Katolički tjednik

Sudbina Europe na licu BiH


Sarajevo,  Uto, 11. Svibanj 2021.

U svojim je „mislima“ hrvatski ban Ivan Mažuranić (1814. – 1890.) i autor nenadmašnog spjeva Smrt Smail-age Čengića kazao istinu: „Krv vojakov učinila je vođe glasovite.“ Posuvremenjeno bismo to rekli: „Smrt vojnika učinila je vođe slavnima.“ Nešto slično izriče i narodna opaska koja se uporabljuje za nekoga tko samo zna naređivati i tražiti posla drugima, a zasluge za urađeno pripisivati sebi: „Nosač tereta na tuđim leđima.“ Istinitost se ovoga na žalostan način mogla vidjeti u mnogim ratovima na tlu Europe, a također i u posljednjem ratu na ovdašnjim prostorima kada su ljudi k'o ovce ginuli, dok su njihove vođe „pregovarale“ i skrivale se po kojekakvim podrumima. Generacije koje se toga ne sjećaju imaju realnu opasnost upasti u emocionalne zamke i dati se zavesti te time istaknuti životnu kandidaturu za stupanje u najbjednije kategorije: onih koji će u ratu krvariti, a u miru biti prezreni. Poglavito što većina današnjih priča na tu temu nema patriotski karakter ni uzvišene ideale, nego je stvar političkih hirova nesposobnih pojedinaca koji bi u svim uređenim društvima bili potpuni marginalci ili bi dane provodili u zatvorima zbog kriminala, korupcije i različitih nečasnih radnji. Tako se ukratko može zdravorazumski predstaviti situacija nakon novih prijetnji i poziva na rat u Bosni i Hercegovini proizišlih na temelju percepcije u javnosti nekakvih „papira“. A također i iščitati nužnost promjena u ovoj nefunkcionalnoj državi. Jer, ako se različitosti ne mogu uskladiti na ovako malom biotopu, kako će onda u europskoj zajednici naroda?

Travanj 2021. tako će ostati zabilježen kao vrijeme kada su se ponovno uzburkale strasti. Mjesec dana nakon posjeta predsjednika Slovenije Boruta Pahora i sastanka s članovima Predsjedništva BiH 5. ožujka, saznalo se kako je gost postavio pitanje o mogućnosti „mirnoga razlaza“ čime bi bila dovršena disolucija Jugoslavije. Štoviše, nakon toga otkriveno je da postoje neslužbeni diplomatski prijedlozi (tzv. non-paper) o preuređenju BiH. Jedan je onaj Hrvatske zajedno sa Slovenijom, Mađarskom, Bugarskom, Grčkom i Ciprom, koji je predstavljen na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a. U njemu se upućuje na nužnost reformi među kojima je istaknuta i ona Izbornoga zakona kako bi bile osujećene do sada viđene manipulacije na štetu Hrvata te se uspostavila „jednakost konstitutivnih naroda“. Na to je reagirao „drugi“ bošnjački član Predsjedništva Željko Komšić – koji je i izabran zahvaljujući izbornim manipulacijama – poslavši svoj non-paper u kome, prema već viđenomu scenariju, optužuje Hrvatsku i Srbiju da se miješaju u unutarnje stvari BiH. Ipak, najviše je reakcija izazvao onaj – navodni – slovenskog premijera Janeza Janše upućen predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, koji je protumačen kao „komadanje BiH“, s obzirom da predlaže karte u okviru „cjelokupnoga rješenja“ na prostorima ex-Jugoslavije.

S obzirom da se onaj – kako narod kaže – koga su „zmije ujedale i guštera plaši“, jasno je kako su ljudi postali uznemireni. Neodgovorna i nadasve degutantna retorika iz usta srpskih i (poglavito) bošnjačkih političkih elita (hrvatski su političari uglavnom ostali „suzdržani“) proizvela je stanje duševne nelagode, pa i straha. Mnogima su zasigurno pred očima proletjele slike iz 1990-ih, koje u načelu poprate s onim: „Ne ponovilo se…“ Stoga je nedvojbeno kako je nužno stvari nazvati pravim imenom i ukazati na okvire bez kojih „ne ide“. Najprije je jasno da Bosna i Hercegovina nije umjetno stvorena kao Jugoslavija, nego ima svoj kontinuitet i identitet – neovisno o državnom uređenju u kome se silom prilika nalazila, počevši od doba pada Bosanskoga Kraljevstva pod Turke pa naovamo. Povijest, a na osobit način iskustvo, govori kako su ju mnogi pokušavali dijeliti, prekrajati i što već ne – i nije uspjelo. (Dovoljno je pogledati mapu kako bude bizarna kada se počnu crtati nove granice.) Jedino što se tim procesima proizvelo jesu: mržnja, smrt i tuga. Dakle, svi koji žele dobro ovdašnjim narodima – koji imaju autohtone korijene u ovoj zemlji – trebaju prestati s time! Ustrajavanje na tome znak je bezumlja ili maloumnosti.

Istodobno, samo mentalno slijepi ne mogu vidjeti da sadašnje političko uređenje BiH nije funkcionalno, nego proizvodi frustracije. (Za ilustraciju, opet je dovoljno pogledati aktualnu mapu s dvama entitetima i distriktom.) Neminovno je pri kompleksnom ustroju – jer drugačiji očito i ne može biti – uvažiti nacionalni element, na način kako to već imaju složene europske demokracije poput Švicarske ili Belgije. Bošnjaci kao većinski narod ne smiju se bojati upustiti u taj proces.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Susret i radionica za djecu i krizmanike župe Uzašašća Gospodinova Novi Travnik.

Potkraj,  Uto, 22. Lip. 2021.

Susret i radionica za djecu i krizmanike župe Uzašašća Gospodinova Novi Travnik.

Susret je započeo Misnim slavljem koje je predslavio vlč. Marcel Tunjić, župni vikar, a prigodnu homiliju izrekao je vlč. Marko Majstorović, župnik u župi Uzašašća Gospodinova Novi Travnik

Trio Senso nastupio na Napretkovim lipanjskim danima kulture u Bugojnu

Bugojno,  Uto, 22. Lip. 2021.

Trio Senso nastupio na Napretkovim lipanjskim danima kulture u Bugojnu

Otvorena je likovna izložba Denisa Haračića, predstavljena prva zbirka poezije na Breilleovu pismu “Moj haiku”autora Zdenka Antunovića i koncert klasične glazbe u izvođenju tria “Senso”

Prijavi se na Offline avanturu!

Sarajevo,  Uto, 22. Lip. 2021.

Prijavi se na Offline avanturu!

Na kamp se mogu prijaviti učenici od 7. do 9. razreda, a prijave su otvorene do 28. lipnja

Produžene prijave za interetnički kamp za mlade - “Gradimo mostove”

Sarajevo,  Uto, 22. Lip. 2021.

Produžene prijave za interetnički kamp za mlade - “Gradimo mostove”

Svi zainteresirani mladi, uzrasta od 15 do 20 godina, mogu se prijaviti putem online obrasca najkasnije do srijede, 23. lipnja