Katolički tjednik

Solidarnost je srce


Sarajevo,  Pon, 08. Ožujak 2021.

Digitalni kontinent prepun je mjesta koja oslikavaju različita stanja ljudskoga duha: na jednoj strani tešku bijedu, a na drugoj veličinu čovječje duše. Mnogo je uradaka – poglavito onih snimljenih kamerom – koji u doticaju s očima nagrde ljudsku nutrinu. No, također nije mali broj onih koji će čovjeka, kada ih pogleda, oplemeniti i u istom trenutku oraspoložiti. I jedni i drugi samo su virtualni odjek zbiljnosti u kojoj živimo. Ona svjedoči kako ljudi nisu samo jedni drugima vukovi, nego uistinu mogu biti sestre i braća. Središnji pojam kojega, napose u doba pandemije koronavirusa, neumorno ističe i papa Franjo jest: solidarnost. Riječ je o poimanju međuljudskih odnosa o kojemu i Hrvati, a osobito Crkva u ovom narodu, mogu kazati svoje iskustvo – s obiju strana državne granice.

Ipak, puno je pokazatelja da se o solidarnosti zapravo ne bi trebalo posebno govoriti, nego bi ju se trebalo uzeti kao stil života. Jer riječi bez djela nerijetko upućuju na izokrenutu stvarnost.

Na tom tragu, a na temelju raznoraznih „neobičnih“ pojava, ljudi sklapaju mnoge šale koje – da stvar bude gora – svoje uporište nalaze u realnom životu. Jedna od takvih govori kako je neki političar u vrijeme predizborne kampanje došao u selo te obećavajući sve i svašta, tražio da mu ljudi daju svoj glas. Pitao ih je kakvih imaju problema i obećavao da će im odmah pomoći. Poslušavši ga, seljani su mu kazali kako imaju dva problema. Prvi: u selu postoji ambulanta, ali im liječnik nikako ne dolazi, a ima dosta starih i nemoćnih. Političar se na to „u sekundi“ malo odmaknuo od njih, uzeo mobitel, nešto kao razgovarao i slavodobitno se vratio priopćiti im kako je stvar riješena: od sljedećeg tjedna liječnik će redovito dolaziti jedan dan. „I koji je drugi problem?“, pitao je začuđene ljude. A oni mu odgovorili: „Nemamo u selu signala za mobilni“…

Stoga bismo mogli konstatirati da je solidarnost, u prvom redu: stvarno se, bez ikakva sebičnoga interesa, zanimati za situaciju svoga bližnjega zato što pripadamo istoj ljudskoj obitelji. Uže bismo mogli, onda, nizati kako se te „obveze“ povećavaju proporcionalno bližim poveznicama: jedinstvo u vjeri, pripadnost istome narodu, život u istom kraju, zajedničko krvno srodstvo, i slično. Iz zanimanja u kakvom se netko stanju nalazi, rađa se i poticaj na djelovanje kojemu je krajnji korijen i pokretačka snaga: ljubav.

Dogovorom biskupa HBK-a i BK-a BiH od 2007. Hrvatski Caritas provodi korizmenu akciju nazvanu Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Ona je u prve dvije godine, dakle 2007. i 2008., donijela i konkretan materijalni plod od ukupno prikupljenih 6,6 milijuna kuna. A u minulih 14 godina financirani su projekti, sveukupno, u vrijednosti od 2 911 624,68 eura. U tom kontekstu valja spomenuti da se Hrvatska biskupska konferencija sastoji od: Zadarske nadbiskupije (izravno podređene Svetoj Stolici) i Vojnoga ordinarijata te četiriju metropolija koje su sjedišta istoimenih nadbiskupija i egzistiraju u Republici Hrvatskoj: Đakovačko-osječka (u čijem su sastavu još Požeška biskupija), Zagrebačka (Sisačka, Varaždinska, Bjelovarsko-križevačka biskupija te Križevačka eparhija), Riječka (Gospićko-senjska, Porečka i pulska te Krčka biskupija) i Splitsko-makarska (Šibenska, Hvarska i Dubrovačka). Ukupno, dakle, 17 nad/biskupijskih cjelina. Kada se to ukalkulira u iznos prikupljen u rečenim korizmenim akcijama, dolazimo da su katolici-Hrvati u RH prosječno godišnje prikupljali za svoje sunarodnjake u BiH: oko 208 000 eura. A to pak znači da je svaka nad/biskupija prosječno godišnje kroz ovu akciju pomagala Crkvu u BiH sa skoro 12 250 eura.

Dakako, sve je ovo uvjetno rečeno jer: niti su sve navedene biskupije postojale kroz cjelokupno to razdoblje, niti su sve približno revno provodile ove korizmene akcije.

Više, pak, od samoga novca – premda se, kako vidimo, bez njega teško može – čovjeku znači činjenica da netko misli na njega; da nije sam; da ga ne smatra bijednikom, nego bratom kojemu valja pokušati pomoći. Na tom je tragu i promptna reakcija katolika-Hrvata u BiH nakon što je 29. prosinca 2020. razoran potres pogodio Petrinju, Sisak i okolicu. Novac za postradale prikupljao se u crkvama u BiH na prvu nedjelju u novoj godini koja je bila 3. siječnja. Poziv za to odaslan je tek koji dan ranije (30. 12.). Što znači kako nije bilo dugotrajnije animacije vjerujućega puka – u smislu da su to župnici najavljivali tri tjedna, da su išli plakati po župama, da je preko (katoličkih) medija napravljena kampanja. Štoviše, početak je financijski gledano „najgorega“ mjeseca u godini. Jer ljudi su se već dobrano istrošili od Božića i pripadajućih mu blagdana pa do Nove godine.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Olovo,  Sub, 01. Svi. 2021.

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Patron samostana i župe Plehan

Plehan,  Ned, 25. Tra. 2021.

Patron samostana i župe Plehan

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Sarajevo,  Ned, 18. Tra. 2021.

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Za duhovna zvanja molit će od 18. travnja do 25. travnja 2021. sve redovnička zajednice koje djeluju na području Bosne i Hercegovine

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

U HKR-ovoj emisiji "Novi valove dobrote" urednice i voditeljice Snježane Kirinić Grubić u četvrtak, 22. travnja, gostovali su Martina Miljak iz bosanskohercegovačke Udruge Pomozi.ba i Boris Peterlin iz Hrvatskog Caritasa

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Beirut,  Čet, 22. Tra. 2021.

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Vijeće katoličkih patrijarha i biskupa u Libanonu dalo je podršku maronitskom patrijarhu Bechari Raiju u zauzimanju za neutralnost zemlje i sazivanje međunarodne konferencije za Libanon

Sveti Ivan Pavao II. o Maruliću i Hrvatima

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Sveti Ivan Pavao II. o Maruliću i Hrvatima

O 520. obljetnici dovršetka Judite Marka Marulića, na Dan hrvatske knjige, 22. travnja, Hrvatska katolička mreža donosi tri misli pape Woytiłe o ocu hrvatske književnosti

Naša majka Zemlja: Svijet stvoren kao dar!

Hrvatska,  Čet, 22. Tra. 2021.

Naša majka Zemlja: Svijet stvoren kao dar!

Svake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu