Katolički tjednik

Drugo vrijeme, isti zahtjevi


Sarajevo,  Uto, 21. Rujan 2021.

„Dođu tako ponekad vremena kada pametan zašuti, budala progovori, a fukara se obogati“, izreka je koja se pripisuje nobelovcu Ivi Andriću, a najčešće koristi u kontekstu opisivanja ozračja rata. No, istina je kako postoje pojedinci i skupine kojima svako vrijeme i svaki režimi odgovaraju. Odatle je narod definirao kako „umiljato janje dvije majke doji“. U novije pak doba tomu je pridodano: „A bezobrazno tri.“ Osobito je to razvidno u kontekstu diktature relativizma koga odlikuje nedostatak autoriteta i jasnih razdjelnica između onoga što je dobro i korisno, te onoga što je loše i pogubno, pa „bezobrazno janje“ nalazi koristi na različitim stranama. To je, između ostaloga, moguće, ne zato što ne bi bilo dobre teorije, nego jer je nametnuta praksa koja svaki koncept i svaku do sada unaprijed vjerovanu istinu dovodi u pitanje vrjednujući ih na temelju osobne koristi. Odatle je stvoreno mnijenje kako svatko ima pravo sve komentirati očekujući da to bude uvažavano i na bazaru civilizacije visoko vrjednovano. U tom kontekstu Katolička Crkva više ne biva prepoznata kao oaza duhovnosti, smjerokaz vrjednota i(li) utvrda protiv bezbožnih sila zla. Iskustva zemalja koje su živjele pod komunističkom čizmom imaju velike dodirne točke te otkrivaju moguće svjetlo izlaza iz sadašnjega stanja. Među njima su primjeri Mađarske i Slovačke koje na svome 34. apostolskom pohodu posjećuje papa Franjo.

Riječ je o dvjema živim Crkvama koje egzistiraju u većinski kršćanskim zemljama. Tako mađarski katolici, kojih je gotovo šest milijuna, čine više od 61% ukupna broja od 9 773 000 stanovnika Mađarske. Raspoređeni su u 17 nad/biskupija (koliko ima i Hrvatska) koje su sazdane od 2 062 župe. Imaju 34 biskupa, 2 089 dijecezanskih i redovničkih svećenika, 600-tinjak redovnica te više od 2 300 vjeroučitelja/ica. U vlasništvu Crkve čak je 399 osnovnih škola i predškolskih ustanova te 95 srednjih škola i 14 fakulteta i sveučilišta. Također, Crkva vodi brigu o šest bolnica i sedam klinika te 59 staračkih domova, 29 sirotišta i jaslica i 10 obiteljskih savjetovališta. Slične statističke pokazatelje može se iščitati i o katolicima u Slovačkoj kojih je gotovo četiri milijuna te čine 73% od 5 408 000 stanovnika Slovačke. Okupljeni su u 12 nad/biskupija sačinjenih od 1 560 župa. Slovaci imaju 3 064 dijecezanska i redovnička svećenika, 1 905 redovnica te približno 2 000 vjeroučitelja/ica. Iako manje nego Mađari, opet vode zavidan broj odgojno-obrazovnih centara: 185 predškolskih ustanova i osnovnih škola, 69 srednjih škola te četiri fakulteta. Imaju iznimno razvijenu karitativnu skrb za bolesnike i starije koja uključuje: sedam bolnica, 37 klinika i 69 staračkih domova, a tu je još i 10 sirotišta i jaslica kao i 16 obiteljskih savjetovališta.

No, obje su države obilježene komunističkom prošlošću. Iako su zbog toga iskusile težak križ, baštine memoriju da je Crkva percipirana kao jedina brana i jedina istinska sila otpora bezbožnu režimu. Slično kao na prostoru bivše Jugoslavije, tako su mađarski i slovački katolici tijekom pola stoljeća morali čuvati vjeru unutar svojih četiriju zidova kuće. I dok su izvanjske okolnosti bile nepovoljne, Crkva je stajala stameno. Međutim, kako je u jednom intervjuu pojasnio pomoćni biskup Nadbiskupije Bratislava mons. Jozef Haľko, nova generacija „ne percipira stvari na taj način, Crkvu se više ne uvažava zbog onoga što je činila tijekom komunizma“. Premda Slovačka nije propala u bezdan ateizma kao, do Baršunaste revolucije (16. 11. – 29. 12. 1989.), njezina sestra Češka, u kojoj je od 10,7 milijuna stanovnika samo 10,4% katolika, ostalih vjeroispovijesti 2,5%, nereligioznih 34,5%, a o religijskoj pripadnosti odgovor ih ne daje čak 44,7%, ipak ju je zahvatio veliki val sekularizacije. „Ona mnogo dublje ulazi u mentalitet, u područje nesvjesnoga, putem društvenih mreža i medija“, rekao je biskup opisujući stanje koje kao da je preslikano s hrvatskoga govornog područja.

Povijest Crkve u Mađarskoj i Slovačkoj svjedoči kako su svećenici i crkveni velikodostojnici u iznimnoj mjeri ostali uspravnih leđa pod šibom komunizma. Kao pouka za današnje vrijeme stoji činjenica koju iz svoga kolektivnoga sjećanja mogu potvrditi i Hrvati: da Crkva nije pravila kompromis sa zlom. I premda je to samo dio časne prošlosti, prizivanje u pamet toga naslijeđa može potaknuti obnovu crkvenih struktura danas. Baš kao što je naglasio mons. Haľko: „Suočeni s novim ideološkim i liberalnim trendovima, moramo im se suprotstaviti uzimajući primjer onih koji su ostali u Crkvi u teškim vremenima.“ Očito se može prepoznati „drugo vrijeme, ista sudbina“.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

VIDEO: Argumenti: Sveci nas uče kako prihvatiti križ jer je križ fantastična molitva

Hrvatska,  Uto, 26. Lis. 2021.

VIDEO: Argumenti: Sveci nas uče kako prihvatiti križ jer je križ fantastična molitva

O svetosti i kako je postići u povodu Svih svetih u HKR-ovoj emisiji Argumenti govorili su vlč. dr. sc. Jakov Rađa, fr. Ivan Dominik Iličić i fra Tomislav Šanko

Papa imenovao Njemicu za zamjenicu koordinatora u vatikanskom Vijeću za ekonomiju

Vatikan,  Uto, 26. Lis. 2021.

Papa imenovao Njemicu za zamjenicu koordinatora u vatikanskom Vijeću za ekonomiju

Kreuter-Kirchhof je predsjednica Udruge Hildegardis, a Papa ju je već 2020. imenovao članicom spomenutoga Vijeća koje koordinira kardinal Reinhard Marx iz Münchena

Svečani obred primanja u službu ministranata župe sv. Franje Asiškog na Dobrinji

Sarajevo,  Uto, 26. Lis. 2021.

Svečani obred primanja u službu ministranata župe sv. Franje Asiškog na Dobrinji

Svečano Misno slavlje koje je započelo ulaznom procesijom, predslavio je župnik fra Danijel Rajić uz koncelebraciju vlč. Sandra Jurešića i asistenciju fra Danijela Lukića

Objavljen datum biskupskog ređenja mons. Svaline

Srijemska Mitrovica,  Uto, 26. Lis. 2021.

Objavljen datum biskupskog ređenja mons. Svaline

Biskupsko ređenje imenovanoga srijemskog biskupa koadjutora mons. Fabijana Svaline bit će u nedjelju Krista Kralja svega stvorenja 21. studenoga u 11 sati u katedrali Sv. Dimitrija, đakona i mučenika, u Srijemskoj Mitrovici