Katolički tjednik

Širi obzori


Sarajevo,  Čet, 20. Listopad 2022.

Tijekom i nakon osvojena srebra 2018. u Rusiji, Hrvatska nogometna reprezentacija popularizirala je pjesmu Mladena Grdovića i Bepa Matešića iz 1996. Nije u šoldima sve. Bio je to prkos male nacije naspram „velikih“, kao i praktično prokazivanje bezumnosti komercijaliziranja sporta do beskonačnih granica, u kome je došlo vrijeme, kako svojedobno reče Stefan Effenberg, da i vozače klupskih autobusa uprave plaćaju po „pet milijuna“ eura. Zapravo bi se moglo kazati kako su hrvatski nogometaši, predvođeni Zlatkom Dalićem koji je uporno isticao poniznost i ostajanje „čvrsto na zemlji“, inzistiranjem da nije sve u parama, praktično pokazali kako je nužno prepoznati širu sliku od one matematičke. I ne samo u nogometu i sportu, nego i u životu općenito. U civilizacijskom trenutku kada je sve postalo roba i kada se sve vrijednosti „konvertiraju“ u novac, a planovi rade isključivo na temelju statistika, ako bi itko o tomu trebao voditi brigu i davati ljudima „širu perspektivu“, onda je to Crkva. Poklad vjere, njezina stoljetna tradicija i ogromno iskustvo u susretu i(li) sukobu s različitim režimima i svjetonazorima, daju joj pokriće za takvo što. Aktualno vrijeme političkih previranja u Bosni i Hercegovini, obilježeno migracijama stanovništva i demografskim uvenućem, vapi za takvim riječima, pastoralnim aktivnostima i strategijom.

U odjeku Općih izbora održanih 2. listopada 2022., kao i svaki put do sada, u BiH je stvorena takva klima kao da je politika važnija od života, kao da bez nje uopće života nema i kao da broj glasova sve određuje. Ona uistinu jest jedna od najvažnijih ljudskih djelatnosti o kojoj ovise mnoga životna usmjerenja, ali valja primijetiti da i u izrazito nepovoljnim političkim okolnostima čovjek može opstati. Štoviše, može nadživjeti „sistem“ i trijumfirati nad svime onim što ga u određenom razdoblju kao dio kolektivnoga bića pritišće. Jer, kako reče danski filozof Søren Kierkegaard (1813. – 1855.), prečesto se događa da je politika samo „egoizam preodjeven u spodobu ljubavi“. O tomu nepogrješivo svjedočanstvo daju brojni diktatorski režimi, i to ne samo u povijesti, nego i u sadašnjosti. Dovoljno se prisjetiti događaja iz Islamske Republike Irana gdje je „policija za moral“ 16. rujna 2022. uhitila i na mrtvo premlatila 22-godišnju Mahsu Amini zato što u javnosti nije nosila hidžab. I sve to iz režimske ljubavi prema narodu…

Povijest prostora Bosne i Hercegovine, na osobit način katoličkoga puka u njoj, prepuna je primjera koji govore kako su politika i državni aparat radili sve protiv naroda, a narod je usprkos tomu opstajao i napredovao. U tom smislu, iako postoje arheološka nalazišta, teško je govoriti o razdoblju prije Bosanske banovine uspostavljene u 12. stoljeću. (Valja pribilježiti kako je titula bana prisutna samo kod Hrvata.) Odmah treba podsjetiti kako već u tom „državnom uređenju“, s obzirom na kontroverze oko tzv. Crkve bosanske, katolicima nije bilo sjajno. Zbog toga su morale intervenirati i rimske pape, plod čega je i poznata Izjava na Bilinom polju iz 1203. No, nevolje time nisu nestale, nego su nastavljene i u Bosanskom Kraljevstvu (1377. – 1463.) s prevrtljivim kraljevima, iako se ne može kazati da su katolici bivali protjerivani. Međutim, uslijedilo je više od četiri stoljeća razdoblja pod osmanlijskom okupacijom koga se i danas naziva dobom „turskoga zuluma“. Katolici su tada uistinu bili „građani drugoga reda“. I ne samo da se nisu mogli pouzdati ni u kakvu politiku, nego su živjeli pod okolnostima: „Kadija te tuži, kadija ti sudi!“ Onda je 1878. Bosna potpala pod vlast Austro-Ugarske Monarhije, što je doživljeno kao istinsko oslobođenje. I ono to jest bilo, premda Hrvati na političkom planu uopće nisu bili favorizirani. Zapravo se, kroz postojanje Zemaljske vlade u čiji su sastav ulazile stranke nacionalnoga predznaka, može konstatirati kako su jedino tada BiH i narodi u njoj bili u političkom smislu ravnopravni i „normalni“. Prva Jugoslavija je uvelike protežirala Srbe te su, recimo, pravoslavni bogoslovi dobivali više državnoga novca, nego katolički profesori (na teološkim učilištima). Tek su katolici bili privilegirani kroz četiri godine NDH koja je, nažalost, obilježena i teškim zločinima. Zatim je došla Titina Jugoslavija u kojoj su partijski drugovi vodili glavnu riječ, a svi ostali su bili u nepovoljnu položaju.

Dakle, malo je pravde i pravice (katolički) čovjek u Bosni i Hercegovini doživio od političkih režima. Ali je preživio i opstao. Trebala bi to biti po(r)uka i današnjim generacijama. Politika jest važna, ali kao što, primjerice, slabašna biljka iznikne kroz asfalt, tako se i život probija kroz nepovoljne političke okvire. Nije tu riječ o logici kako „uvijek može biti gore“, nego o sagledavanju šire perspektive. Hrvatima su Bošnjaci ponovno nametnuli člana Predsjedništva BiH, i to je žalosna činjenica. Međutim, za konkretna čovjeka Hrvata važnije je održati prijateljstva sa svim svojim prijateljima Bošnjacima, nego se zbog toga posvađati s bilo kime od njih. A najvažnije je, i onda kada se dožive razočaranja i nepravde, održati prijateljstvo s Bogom.

Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju

Nedostupnost vatikanske mrežne stranice zbog „abnormalnih pokušaja pristupa”

Vatikan,  Čet, 01. Pro. 2022.

Nedostupnost vatikanske mrežne stranice zbog „abnormalnih pokušaja pristupa”

Tehnička istraga bila je u tijeku 30. studenog 2022. zbog neuobičajenih pokušaja pristupa službenoj internetskoj stranici Vatikana, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice, a prenijela HINA

U Međugorju započele župne kateheze kroz došašće, prvu vodio fra Zvonimir Pavičić

Međugorje,  Čet, 01. Pro. 2022.

U Međugorju započele župne kateheze kroz došašće, prvu vodio fra Zvonimir Pavičić

U vremenu smo došašća, vremenu posebne duhovne pripreme za Božić, najradosniji kršćanski blagdan

Europski parlament prvi put postavio jaslice

Bruxelles,  Čet, 01. Pro. 2022.

Europski parlament prvi put postavio jaslice

Španjolska zastupnica Isabel Benjumea u Europskom parlamentu ustrajno se borila za ovaj simbol europskih kršćanskih korijena

Izišao novi broj Katoličkog tjednika

Sarajevo,  Čet, 01. Pro. 2022.

Izišao novi broj Katoličkog tjednika

Iz tiska je izišao 48. ovogodišnji broj Katoličkog tjednika koji se bavi brojnim aktualnim i zanimljivim temama.