.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Sarajevo,  Ned, 23. Sij. 2022.

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Vijeće za liturgiju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. Franje Komarice, održalo je u Sarajevu, u subotu 22. siječnja 2022. svoju redovitu sjednicu.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Na treću nedjelju kroz liturgijsku godinu, posvećenu produbljivanju Svetoga pisma, Papa je u vatikanskoj bazilici slavio misu pozivajući vjernike da otkriju pravo Božje lice koje nije nikada udaljeno i ravnodušno, nego uvijek čovjeku blisko.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Papa Franjo pozvao je u nedjelju, 23. siječnja sve vjernike da se u srijedu 26. siječnja pridruže molitvi za mir u Ukrajini.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sjedinjene Američke Države,  Ned, 23. Sij. 2022.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sveučilište je osnovao američki katolički nadbiskup John Carroll. Sveučilište Georgetown danas je jedna od najuglednijih obrazovnih i znanstvenih institucija u SAD-u.