Katolički tjednik

Kolateralna šteta „ahdnamske“ Bosne


Sarajevo,  Pon, 24. Siječanj 2022.

Vjerojatno se najveća opasnost, ako čovjek hoće biti istinoljubiv i pošten, krije u negativnu generaliziranju: da se na osnovu iskustva komunikacije s nekim pojedincem zaključi i poima kako su svi koji se s njime mogu dovesti u izravnu vezu – loši. To se na sociološki trusnim područjima, obilježenim prijeporima o nacionalnom, u načelu veže uz narod. Tako se onda, recimo, u BiH stvaraju optužujuće konstrukcije: „Vi Hrvati…“; „Vi Srbi…“; „Vi Bošnjaci…“ I tu uopće nije važno može li se dotični osobno identificirati s tom kvalifikacijom: „Vi.“ Jer vrlo je moguće kako je njegovo životno opredjeljenje potpuno suprotno od onoga što je povod poopćavanja, ili da se stubokom protivi politici pod čiju je kapu na taj način svrstan. Razvidno je, dakle, da je tako zapravo postao kolateralna, tj. usputna žrtva. Razlog tomu nerijetko leži u činjenici da oni koji generaliziraju, polaze iz pozicije kako je jedino njihovo mišljenje ispravno i sve što se s time ne slaže, jednostavno ne valja te je vrijedno prijezira. Očito kako zbog toga i ne postoji pozitivno generaliziranje – da se na osnovu dobra iskustva doživljena od pripadnika jednoga naroda kaže kako su svi dobri. U kontekstu aktualnoga političkoga promišljanja o budućnosti Bosne i Hercegovine, na osobit način Bošnjaci, već više od dva desetljeća imaju napast shvaćanja kako su svi oni koji ne misle kao njihova dominantna politika, zapravo protiv ove zemlje. Tako onda na istu ravan bivaju poopćeno stavljeni i Hrvati i Srbi – što poglavito stvara frustraciju i odbijanje kod najmalobrojnijeg naroda u BiH.

Uporno isticati kako su hrvatski i srpski politički koncepti i naglasci jedna te ista šovinistička stvar, ne samo da ne odgovara povijesnoj istini, nego je skretnica koja vlak budućnosti vodi u provaliju. Iz jednostavna razloga: kada srpsko političko vodstvo vidi što bošnjačka dominantna politika čini Hrvatima, onda svoje nikad do kraja napuštene zamisli o velikoj Srbiji, samo dodatno u praktičnom smislu radikalizira. Jer ako se hrvatske opravdane težnje za političkom jednakopravnosti izjednačavaju sa srpskim separatističkim težnjama, onda je očito kako je na djelu isključivost koja bi najradije ponovno dijelila ahdname. Upravo onako kako je to u svome predavanju u Omladinskom kulturnom centru Gradačac kazao profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici Šefik Kurdić: „Prije sto godina niste imali gotovo nikoga ovdje. Odjednom, pogledajte, sad bi oni pola Bosne da uzmu. Hajd' što bi ovi uzeli pola Bosne, hoće i ovi neku Herceg-Bosnu. Zamisli sad, pustiš ga u kuću, ti si bio beg, on ti je bio kmet, sluga, i sad sluga postaje jedan od glavnih ljudi ovdje.“

Da bi, dakle, svoje postavke prikazao istinitim, potrebno je sve ostalo dovesti u istu ravan nedobronamjerna i neistinita. A kada se pogleda ne tako davna prošlost, činjenice govore sasvim drugačije. Hrvate stoga frustrira što Bošnjaci-muslimani zaboravljaju sve dobro koje su im učinili: zaboravljaju da su u rat ušli i iz rata izišli kao saveznici; da su muslimanske izbjeglice utočište našle u Hrvatskoj; da je svo naoružanje bošnjačkoj vojsci stiglo preko hrvatskih teritorija; pa i mudžahedini koji su u BiH dolazili u „sveti rat“ – džihad, došli na taj način; da je sva logistika, pa i humanitarna pomoć stizala preko Hrvatske; da je Hrvatska vojska svojom oslobodilačkom akcijom Olujom spasila i Bihać… A tko je komu nanio više zla, to se ne može izračunati jer je svaki ljudski život važan i priča za sebe. Ali je jasno kako su i Hrvati i Bošnjaci u ratu međusobno činili gnusna zlodjela; također nedvojbeno je kako su politike „lutale“ te je među muslimanima postojala ideja o islamskoj državi koja je bila toliko rasprostranjena da je „spuštena“ u bazu te se o tomu pričalo i među običnim pukom; a istodobno je postojala i zamisao među Hrvatima o etnički „čistim teritorijima“ koje valja pripojiti Hrvatskoj. I obje su ove politike tijekom sukoba bivale zastupane ili se odustajalo od njih. Tako da su priče iz sadašnje perspektive o nekoj hrvatskoj agresiji na BiH zapravo maloumne i zlonamjerne. Inzistirati na njima danas bilo bi isto kao govoriti kako Bošnjaci ništa drugo ne žele, nego islamsku džamahiriju BiH.

Kada Hrvati govore protiv Sarajeva kao političkoga simbola, onda je to u načelu argumentirano kritiziranje onih negativnih pojava – poput uvriježena „selamanja“ u javnim institucijama; protjerivanja alkohola (o svinjetini da i ne govorimo) iz mnogih ugostiteljskih objekata; ili predavanja na fakultetima u kategorijama „četnici i ustaše“ – u glavnom gradu kao paradigmi mogućnosti suživota u BiH. Također, besmisleno je crtanje kukastih križeva i slova U na Partizanskom groblju u Mostaru navoditi kao pandan srpskom pjevanju četničkih pjesama i pozivu na klanje. Jer devastiranje toga groblja prvotno je odraz odbojnosti prema komunističkoj ideologiji i činjenici da se više od 50 godina nije smjelo uopće govoriti o zvjerstvima koja su počinili nad hrvatskim pukom.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

33. Mladifest u Međugorju održava se od 1. do 6. kolovoza

Međugorje,  Pet, 20. Svi. 2022.

33. Mladifest u Međugorju održava se od 1. do 6. kolovoza

33. Mladifest – Međunarodni molitveni festival mladih održat će se i ove godine u Međugorju od 1. do 6. kolovoza. Geslo ovogodišnjeg Mladifesta je ‘Učite od mene i naći ćete mir’ (Mt 11, 28-30)

Međureligijska radionica Regionalnog ureda Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih regije Posavine i Medžlisa islamske zajednice Odžak

Odžak,  Pet, 20. Svi. 2022.

Međureligijska radionica Regionalnog ureda Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih regije Posavine i Medžlisa islamske zajednice Odžak

Održana radionica "Život, žena i dijete bez nasilja i diskriminacije te puna jednakopravnost u porodici i društvu"

Nadbiskup Gallagher: Vatikan je predan teritorijalnoj cjelovitost Ukrajine

Lavov,  Pet, 20. Svi. 2022.

Nadbiskup Gallagher: Vatikan je predan teritorijalnoj cjelovitost Ukrajine

Vatikanski tajnik za odnose s državama mons. Paul Richard Gallagher izrazio je ljubav pape Franje prema ukrajinskome narodu i njegovu predanost miru, susrećući mjesne vlasti u Lavovu

Papa: Scholas Occurrentes ima sposobnost stvarati pjesništvo i promjenu

Vatikan,  Pet, 20. Svi. 2022.

Papa: Scholas Occurrentes ima sposobnost stvarati pjesništvo i promjenu

Sveti Otac je u četvrtak, 19. svibnja u popodnevnim satima susreo međunarodni pokret Scholas Occurrentes, koji je nedavno priznat kao udruga vjernika međunarodnog karaktera