Katolički tjednik

Što bi Isus (u)činio?


Sarajevo,  Pon, 26. Travanj 2021.

Svaki čovjek, svjestan ili nesvjestan toga, nastoji naći svoje mjesto u društvu; nastoji se pozicionirati i biti prepoznat na toj poziciji. Nije tu riječ o karijeri i napredovanju na društvenoj hijerarhiji, nego o izboru životnoga zvanja. Uz njega se najčešće usko veže i poziv koji kaže čime se čovjek bavi u životu – ali ne nužno. Tako će ljudi reći da postoje samo dva, odnosno tri zvanja: otac/majka te svećenik/redovnica, a neki će dodati i liječnik/liječnica. Svaki od njih nosi svoje križeve i radosti, probleme i blagoslove, plač i smijeh. Svaki je na svoj način izazovan i nepredvidljiv. Sveti papa Ivan Pavao II. prigodom svoga apostolskog pohoda BiH u travnju 1997. govorio je bogoslovima i sjemeništarcima u sarajevskoj katedrali da je [svećeničko] zvanje „pustolovina koju se isplati živjeti do kraja!“ „Tajna posve ostvarena života leži u velikodušnome i ustrajnome odgovoru na Gospodinov poziv“, poručio je tada papa Wojtyla uz poticaj: „Otkrijte svu ljepotu darivanja svojega života Njemu, kako biste braći nosili Njegovo Evanđelje spasenja.“ U otkrivanju ovoga zvanja ključnu ulogu igra proces koji se zove: razlučivanje. Riječ je o raščišćavanju svega onoga što priječi čuti glas Božji i prepoznati Njegovu volju – plan koji ima sa svakim živim stvorom. Uslijed materijalne preopterećenosti, gubitka ljestvice vrjednota i zagušenosti životnih komunikacijskih kanala, to u današnjem vremenu postaje još izazovnije i zahtjevnije.

Da je tako, svjedoče i činjenice kako je sve manje onih koji se uopće odluče „provjeriti“ mogu li smisao svoga života ostvariti u duhovnom zvanju. Dok su prije pet-šest godina mala i velika sjemeništa na području BiH bila poprilično puna sjemeništaraca i bogoslova, danas je situacija uvelike drugačija. U školskoj godini 2020./’21. upisano je pet sjemeništaraca u Nadbiskupsko sjemenište Petar Barbarić u Travniku (četiri drugaša i jedan maturant), a u Franjevačkom sjemeništu u Visokom je jedan sjemeništarac i četiri postulanta. Istodobno, u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu je 15 bogoslova (prva godina - 6; druga 1; treća 5; četvrta 2; peta 1) i trojica đakona; na Franjevačkoj teologiji u sarajevskim Nedžarićima je 18 bogoslova (prva godina - 3; druga 4; treća 2; četvrta 5; peta 4) i osam đakona; a u Nadbiskupijskom misijskom međunarodnom sjemeništu Redemptoris Mater u Vogošći je 12 bogoslova. Ovomu treba dodati podatke o četirima ženskim redovničkim družbama sa sjedištem u BiH: Služavke Malog Isusa Sarajevske provincije imaju dvije kandidatice i četiri juniorke (sestre s privremenim zavjetima); Školske sestre franjevke Hercegovačke provincije imaju jednu kandidaticu, dvije postulantice, dvije novakinje i 17 juniorki; Školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina - jednu kandidaticu i 10 juniorki; a Milosrdnice Sv. Vinka Paulskog provincije Majke Divne nemaju ništa od navedenoga. Klauzularne sestre: karmelićanke na Stupu nemaju podmlatka, a klarise na Brestovsku imaju jednu novakinju.

Zasigurno da su razlozi ovim statistikama raznoliki, slojeviti i komplicirani te bi bilo pretenciozno „uprijeti prstom“ i kazati da je samo to. Zasigurno da ulogu igraju: pad nataliteta, individualizam i materijalizam, kao i gubitak religioznoga osjećaja – da ne kažemo vjere. Ono pak na što bi se mogao naglasak staviti jesu uzori i obiteljska molitva. Oni koji kritiziraju ili rezignirano konstatiraju kako je sve manje svećenika i časnih sestara, trebali bi sagledati kako oni sami žive: prepoznaju li da u nekom segmentu življenja mogu biti nekomu nadahnuće, da mogu biti uzor. Sv. Ivan Pavao II. je u citiranom govoru u sarajevskoj prvostolnici 1997. svećenicima kazao: „Predragi, preporučujem vam da ubuduće, čak i po cijenu velikih žrtava, ostanete s povjerenim vam stadom i budete nositelji nade i jasni svjedoci Kristova mira. U obavljanju svojega poslanja postojano čuvajte smisao vašega zvanja i vašega identiteta Kristovih svećenika.“

Također, razvidno je kako je, poglavito u urbanim sredinama, sve manje zajedničke obiteljske molitve. Nerijetko se događa da se u nekom domu molitva naglas izrečena jedino čuje prigodom božićnoga blagoslova obitelji kada župnik dođe. I to često biva navrat-nanos, da (se) što prije završi i da ga isprate preko vrata.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Zlatna misa fra Ante Perkovića

Slavonski Brod,  Ned, 23. Svi. 2021.

Zlatna misa fra Ante Perkovića

Nacionalni Hod za život u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 22. Svi. 2021.

Nacionalni Hod za život u Slavonskom Brodu

Proslava patrona u sarajevskoj župi Briješće

Sarajevo,  Sri, 12. Svi. 2021.

Proslava patrona u sarajevskoj župi Briješće

Proslava sv. Leopolda Bogdana Mandića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sri, 12. Svi. 2021.

Proslava sv. Leopolda Bogdana Mandića u Slavonskom Brodu

Održan online sastanak članova MEKT tima

Sarajevo,  Čet, 13. Svi. 2021.

Održan online sastanak članova MEKT tima

U srijedu, 12. svibnja 2021. održan je online sastanak MEKT tima, na kojem su sudjelovali predstavnici pastorala mladih na nivou biskupskih konferencija Češke, Slovačke, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Austrije

Papin predgovor u knjizi

Vatikan,  Čet, 13. Svi. 2021.

Papin predgovor u knjizi "Kao sol i kvasac"

„Kao sol i kvasac – Napomene za teologiju posvećenoga života Crkve“, naslov je knjige za koju je predgovor napisao papa Franjo

VIDEO: Na današnji je dan prije 40 godina, na Trgu svetoga Petra počinjen atentat na Ivana Pavla Drugoga

Vatikan,  Čet, 13. Svi. 2021.

VIDEO: Na današnji je dan prije 40 godina, na Trgu svetoga Petra počinjen atentat na Ivana Pavla Drugoga

To je dan koji je ušao u kolektivno sjećanje, u kojemu su ljubav i molitva pobijedili mržnju - 13. svibnja 1981.

Humanitarnim turnirom mostarski DOMPES prikupio 31 tisuću kuna za obnovu zagrebačke katedrale

Mostar,  Čet, 13. Svi. 2021.

Humanitarnim turnirom mostarski DOMPES prikupio 31 tisuću kuna za obnovu zagrebačke katedrale

U organizaciji mostarskog DOMPES-a 7. i 8. svibnja održan je Humanitarni turnir u stolnom tenisu pod nazivom "Za Stepinčevu katedralu", a prikupljeni prilozi bili su namijenjeni obnovi zagrebačke katedrale, stradale u potresu