Katolički tjednik

Provalija golema


Sarajevo,  Sri, 31. Kolovoz 2022.

Isusovu priču o bogatašu i Lazaru (Lk 16,19-31) koji su nakon smrti završili jedan u paklu, a drugi u krilu Abrahamovu – u raju, prosječna vjernička pamet očito razumijeva kao ilustraciju čovjekove odgovornost za vlastita djela na ovome svijetu, što će za posljedicu imati različito mjesto nakon konačna Božjeg pravorijeka na „onom“. Istodobno, ova prispodoba jasno prokazuje promašenost sveprisutna relativizma, kao raspoznajne odlike postmoderna doba, kada kroz riječi praoca vjere kaže: „…između nas i vas zjapi provalija golema te koji bi i htjeli prijeći odavde k vama, ne mogu, a ni odatle k nama prijelaza nema“ (16,26). Naprosto, bez obzira što je danas popularno biti mlak i ne imati čvrsta načela, nedvojbeno je kako još uvijek u ovozemaljskom ljudinjaku postoje nepomirljivi svjetovi, pozicije koje će i dalje stajati jedna drugoj nasuprot i biti vječni suparnici. Razlog tomu, u prvom redu, leži u činjenici da su nositelji toga antagonizma: ideje, a ne ljudi; svjetonazori, a ne ukusi; temelji, a ne fasade. Na toj podlozi leži i odnos Katoličke Crkve prema komunizmu i svemu što on predstavlja i veže. O tomu kazuju i prošlost, i sadašnjost, a i budućnost.

Premda kao ideja stvaranja društva potpune jednakosti među ljudima komunizam djeluje jako blisko katoličkim načelima i idealu prve Crkve u kojoj onima koji prigrliše vjeru „sve bijaše zajedničko“ (usp. Dj 2,44), pokazalo se kako ovaj politički projekt s njome nema ništa zajedničko. Štoviše, povijest svjedoči kako je realizacija načela besklasna društva u kome nema privatna vlasništva toliko suprotna katoličkom nauku da mu stoji kao iskonski suparnik. Zapravo, stvarnost je očitovala kako je „diktatura proletarijata“ negacija kršćanskoga poimanja svijeta i međuljudskih odnosa. Ne samo zbog same provedbe, nego i stoga što su početne pozicije potpuno suprotne. Dok se u katoličkom poimanju idealno društvo stvara zajedništvom vjere u Boga, dotle je komunistički cilj bio „osloboditi se“ Boga i stvoriti socijalistički poredak s partijom kao upravljačkim i vezivnim tkivom – odatle i opravdan epitet „bezbožni“ režim. Što to u praksi znači, pokazala je nešto više od polustoljetna prošlost bilježena stvarnom diktaturom različito krvava intenziteta.

Na prostoru bivše Jugoslavije, iako je bio prisutan i prije, komunizam se pojavio s partizanskim pokretom koga su savezničke snage, obračunavajući se s nacizmom, dovele na pobjedničku stranu u Drugom svjetskom ratu. No, s obzirom da on kao ideja nije bio ukorijenjen, poglavito u hrvatskom katoličkom puku, bilo je nužno provesti „revoluciju“. Na putu k tome cilju partizanski su komunisti morali prijeći preko tisuća nevinih ljudskih života (povjesničari će kazati koliki je približan broj žrtava ostao). Kao simbol toga, doslovce, pogroma stoji Bleiburg i Križni put nastavljen diljem teritorija „od Triglava do Vardara“, premda nisu samo u tom procesu stradali Hrvati. Međutim, budući da je puno lakše ubiti čovjeka nego ideju, uslijedile su komunističke akcije ušutkivanja suprotnih glasova i bilo kakve opozicije režimu. Pri tome je kao najorganiziranija i duhovno najsnažnija zajednica na prvom udaru bila Katolička Crkva kojoj je, ne samo oduzimana imovina, nego su proganjani njezini najodličniji članovi, bivali osuđivani na montiranim sudskim procesima i(li) ubijani bez ikakva suda. I da neće moći biti nikakve suštinske suradnje između komunista i Crkve, dalo se odmah naslutiti iz Pastirskoga pisma katoličkih biskupa Jugoslavije, okupljenih na zasjedanju Biskupske konferencije u Zagrebu 20. rujna 1945., na čelu s Bl. Alojzijem Stepincem koji je postao simbolom toga nepomirljiva sukoba svjetova.

Njegovo je ime i danas „lakmus papir“ prepoznavanja događaja u društvu koje nakon tzv. tranzicije ka demokraciji 1990-ih nije provelo lustraciju te su zaostatci komunističkih ideja itekako vidljivi. No, zapravo djelatno su najpogubnije one ideje koje se na prvi pogled ne mogu dovesti u vezu s tim bezbožnim svjetonazorom, a sublimiraju se u praktičnom otpadu od vjere – ne toliko kao zbroja vrjednota, nego kao stila življenja. Odatle se događa da u tom „kockanju ljudskom, u lukavosti što put krči zabludi“ (usp. Ef 4,14) Crkva, odnosno njezino „duhovno krilo“ (svećenstvo i redovništvo) ostanu sami u temama općedruštvenoga značaja. To je suštinski temelj današnjega odbacivanja i nepomirljivosti s komunizmom, a inzistiranje na razotkrivanju komunističkih zlodjela o kojima se nije smjelo govoriti, povratu otete imovine koja je bila „nacionalizirana“ te o pravdi kao smjerokazu prema kome se mora ispraviti ozakonjena nepravda napisana i u knjigama i u udžbenicima, samo su posljedica.

Na tome tragu valja prepoznati i zahtjeve budućnosti oprječne zasadama i realizaciji komunizma. U konkretnom ilustrativnom smislu to bi značilo kako je nužno ukloniti sve što taj, u svojoj srži bezbožni i neljudski, režim predstavlja kao išta pozitivno, kao što su nazivi ulica, trgova i društvenih institucija. Jer ako jedna skupina zbog i radi isključivo svojih interesa drži kako je ime Josipa Broza ili kojega drugog komunista poželjno i dobro, onda se ne treba čuditi što neka druga skupina iz istoga ili sličnog poriva smatra kako je ime, primjerice, Radovana Karadžića dobar zalog budućnosti.

Zaključak pročitajte u tiskanom izdanju

Kardinal Grech prenosi Papin blagoslov za sinodsku kontinentalnu skupštinu u Oceaniji

Suva,  Ned, 05. Vel. 2023.

Kardinal Grech prenosi Papin blagoslov za sinodsku kontinentalnu skupštinu u Oceaniji

Glavni tajnik Sinode kardinal Mario Grech uputio je videoporuku u nedjelju, 5. veljače sinodskoj kontinentalnoj skupštini u Suvi

Papa završio apostolski pohod Južnom Sudanu

Juba,  Ned, 05. Vel. 2023.

Papa završio apostolski pohod Južnom Sudanu

Papa Franjo završio je u nedjelju, 5. veljače svoje 40. apostolsko putovanje izvan Italije na kojem je posjetio Demokratsku Republiku Kongo i Južni Sudan

MRV navodi kako je dijalog moralna obveza

Sarajevo,  Ned, 05. Vel. 2023.

MRV navodi kako je dijalog moralna obveza

Povodom istupanja mitropolita Hrizostoma iz rada Međureligijskog vijeća u BiH (MRV) Skupština ovog Vijeća izdala je priopćenje za javnost

Završila 1051. Festa sv. Vlaha

Dubrovnik,  Ned, 05. Vel. 2023.

Završila 1051. Festa sv. Vlaha

Spuštanjem barjaka sv. Vlaha sa standala ispred svečeve zborne crkve u Dubrovniku u nedjelju 5. veljače 2023.  završila je 1051. Festa dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha koja je ove godine trajala četiri dana