Katolički tjednik

Svibanjske more


Sarajevo,  Pon, 17. Svibanj 2021.

Vjerojatno se svakom čovjeku dogodilo, barem jednom u životu, da sanja kako ga netko napada, a on se nije u stanju obraniti: ne može zamahnuti rukom, ne može trčati da bi pobjegao, ne može vrisnuti da bi dozvao u pomoć… Obično takve snove ljudi nazivaju košmarima, tj. noćnim morama nakon kojih su sretni kada se probude. Zato, iako je san područje nestvarnoga i nesvjesnoga, osjećaj koji proizvede jest stvaran te utječe na svijest, raspoloženje i psihičko stanje osobe. To je stanje obično kratkotrajno – dok čovjek ne rezonira što je java i stvarni svijet oko njega. No, i tada, ako su snovi ružni, neko vrijeme ostaje nelagoda. S obzirom na ovo, možemo samo pretpostaviti koliko više ostaju tragovi kada je radnja ista, a nije riječ o snovima, nego o zbilji. Kako se netko osjeća kada ga u stvarnosti „na pravdi Boga“ napadaju, pljuju i omalovažavaju, a on se nije u stanju obraniti, nije u stanju svojim riječima doprijeti do napadača, niti nalazi sućuti kod „prolaznika i promatrača“. Poput noćne more, u kojoj razumski argumenti i ljudska logika uopće ne vrijede, takav onda samo čeka trenutak kada će se „probuditi“, kada će proći taj košmar. I moli Boga da preživi… Upravo je takav jedan „nestvarno“ stvarni događaj obilježio Katoličku Crkvu u BiH, točnije u Sarajevu u svibnju prošle godine, prigodom slavlja svete mise za žrtve Bleiburške tragedije.

Nakon gorkoga iskustva ratnih stradanja i razaranja glavnoga bh. grada, teško je tko od katolika mogao pojmiti da će u mirnom dobu opsadno stanje vladati oko središnje katoličke bogomolje. Međutim, upravo je u takvom ozračju slavljena misa 16. svibnja 2020. Uz potpunu blokadu prostora oko prvostolnice Srca Isusova i ograničenje kretanja u cijelom dijelu grada gdje se nalazi, misu za duše ubijenih i po završetku II. svjetskoga rata na najgori način umorenih, uglavnom Hrvata (kojima se većini i za grob ne zna), predslavio je Vinko kard. Puljić. Istodobno, tzv. su antifašisti grad već prije – što je moguće bliže katedrali – okitili komunističkim simbolima i nekolicinom slika ustaškoga zločina u Sarajevu. Okupili su se toga dana u naselju Marijin Dvor te svoj dernek nastavili ispred Vječne vatre gdje su, unatoč restriktivnim mjerama zbog pandemije koronavirusa, zaigrali Kozaračko kolo. Sve su to „slobodarski“ mediji popratili riječima kako su „divne slike otišle iz Sarajeva“.

Ti su isti mediji, zapravo, doprinijeli stvaranju ozračja linča koji su inicirali ili mu se zdušno priključili mnogi pojedinci i različite institucije. Osim bošnjačkih i srpskih političkih partija koje svaku priliku koriste kako bi skrenule pozornost od stvarnih problema i predizborno se pozicionirale; kao i opskurnih „antifašističkih“ udruženja čiji članovi i sada emocionalno žive kao u doba komunističke diktature; žalosna je činjenica što su i religijske zajednice pristale na apsurdnu logiku mentalnoga barbarstva. Iznimka je – u znanom obliku – Islamska zajednica čiji je poglavar reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović zdravorazumski ustvrdio kako Katolička Crkva ima pravo donositi odluke autonomno i kardinal slaviti misu jer je to „njegova obveza prema vjernicima“, ali također i rekao kako „odgovornost nije na Katoličkoj Crkvi, nego na državi Hrvatskoj“ (kao da je grijeh komemorirati masovne žrtve kojima se ni grob ne zna). Židovska zajednica u BiH je, kako su naveli u pismu, osudila „najavljenu komemoraciju i misu davno pobijeđenom ustaštvu“ (kao da je slavljena misa za ponovnu uspostavu NDH, a ne za krvnički pobijene)… Najdalje je pak otišao pravoslavni mitropolit dabrobosanski Hrizostom. Kazavši kako prekida sve odnose s Katoličkom Crkvom, izrekao je puku neistinu da „misa nije služena na Uskrs, a, gle, za Bleiburg može i treba“ (a misa je, dakako, slavljena i na Uskrs!) te uputio kako „dovođenje Bleiburga“ u Sarajevo ne služi dobru nego zlu.

Ipak, najžalosnije u cijeloj toj orkestriranoj situaciji bilo je što nitko od „linčovatelja“ nije mogao pojmiti što to katolici u katedrali čine. Ni do koga nisu doprle riječi da misa nije sud o povijesnim događajima, ljudima ili pojavama; da misa ne odaje počast nikomu osim dragomu Bogu; da je to sakrament koji je Isus Krist ustanovio na Posljednjoj večeri te je ona spomen-čin njegove žrtve i kao takva je „izvor i vrhunac svega kršćanskog života“ (usp. Lumen Gentium, 11). Ona je, dakle, „sažetak i ukupnost naše vjere“ (Katekizam Katoličke Crkve, 1327). Ona je žrtva koja se prinosi „također za pokojne vjernike 'koji su u Kristu preminuli, a još se nisu posve očistili', da bi mogli ući u Kristovu svjetlost i mir“ (usp. KKC 1371). Osim razlika za koje se uistinu može kazati da su simboličke, sve ovo razumijeva i u svojoj praksi ima i Pravoslavna Crkva. Zbog toga je za još veće žaljenje mitropolitova reakcija. (Ili Hrizostom ne misli kako su sakramenti u Katoličkoj Crkvi valjani, pa je zato olako „ispucao“ da „nema više ni molitvenih osmina za jedinstvo hrišćana, niti bilo kakvih drugih odnosa“?)


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Novi Travnik: Služena sveta misa uoči obilježavanja mučeništva Drinskih mučenica

Novi Travnik,  Čet, 23. Ruj. 2021.

Novi Travnik: Služena sveta misa uoči obilježavanja mučeništva Drinskih mučenica

Večeras. 23. rujna 2021., je u crkvi Presvetog Trojstva u Novom Travniku služena sveta Misa uoči obilježavanja 80.godina mučeništva i 10.godina beatifikacije Drinskih mučenica. 

Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije proslavio 50 godina postojanja

Split,  Čet, 23. Ruj. 2021.

Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije proslavio 50 godina postojanja

„Caritas je mjesto susreta ljudske mizerije i Božjega milosrđa“

Glazbena priča u čast Petra Barbarića

Sarajevo,  Čet, 23. Ruj. 2021.

Glazbena priča u čast Petra Barbarića

Život Časnog sluge Božjeg Petra Barbarića opjevan je na prigodnom CD izdanju

Iz tiska izišao novi broj Katoličkog tjednika

Sarajevo,  Čet, 23. Ruj. 2021.

Iz tiska izišao novi broj Katoličkog tjednika

Čitajte Katolički tjednik i portal nedjelja.ba, glasove nove evangelizacije.