Katolički tjednik

Ni previše ni premalo


Sarajevo,  Čet, 21. Listopad 2021.

Mudri će ljudi kada je riječ o materijalnoj stvarnosti, uvijek moliti: „Ne daj mi, Bože, ni previše ni premalo!“ Jer kada čovjek posjeduje „previše“, vrlo lako upada u zamku pohlepe i bahatosti; a kada živi u teškoj oskudici, onda ima osjećaj bezvrijednosti i gubitka ljudskog dostojanstva. Riječ je o krajnostima koje se u konačnici dodiruju jer, na ovaj ili onaj način, upropaštavaju čovjeka. I toga je većina ljudi svjesna. Međutim, problem najčešće nastaje pri definiranju mjere: što je to previše, a što premalo. Na tom je tragu skovana izreka kako je „previše samo kad tuku“, a premalo je sve ostalo. Posljedica takva mentaliteta jest: kultura đubrišta – u najdoslovnijem smislu. Budući da je sve materijalno podložno propadanju, suvremeni pojedinac ne mogavši ocijeniti koliko mu je uistinu dovoljno, proizvodi sve više otpada dovodeći tako u opasnost i svoje stanište pretvoriti u smetlište. Odatle se kao nužnost nameće potreba usvajanja logike umjerenosti i dijeljenja. To se tako zorno može prepoznati na temeljnoj ljudskoj potrebi kao što je hrana: jer dok na jednom kraju svijeta postoje oni koji umiru zbog izobilja, dotle na drugom kraju ljudi umiru od gladi.

Najnovija izvješća Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) ukazuju na zabrinjavajuće povećanje cijena osnovnih životnih namirnica. Radi lakšega praćenja ova je organizacija uspostavila indeks koji na međunarodnoj razini prati mjesečne promjene u cijenama prehrambenih proizvoda kojima se često trguje. Prema FAO-vu indeksu, cijena hrane u rujnu 2021. u prosjeku je iznosila 130,0 bodova, što je za 1,2% više u odnosu na kolovoz ove godine, te čak 32,8% više nego za rujan 2020. Osobitu težinu ima podatak da su žitarice poskupjele 2,0%, a na poseban način pšenica čija je cijena enormnih 41% veća nego godinu dana ranije. Također, biljno ulje skuplje je za oko 60% u odnosu na rujan 2020., kao i cijena šećera koja je veća za 53,5%. FAO-v indeks cijena mesa u promatranom jednogodišnjem razdoblju porastao je za 26,3%, pri čemu su „skočile“ cijene ovčjeg i goveđeg mesa, dok su se one za perad i svinjsko meso smanjile „uslijed opsežne globalne ponude prvoga i manje potražnje za drugim u Kini i Europi“. (Što je samo po sebi simptomatično te bi zasluživalo analizu, ali u nekom drugom kontekstu.)

Cijene, dakle, rastu, ali povećava se i produkcija. FAO tako ukazuje na rekordnu proizvodnju žitarica od 2 800 milijuna tona (uključujući rižu) 2021., što je za 1,1% više u odnosu na prinose 2020. Međutim, ista organizacija predviđa kako će 2021./'22. potražnja za žitaricama iznositi 2 811 milijuna tona, što je za 49 milijuna tona (1,8%) više nego u istom razdoblju prije. A s obzirom, onda, da je proizvodnja i dalje manja od predviđenih zahtjeva potrošnje, to će dovesti do smanjenja svjetskih zaliha. Drugim riječima, globalna se populacija polako izjeda. No, to se jamačno neće ozbiljnije osjetiti u razvijenom zapadnom svijetu, nego će opet ispaštati oni najsiromašniji. U protivnom, bilo bi logično očekivati kako će se reducirati količina bačene i pokvarene hrane koja se danas mjeri (također) u milijunima tona.

Nedvojbeno je da pri definiranju mjere koliko je čovjeku dovoljno, ključnu ulogu ima: sebičnost. Njezina iracionalna krajnost poznata je kao psihičko oboljenje gomilanja, pri čemu se oboljele naziva sakupljačima ili horderima (eng. hoarding – gomilanje). Riječ je o ljudima koji imaju psihičke poteškoće osloboditi se bilo čega što posjeduju, te prikupljaju sve i svašta. Na osobit način hranu i ambalažu u kojoj se hrana nalazi. To seže tako daleko da nerijetko u potpunosti zatrpaju svoj životni prostor što onda u bitnome utječe na cjelokupan njihov život. Prema nekim istraživanjima, ukupan udio sakupljača u populaciji jednoga naroda iznosi približno 2,5%, s tim što je veći kod starijih od 60 godina i osoba s drugim psihijatrijskim dijagnozama, osobito tjeskobom i depresijom.

U takvom kontekstu, ali i općenito: osloboditi se sebičnosti uistinu predstavlja pravo čudo. Stoga će pojedini tumači Svetoga pisma i kazati kako je Isusovo znamenje umnažanja hrane – „pet ječmenih kruhova i dvije ribice“ (usp. Iv 6,1-13) čudesno jer je uspio potaknuti ljude na međusobno dijeljenje onoga što su već imali, tako da je od svega preteklo/ostalo „dvanaest košara ulomaka“. Na tom tragu valja se prisjetiti kako Isus izričito upozorava: „Klonite se i čuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje“ (Lk 12,15).


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Nedostupnost vatikanske mrežne stranice zbog „abnormalnih pokušaja pristupa”

Vatikan,  Čet, 01. Pro. 2022.

Nedostupnost vatikanske mrežne stranice zbog „abnormalnih pokušaja pristupa”

Tehnička istraga bila je u tijeku 30. studenog 2022. zbog neuobičajenih pokušaja pristupa službenoj internetskoj stranici Vatikana, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice, a prenijela HINA

U Međugorju započele župne kateheze kroz došašće, prvu vodio fra Zvonimir Pavičić

Međugorje,  Čet, 01. Pro. 2022.

U Međugorju započele župne kateheze kroz došašće, prvu vodio fra Zvonimir Pavičić

U vremenu smo došašća, vremenu posebne duhovne pripreme za Božić, najradosniji kršćanski blagdan

Europski parlament prvi put postavio jaslice

Bruxelles,  Čet, 01. Pro. 2022.

Europski parlament prvi put postavio jaslice

Španjolska zastupnica Isabel Benjumea u Europskom parlamentu ustrajno se borila za ovaj simbol europskih kršćanskih korijena

Izišao novi broj Katoličkog tjednika

Sarajevo,  Čet, 01. Pro. 2022.

Izišao novi broj Katoličkog tjednika

Iz tiska je izišao 48. ovogodišnji broj Katoličkog tjednika koji se bavi brojnim aktualnim i zanimljivim temama.