Katolički tjednik

„Sudnji dan“ današnjega doba


Sarajevo,  Pon, 06. Prosinac 2021.

Jedna od najintrigantnijih tema koja zaokuplja vjerničko promišljanje još od „Isusovih vremena“ jest Njegov drugi dolazak – koga je On sam najavio te od svojih nasljedovatelja zatražio da budu autentični (usp. Mk 8,38). No, znajući za kvarljivost ljudske naravi i nepostojanost u odlukama, istodobno je uputio svevremensko pitanje: „Ali kad Sin Čovječji dođe, hoće li naći vjere na zemlji?“ (Lk 18,8). Kroz to se, zapravo, zrcali nužnost sadašnjega življenja vjere. Poglavito što nadnevak Njegova dolaska nije poznat nikomu. Tako Sv. Pavao piše: „A o vremenima i trenutcima nije, braćo, potrebno pisati vam. Ta i sami dobro znate da Dan Gospodnji dolazi baš kao kradljivac u noći“ (1 Sol 5,1-2). Odatle je jasno kako se vjernička postavka Isusova ponovnoga dolaska treba ukomponirati u aktualni trenutak – čemu je razdoblje došašća povlašteno za promišljanje.

U tom kontekstu možemo prepoznati kako svaki čovjek u životu doživi „smak svijeta“: doživi trenutak kada mu sve lađe potonu, kada ne vidi izlaza iz svoje trenutne situacije; doživi da razočaranje i besmisao gospodare njegovim bićem. Što je čovjek zreliji, to je sadržaj ove životne „propasti“ ozbiljniji. Istodobno to ne znači kako će toga osjećaja biti pošteđena i mala djeca. Tako se, primjerice, može nekad vidjeti mališana da neutješno plače zato što mu je pukao balon ili što je izgubio igračku s kojom je lijegao i ustajao te ju smatrao svojim najboljim prijateljem – a onda gubitak toga doživljava početkom besmisla. Također, školarci će propašću ponekada doživjeti lošu ocjenu – ne znajući kako se život sastoji od pobjeda i poraza, s time što porazi nerijetko imaju dalekosežno pozitivniji učinak na formiranje karaktera i proces odrastanja, nego „bezlične“ pobjede. A tek tinejdžeri kada dođu u vrijeme zaljubljivanja, pa dožive razočaranja iz kojih poteku potoci suza i osjećaja bezvrijednosti – ne shvaćajući da je život puno kompliciraniji od trenutnoga sviđanja kada je teško vidjeti kakva je netko uistinu osoba. Na sličan način svoja raskrižja života, koja budu uvjetovana fakultetskim padovima, poslovnim neuspjesima ili neostvarenim željama, mogu doživjeti i odrasliji ljudi – teško razaznajući što je Božji plan s njima koji im otvara prostranstva sreće i ostvarenost.

Osim ovoga, čovjek se ponekad nađe u takvoj situaciji kada si mora posvijestiti da „živ u grob ne može“, odnosno da „iz ove kože ne može u drugu“, pa je nužno zaključiti i prihvatiti: „život ide dalje.“ Takve su okolnosti ili životni usud stanja poput: teške bolesti koja stubokom promijeni sam način funkcioniranja te je dotični potreban tuđe njege i pomoći; prometne nesreće kada netko svojom ili tuđom krivicom dođe u drugačiju, ne samo fizičku, nego i psihičku perspektivu; nestanak ili teško oštećenje materijalnih dobara uslijed prirodnih kataklizmi, ratova ili drugih socijalnih okolnosti; gubitak drage osobe – poglavito djeteta ili hranitelja obitelji…

U ovaj niz, svojim sadržajem i dalekosežnim posljedicama, ulaze i događaji koje možemo označiti kao „smak svijeta“ za cjelokupna društva, pa i cijelu kuglu zemaljsku. Tu su prirodne katastrofe koje pogađaju šira područja zemlje; svjetski ratovi ili oružani sukobi koji mijenjaju globalni poredak; ekološke prijetnje koje, očito, određuju budućnost planeta… Na osobit način, a na istom tragu, današnji naraštaj svjedoči pandemiji koronavirusa koja, osim što odnosi ljudske živote, utječe na čovjekovu svakodnevicu u cjelini. Ona rezultira pravim malim ratovima između suprotstavljenih pogleda, koji su još uvijek – Bogu hvala – dominantno verbalni, premda postoje i sukobi na ulicama. Na jednoj su strani oni koji smatraju kako su ponuđena cjepiva rješenje i put ka okončanju ove pošasti, a na drugoj oni koji to izričito niječu.

Da bi se ponudilo zdravorazumsko rješenje, valja ući u meritum stvari. On kazuje kako je virus COVID-19 stvarna bolest koja napada cjelokupan ljudski organizam i od koga ljudi umiru. U tom smislu, dovoljno je pogledati COVID-odjele u bolnicama i razgovarati s medicinskim osobljem kako bi se steklo približnu sliku o stvarnom stanju. Stoga, kada se ništa ne bi činilo glede toga, očito bi društvo vrlo brzo doživjelo kolaps. Odatle je cijeli svijet „ustao na noge“ kako bi pronašao rješenje – i predloženo je cjepivo koga su napravile različite kompanije. Međutim, o njemu nisu pružili adekvatne edukacije, niti dovoljno detaljnih informacija u javnost (koje bi trebalo svakodnevno ponavljati) te su time širom otvorena vrata raznoraznim teorijama urota koje se kreću od utemeljene zabrinutosti s konkretnim pitanjima do, naprosto, suludosti i anarhije. Proizvod svega jest: na jednoj strani zahtjev za potvrdama o cijepljenju koji poprima oblike represije, a na drugoj promatranje cjepiva kao „đavolskoga djela“ – za koga ovi znaju da neće, ali ne znaju što hoće kako bi doprinijeli okončanju pandemije. I tako, dok se na istom kontinentu jedna država sprema ponovno „zaključati“, druga ukida sve moguće epidemiološke mjere. Dakle, čovjek prosječne pameti jednostavno ostaje s egzistencijalnim pitanjem: što je istina? Odatle je razvidno kako će društvo u cjelini morati donijeti zajedničku strategiju. Hoće li ona ići putem: najprije poučiti ljude što je i kako se došlo do cjepiva te ga osigurati za sve, pa zatim ukinuti sve restrikcije i onima koji budu zaraženi, a nisu cijepljeni naložiti da sami snose troškove liječenja ili imaju drugačiji tretman, ostaje za vidjeti.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Sarajevo,  Ned, 23. Sij. 2022.

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Vijeće za liturgiju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. Franje Komarice, održalo je u Sarajevu, u subotu 22. siječnja 2022. svoju redovitu sjednicu.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Na treću nedjelju kroz liturgijsku godinu, posvećenu produbljivanju Svetoga pisma, Papa je u vatikanskoj bazilici slavio misu pozivajući vjernike da otkriju pravo Božje lice koje nije nikada udaljeno i ravnodušno, nego uvijek čovjeku blisko.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Papa Franjo pozvao je u nedjelju, 23. siječnja sve vjernike da se u srijedu 26. siječnja pridruže molitvi za mir u Ukrajini.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sjedinjene Američke Države,  Ned, 23. Sij. 2022.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sveučilište je osnovao američki katolički nadbiskup John Carroll. Sveučilište Georgetown danas je jedna od najuglednijih obrazovnih i znanstvenih institucija u SAD-u.