Katolički tjednik

Repa s korijenom ili bez korijena?


Sarajevo,  Uto, 03. Svibanj 2022.

Ponajgore što se jednoj mjesnoj Crkvi može dogoditi jest da njezino sadašnje djelovanje bude u budućnosti označeno narodnom sentencom: „Selo gori, a baba se češlja!“ Na tom tragu valja kazati kako bi slika korjenastog povrća bila možda najpribližnija pri opisu crkvenoga života na ovdašnjim, kao i na svim lokalnim, područjima. Ukorijenjena u jedan kompleksan biotop, da bi donosila plodove u njemu, ne smije se zadržati samo „u zemlji“, nego računati i na onaj nadzemni ostatak koji joj i u fizičkom i u metafizičkom smislu pomaže rasti i sazrijevati. Papa Franjo će, u tom kontekstu, upozoriti: „Usamljeniji smo no ikada u ovom svijetu omasovljenosti, koji daje prednost individualnim interesima i slabi zajedničarsku dimenziju ljudske egzistencije“ (Fratelli Tutti, br. 12). Zato, putom toga dijela, koji izlazi iz perspektive zemlje, stječe se cjelovitija predodžba o svojoj ulozi, izazovima i strahovima te istodobno dobivaju vjernički poticaji nade i ohrabrenja. To je razlog što ne bi bilo dobro zanemarivati teme od općega značaja, ali također i ponašati se kao „repa bez korijena“ na način da živimo u „nekom drugom svijetu“.

Činjenica je, u tom redu promišljanja, da sve što „mali“ pojedinac pa i cjelokupni „mali“ narodi planiraju i rade, može u jednom jedinom trenutku dobiti potpuno drugačiji epilog, ovisno o onomu što to „veliki“ naume. Dakako, prvotno se ovdje misli na rat u Ukrajini koji doslovce svakoga časa može poprimiti svjetske razmjere i cjelokupnu civilizacijsku agendu preokrenuti naglavačke. Odatle potreba ne izgubiti iz vida stradanja naroda i strahote koje proživljava. Ako to već nije u stanju, do bizarnosti „tiktoktizirana“, „fejzbukizirana“ i „instangramizirana“ javnost, onda barem Katolička Crkva ne smije izgubiti iz vida potrebu molitve za mir i solidarnost. Na to se mogu primijeniti i Papine riječi: „Budući da smo svi vrlo usredotočeni na vlastite potrebe, smeta nas gledati tuđu patnju, to nas uznemiruje jer ne želimo gubiti vrijeme na tuđe probleme. To su simptomi bolesna društva koje se želi izgrađivati okrećući leđa patnji“ (FT 65).

Na istom se tragu, unatoč, dakle, sveprisutnosti „armagedonskih prijetnji“, nalazi nužnost življenja uskrsne radosti koja kazuje kako Crkva ne smije dopustiti da ju strah blokira. Zato kao „semper reformanda“, tj. ona koja se stalno mora obnavljati, ima obvezu pročišćavanja – ne samo pameti, nego i svoje sadašnjosti. Ona pak ukazuje kako su seksualni zločini i zlostavljanja djece i maloljetnika koje su počinili klerici i redovnici/ice – kao duhovne osobe koje su se time stavile u službu đavla – stvarnost koju je nužno temeljito iskorijeniti iz krila Kristove Crkve. Neovisno što su tu žalosnu temu Bogu vapijućega grijeha, na mnogostruke načine zlorabili i zlorabe mrzitelji katoličanstva, potrebno je, kako potiče i crkveno učiteljstvo, sve učiniti da pravda iziđe na vidjelo i preventivno se djeluje protiv ponovnih mogućih zastranjenja. Na osobit način što navodi stručnjaka na ovom području kazuju kako je u cjelokupnom moru takvih zločina „crkveni“ udio iznimno malen, a većina se događa u obiteljima. Odatle je jasno kako Crkva mora biti sigurna luka onima koje takvi bestijalni životni valovi udaraju. Jednostavno rečeno: kada takve žrtve ne budu imale nikoga, trebaju imati crkvene osobe – ljude od povjerenja koji će ih razumjeti, ohrabriti i savjetovati.

Ipak, rastući u bosanskohercegovačkom tlu, pogubno je ponašati se kao da ne postoji realni kontekst. A on kaže kako su ženidba i rađanje ono bez čega narod u budućnosti neće imati nikakvih tema – naprosto, zato jer ga neće biti! Skretanje pogleda s toga fokusa, unatoč drugim izazovima i iskustvima sa širega prostora, ravno je teškom sljepilu, pa i onom moralnom koga i sam Isus prokazuje (usp. Mt 23,16) kod onodobnih vjerskih vođa. Premda nisu konačno mjerilo, crkvene statistike u Vrhbosanskoj nadbiskupiji za 2021. puno toga na ovom području ilustriraju. One govore kako je u cijeloj dijecezi u tom jednogodišnjem razdoblju bilo svega 729 vjenčanja, a pri tomu samo su tri, od 13, dekanata bilježila više od 100 sklopljenih kršćanskih brakova. Recimo, u Sarajevskom tek 14, Tuzlanskom 21, Sutješkom 9, a u Derventskom nijedan. Također, broj krštenja (ne uzimajući u obzir pitanje koliko će djece tu ostati živjeti, a koliko ih je samo doneseno tu na krštenje iz inozemstva) očituje urgentnost ove teme. Prema rečenim statistikama, ukupno je 2021. u Vrhbosanskoj nadbiskupiji kršteno 1 346 mališana do jedne godine starosti. A najslabije brojke bilježe Derventski (2), Sutješki (22), Brčanski (36), Doborski (37) i Sarajevski dekanat (41). (Puno manje nego su prije posljednjega rata pojedinačno imale prosječne župe.)


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

33. Mladifest u Međugorju održava se od 1. do 6. kolovoza

Međugorje,  Pet, 20. Svi. 2022.

33. Mladifest u Međugorju održava se od 1. do 6. kolovoza

33. Mladifest – Međunarodni molitveni festival mladih održat će se i ove godine u Međugorju od 1. do 6. kolovoza. Geslo ovogodišnjeg Mladifesta je ‘Učite od mene i naći ćete mir’ (Mt 11, 28-30)

Međureligijska radionica Regionalnog ureda Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih regije Posavine i Medžlisa islamske zajednice Odžak

Odžak,  Pet, 20. Svi. 2022.

Međureligijska radionica Regionalnog ureda Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih regije Posavine i Medžlisa islamske zajednice Odžak

Održana radionica "Život, žena i dijete bez nasilja i diskriminacije te puna jednakopravnost u porodici i društvu"

Nadbiskup Gallagher: Vatikan je predan teritorijalnoj cjelovitost Ukrajine

Lavov,  Pet, 20. Svi. 2022.

Nadbiskup Gallagher: Vatikan je predan teritorijalnoj cjelovitost Ukrajine

Vatikanski tajnik za odnose s državama mons. Paul Richard Gallagher izrazio je ljubav pape Franje prema ukrajinskome narodu i njegovu predanost miru, susrećući mjesne vlasti u Lavovu

Papa: Scholas Occurrentes ima sposobnost stvarati pjesništvo i promjenu

Vatikan,  Pet, 20. Svi. 2022.

Papa: Scholas Occurrentes ima sposobnost stvarati pjesništvo i promjenu

Sveti Otac je u četvrtak, 19. svibnja u popodnevnim satima susreo međunarodni pokret Scholas Occurrentes, koji je nedavno priznat kao udruga vjernika međunarodnog karaktera