Katolički tjednik

Ili mi, ili oni


Sarajevo,  Pon, 23. Svibanj 2022.

Iako je Katolička Crkva poslovično stroga, s jasno definiranim dogmama, zakonima i odredbama, od kojih su neke stare koliko i ona sama, postoje stvarnosti koje kažu kako se može „i drugačije“. Štoviše, katolički nauk poučava kako u smrtnim opasnostima valja primjenjivati pravila koja u uobičajenim okolnostima ne vrijede, a sve pod vidom da je spasenje duša vrhovni zakon. Tako krstiti nekoga može i musliman, ako uz uvjet da taj pristupa slobodne volje, primijeni ispravnu materiju i formu. Istodobno, da bi se nekomu podijelio bilo koji sakrament, prvi uvjet jest da je taj: živ, pa onda sve drugo. Zato se iz crkvenoga stava i poimanja ljudske stvarnosti da iščitati kako se bez svega drugoga može, osim bez života. Zbog toga je tema života iznad svih tema, a rasprava o pravu na život pitanje: ili mi, ili oni.

Poznato je pak kako u Katoličkoj Crkvi vrijedi načelo „i – i“: i vjera i razum; i duhovno i materijalno; i fizički i metafizički svijet. Jer jedno ne isključuje drugo. Međutim, postoje stvarnosti koje predstavljaju točku razdjelnicu na kojoj valja zauzeti „stranu“ ravnajući se time „ili“, upravo zbog ovoga „i“. To je pitanje života ili smrti. Poput starozavjetnoga pisca koji upozorava izraelski narod kako valja pristajati uz Jahvu i kaže: „Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i zemlju da pred vas stavljam: život i smrt, blagoslov i prokletstvo. Život, dakle, biraj“ (Pnz 30,19). Čovjek koji na ovom raskrižju izabere stranu, onda je odabrao i put koji ocrtava njegov svjetonazor, njegovu kulturu i njegovu civilizaciju.

Zato je u trenutku kada se poslodavci u Republici Hrvatskoj žale kako im nedostaje milijun radnika (!); kada su mnoga hrvatska sela i gradovi (dakako i u BiH) doslovce opustjeli, i kada vlada epidemija bijele kuge bez naznaka kolektivnoga „cjepiva“, uistinu apsurdno promatrati kako postoje političke i nepolitičke opcije koje pitanje „prava na pobačaj“ histerično tretiraju kao jedan od temeljnih preduvjeta za prosperitetnu zemlju. Drugačije kazano: ako žene u Hrvatskoj budu imale pravo na abortus, to će biti ispravan put kojim će ta država i taj narod kročiti kako bi sebi osigurali opstanak u vremenima globalnih migracija. Zato, očito, koriste narativ koji uključuje termine povezane s najvišim dosezima civilizirana svijeta: sloboda, ljudska prava, zdravstvena zaštita, jednakopravnost… Tim slijedom su predstavnice ljevičarsko-liberalističkih opcija, onda, 12. svibnja 2022., na prosvjedu Dosta, uprle prstom u Katoličku Crkvu kao onu koja, inzistirajući na pravu na život od začeća do smrti, hrvatski narod vuče u provaliju propasti.

Uz niz laži – jer se to drugačije ne može nazvati – kako je velika većina Hrvata za pobačaj (pri čemu sami sebe pobijaju ističući primjer da je više od polovice ginekologa prizivača savjesti koji ne žele vršiti ta ubojstva nerođenih), pojavljuju se i komunističke parole, tipa: „Ženi je mjesto u klasnoj borbi.“ To, pak, zajedno neodoljivo podsjeća na radnju romana Slikar duša iz 2019., španjolskog pisca Ildefonsa Falconesa. U njemu – autor i bestselera Katedrala mora – na povremeno loš naturalistički način, ali dinamično, opisuje događaje u rodnoj mu Barceloni s početka 20. stoljeća, pri čemu kroz životne usude slikara Dalmaua Salae i „njegove“ Emme, ukazuje na problem radništva i sukobe na klasnoj osnovi, koji će na kraju, znamo, dovesti do građanskog rata u Španjolskoj. Iako mu to jamačno nije bila intencija, i on otkriva apsurd: da dok je glavna junakinja zaluđena borbom s „drugovima“ protiv Crkve, ti je isti drugovi na temelju ideje bezvlašća i „slobode“ za koje se zalaže seksualno iskorištavaju i uništavaju život. A ta ista Crkva – unatoč i nerazumijevanju znakova vremena – uvijek stoji kao posljednja slamka spasa.

Sreća je što to, unatoč medijskom silovanju zdrave pameti i agresivnom nametanju agende o pobačaju kao „neotuđivom pravu“ koje mora ući i u Ustav, hrvatski čovjek ipak prepoznaje imajući vlastito povijesno iskustvo. Istina, nije malo ni onih koji bi, poput prilika koje Falcones opisuje, bili spremni nasrnuti na Crkvu – ne stoga što misle svojom glavom, nego što dopuštaju da agresivna manjina misli njihovom glavom, kroz medijske pa i školske programe. Stoga bi nužno bilo jasno definirati nacionalni minimum ispod kojega se ne smije ići jer to više nije pitanje načina života, nego uopće života. A ako nema čovjeka, onda nema ni govora o bilo kakvim njegovim pravima. Razvidno je kako će se samom zabranom, tj. dekretom vrlo malo postići, a tu su i moralne dvojbe koje i na teološkoj razini imaju različitih interpretacija.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Papa neokatekumenima: Pronosite svijetom evanđelje, uvijek s Crkvom, uvijek u Crkvi

Vatikan,  Pon, 27. Lip. 2022.

Papa neokatekumenima: Pronosite svijetom evanđelje, uvijek s Crkvom, uvijek u Crkvi

Sveti Otac u audijenciju primio članove Neokatekumenskoga puta, te poslao 430 obitelji u misije na najsiromašnija i sekularizirana područja svijeta: „Hvala vam na vašoj velikodušnosti. Hodite zajedno s biskupom, on je poglavar mjesne Crkve“

Nigerija: Ubijena dvojica katoličkih svećenika; oslobođeni vlč. Ojapa i Okpara

Auchi,  Pon, 27. Lip. 2022.

Nigerija: Ubijena dvojica katoličkih svećenika; oslobođeni vlč. Ojapa i Okpara

Katoličke biskupije Auchi i Kaduna tuguju zbog smrti vlč. Christophera Odije i vlč. Vitusa Boroge, koji su ubijeni u nigerijskim državama Edo i Kaduna

FRA GORAN AZINOVIĆ Nova knjiga

Hrvatska,  Pon, 27. Lip. 2022.

FRA GORAN AZINOVIĆ Nova knjiga "Svjetlo života" zbir je kolumni koje mladi franjevac piše za HKM

Nova knjiga fra Gorana Azinovića "Svjetlo života" nastala je kao zbir kolumni koje fra Goran od veljače 2021. godine piše za portal Hrvatske katoličke mreže. "Svjetlo života" je 18. knjiga fra Gorana Azinovića, a sadrži 90 priča.

Djeca Subotice zahvalila Bogu za plodove polja i za školsku godinu

Subotica,  Pon, 27. Lip. 2022.

Djeca Subotice zahvalila Bogu za plodove polja i za školsku godinu

Subotički vjeroučenici i ostala djeca zahvalili su u nedjelju 26. lipnja Bogu za proteklu školsku godinu, a ujedno i na daru žita, u sklopu ovogodišnje Dužijance malenih.